FINANSIJE
Azijske berze: Oprezna trgovina na berzama
Na azijskim berzama u utorak se trguje oprezno jer nema vesti koje bi podstakle tržišta, dok je kurs dolara prema jenu zaronio na novi najniži nivo u 18 mjeseci.
U Hong Kongu su u 7,30 sati cijene akcija bile na gubitku više od 1 posto, dok su u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji i Šangaju porasle između 0,2 i 1,6 posto. U Japanu se zbog praznika neće raditi od utorka do četvrtka, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio gotovo nepromenjen u odnosu na juče.
Na samom početku današnjeg trgovanja taj je indeks bio u plusu 0,4 posto, zahvaljujući jučerašnjem usponu cijena akcija na Wall Streetu, nakon prošlonedeljnog pada.
Međutim, entuzijazam ulagača ubrzo je splasnuo jer nema vijesti koje bi podržale rast tržišta.
Naprotiv, PMI indeks aktivnosti u proizvodnom sektoru u Kini oslabio je u aprilu 14. mjesec zaredom, pokazalo je jutros izveštaje koje sastavljaju privatne kompanije, dok je izveštaje vlasti u nedelju ukazivalo na blagi rast aktivnosti u tom sektoru.
To nije dovoljno, kažu analitičari, da bi se moglo zaključiti da se drugo po veličini svjetska ekonomija oporavlja nakon dugog razdoblja usporavanja.
Ni cijene nafte više berzama ne pružaju takvu podršku kao proteklih nedelja kada su snažno rasle i dostigle najviše nivoe u pet mjeseci.
Poslednjih su dana cijene ′crnog zlata′ malo u uzlaznoj, malo u silaznoj putanji. Juče su pale oko 3 posto, nakon što je objavljeno da se proizvodnja OPEC-a u aprilu primakla najvišim nivoima u istoriji, dok je potražnja zbog slabosti globalne ekonomije i dalje slaba.
Nakon jučerašnjeg oštrog pada, jutros je cijena barela na londonskom tržištu porasla 20-ak centi, na 46,05 dolara, a za toliko je barel poskupio i na američkom tržištu, na 44,98 dolara.
A na valutnim tržištima japanski jen i dalje jača, nastavivši uspon od prošle nedelje kada je japanska centralna banka odlučila da neće uvesti nove podsticajne mjere, što je ulagače navelo na špekulacije da je u Japanu možda okončan ciklus labavljenja monetarne politike.
Kurs dolara skliznuo je jutros, po prvi put od oktobra 2014. godine, ispod nivoa od 106 jena, dok je juče u ovo doba iznosio 106,20 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na evropsku, pa je cijena evra dostigla 1,1535 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,1465 dolara.
Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros zaronio na najniži nivo od januara prošle godine.
Od početka ove godine dolarov indeks skliznuo je gotovo 7 posto, a pritisak na dolar posledica je uvjerenja ulagača da američka centralna banka zbog usporavanja rasta tamošnje ekonomije neće prije ljeta povećati kamatne stope, možda tek na sjednici u septembru.
Uz to, ulagači špekulišu da evropska i japanska centralna banka neće dodatno olabaviti monetarnu politiku jer dosadašnji rezultati nisu baš impresivni.
“Tržišta nam govore da evropska i japanska centralna banka nisu uspjele u svojoj misiji monetarnog podsticanja i da njihove politike ne donose ono što se očekivalo. A to loše utiče na tržišta kapitala”, kaže Cliff Tan, direktor u Bank of Tokyo-Mitubishi UFJ.
Izvor: Hina
Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici jednoglasno prihvatio da prag za ulazak u PDV sistem bude povećan sa 50.000 na 100.000 KM. Time je omogućena primjena ove ove odluke.
Ovo je dobra vijest za privrednike, posebno za obrtnike, koji mogu imati godišnji obrt do 100.000 KM bez plaćanja PDV-a.
Povećanje spomenutog praga je značilo izmjene Zakona o PDV-u, a koje je ranio prihvatio Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine. Ove izmjene su predložili parlamentarci SDS-a Mladen Bosić i Darko Babalj.
Kao razlog zašto smatraju da je potrebno povećati ovaj prag naveli su „inflatorna kretanja i rast cijena robe u proteklom periodu, kao i predviđanja ekonomskih kretanja za naredni period“.
Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić (SNSD) je izjavio da će se ovim olakšati za 6.200 obveznika te da će državni prihodi biti manji za 25 miliona KM. Kompanije tvrde da će im poslovanje biti znatno olakšano.
Generalni direktor Finansijske uprava Republike Slovenije (FURS) Peter Grum ugostio je u petak delegaciju Poreske uprave Republike Srpske na bilateralnom sastanku.
Složili su se da je razmjena podataka među poreskim tijelima važan element u borbi protiv izbjegavanja poreza i utaje poreza te su istakli važnost uspostavljanja djelotvorne administrativne saradnje između Slovenije i Republike Srpske.
Kako je u ponedjeljak saopštila Finansijska uprava Republike Slovenije, Grum je na sastanku izrazio uvjerenje da je, zbog sve veće mobilnosti poreskih obveznika i porasta prekograničnih transakcija, za Sloveniju i Republiku Srpsku sve važnije uspostaviti djelotvornu administrativnu saradnju u oblasti poreza. Šef delegacije Poreske uprave Republike Srpske Goran Maričić ocijenio je da su ovakvi susreti prilika za nadogradnju i jačanje saradnje.
Predstavnici dviju institucija prvobitno su razgovarali o mogućnosti pružanja podataka o rezidentnosti u BiH, koji su potrebni slovenačkoj poreskoj upravi u postupcima ostvarivanja prava iz Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pojašnjava finansijska uprava u saopštenju za javnost.
