FINANSIJE
BiH mala za 26 banaka, nužno ukrupnjavanje sektora
SARAJEVO – BiH se po broju banaka nalazi na trećem mjestu u regionu, ali je prva ako se taj parametar posmatra na osnovu veličine i razvijenosti tržišta, zbog čega bankari i ekonomisti smatraju da ih je previše i da je neophodno ukrupnjavanje bankarskog sektora.
Na tržištu BiH djeluje čak 26 komercijalnih banaka, a ukoliko se banke istog vlasnika koje posluju kao zasebna pravna lica u RS i FBiH posmatraju kao jedinstvene, njihov broj pada na 22. Osim njih na tržištu su prisutne i Investiciono-razvojna banka RS i Razvojna banka FBiH, koje se bave plasmanom posebnih kreditnih linija privredi i stanovništvu.
Cijeli region karakteriše usitnjeno tržište, pa u Srbiji posluje čak 30 banaka, dok ih je u Hrvatskoj prisutno 27. Manji broj banaka od BiH registrovan je u Sloveniji, koja ima 20 i Crnoj Gori, u kojoj posluje 12 banaka. U većini razvijenih zemalja posluje znatno manji broj banaka, a zanimljivo je da ih je u Kanadi samo sedam, dok je u Belgiji registrovano 15 banaka, ali tamošnje vlasti ozbiljno razmišljaju o smanjenju njihovog broja. Iako je konkurencija dobrodošla, prevelika iscjepkanost tržišta nosi i niz negativnih efekata.
Podaci o poslovanju bankarskog sektora BiH pokazuju njegove slabosti, koje se manifestuju kroz gubitke ili minimalne profite mnogih banaka, rast obima loših kredita i pad kreditne aktivnosti. Stručnjaci smatraju da je trenutni broj banaka u BiH prevelik i da bi, ako je suditi prema nepisanom pravilu, koje kaže da je na milion stanovnika dovoljna jedna banka, trebalo da ima maksimalno četiri ili pet banaka. Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić kaže da je posljednjih 15 godina prisutan proces spajanja i likvidacije banaka. „Postoji proces ukrupnjavanja kapitala koji je posljedica jake konkurencije na bankarskom tržištu. Mislim da će ti procesi biti prisutni i u narednim godinama i da se može očekivati smanjenje broja banaka“, kaže Mišić i dodaje da je najvažnije da u tom procesu nijedna banka ne ostvari monopolsku poziciju na tržištu, odnosno da bude održana tržišna konkurencija. „U situaciji kada tržištem dominiraju strane banke, poželjno je da je njihov broj što veći, jer se time smanjuje tržišna moć velikih banaka, koje bi, u protivnom, imale monopolistički položaj na tržištu. Ako bi broj banaka bio sveden na četiri ili pet, na tržištu bi bio prisutan oligopol, jer bi strane banke u potpunosti kontrolisale tržište i određivale cijenu kredita koji bi bili znatno skuplji, jer se one finansiraju iz inostranstva. Potrebno nam je više jačih i većih domaćih privatnih banaka i u tom slučaju bi nam bilo dovoljno četiri ili pet tih institucija, ali činjenica je da se sve domaće privatne banke, prije ili kasnije, ugase“, kaže Đogo.
Agencija za bankarstvo FBiH oduzela je 2013. godine dozvolu za rad Postbanci BH iz Sarajeva i otvorila postupak njene likvidacije. Dozvolu za rad godinu ranije izgubila je i Hercegovačka banka iz Mostara. Na osnovu odluke