Razmjena podataka o rezidentnosti između dvije poreske uprave značila bi rasterećenje i za poreske obveznike i za obje poreske uprave. Sada poreski obveznici sami dobijaju potvrdu o prebivalištu.
Dvije su se delegacije složile da je razmjena podataka između poreskih tijela važan element u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza. U raspravi su se stoga dotakli mogućnosti razmjene podataka o prihodima i o vlasnicima udjela u preduzećima. Potonji bi omogućio provjeru slučajeva prenosa poslovanja iz Slovenije u Republiku Srpsku.
Predstavnici Poreske uprave Republike Srpske pojasnili su da su započeli proces implementacije automatske razmjene podataka o finansijskim računima (Common Reporting Standard), koji će omogućiti automatsku razmjenu informacija o finansijskim računima, stanjima na tim računima, dividendama, kapitalnim dobicima i drugim prihodima koji proizlaze iz sredstava na finansijskim računima.
Na sastanku je bilo riječi i o mogućnostima provođenja istovremenih inspekcijskih nadzora u obje zemlje te operativne saradnje inspektora. Razgovarali su i o mogućnostima međusobne administrativne pomoći u naplati, saopšteno je iz Fursa.
U proteklih nekoliko godina Slovenci su u Republici Srpskoj otvorili veliki broj poslovnih subjekata zbog nižih poreza. Porez na dobit u Republici Srpskoj je deset odsto i oporezivanje se vrši samo jednom. U Sloveniji taj porez iznosi 20 odsto, plus dodatnih 27 odsto, ako se podiže dividenda, prenosi Indikator.
Indikator
FINANSIJE
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
Vršilac dužnosti generalnog direktora i vršioci dužnosti članova Uprave JP Elektroprivreda BiH saopštili su da s ciljem objektivnog informisanja javnosti, ukazuju da je na dan preuzimanja dužnosti 24. avgusta 2023. godine, finansijsko poslovanje kompanije bilo s gubitkom u iznosu 55,11 mil KM, a ostvareni prihod u prvih osam mjeseci manji za 108,96 mil KM u odnosu na planirani.
– Preuzimanjem kompanije aktuelna Uprava suočila se sa značajno smanjenim plasmanom uglja iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju, koji je u periodu januar-august iznosio svega 57,1% od planiranih i ugovorenih količina i s padom proizvodnje električne energije. Zbog revitalizacije koja je počela s kašnjenjem od četiri mjeseca, iz pogona je isključen Blok 6 u TE Tuzla – ističu u EPBiH.
Zatečeno stanje s isporukama uglja i ozbiljno dovođenje u pitanje proizvodnje električne energije i stabilnosti elektroenergetskog sistema, rezultat je izostanka nužnih mjera i aktivnosti od strane prethodne Vlade FBiH i uprava JP Elektroprivreda BiH na zaustavljanju kontinuiranog pada plasmana uglja iz rudnika Koncerna koji je počeo 2019.godine. Direktna posljedica je smanjenje proizvodnje električne energije za cca 1.400 GWh u 2022. godini u odnosu na 2018., smanjenje bilansnih viškova i prihoda po osnovu tržišne prodaje za cca 280 mil KM.
Trend značajnog pada plasmana uglja i proizvodnje električne energije, bilansnih viškova namjenjenih za prodaju na tržištu i prihoda po tom osnovu, nastavljen je i u 2023. godini. U informaciji upućenoj 30. januara 2023. godine, prethodna Vlada FBiH upozorena je na uzroke koji utiču na poslovanje kompanije i vode neizbježno negativnom finansijskom rezultatu, odnosno gubitku u iznosu 90,8 mil KM. U istoj informaciji, Vladi FBiH je uz sagledavanje faktora presudnih za obavljanje osnovnih djelatnosti, stanja na depoima uglja, dinamike u njegovoj isporuci, sagledavanje hidroloških prilika i potrošnje električne energije, zastoja u radu Bloka 6 u TE Tuzla, isporuka toplotne energije za potrebe grijanja, ukazano da se JP Elektroprivreda BiH izlaže značajnom riziku nedostatka električne energije za zadovoljavanje potreba svojih kupaca, te posljedično potrebi kupovine energije na tržištu. Reakcije i poduzimanje aktivnosti na eliminaciji ili ublažavanju negativnih uzroka su izostale, ističe se u saopštenju.
– Imajući u vidu činjenicu da je prethodna Vlada FBiH prije devet mjeseci seriozno informisana o sagledavanju elektroenergetskih prilika i finansijskom položaju kompanije za period februar-decembar 2023. godine, plasiranje informacija o nepostojećem gubitku i raspoloživosti značajnog iznosa sredstava na računima, dodatno usložnjava tešku situaciju u kojoj se nalazi JP Elektroprivreda BiH i otežava nastojanja i aktivnosti na iznalaženju rješenja kojima će se izbjeći finansijski kolaps najznačajnijeg privrednog subjekta u FBiH i dovođenje u pitanje stabilnosti elektroenergetskog sistema i snabdijevanja kupaca.
Aktulenoj Upravi JP Elektroprivreda BiH predstoji težak zadatak, prije svega na zaustavljanju daljeg pada proizvodnje uglja i električne energije, za čiju je realizaciju nužno sinergijsko djelovanje svih aktera uključenih u funkcionisanje elektroenergetskog sistema u FBiH – poručuju iz EPBiH.
Radnici „Elektroprivrede RS“ idu u proteste
Proizvodnja električne energije spašava RS od većeg pada industrije
Konačna odluka: Prag za ulazak u PDV sistem povećan sa 50.000 na 100.000 KM
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeMask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prijeBanjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke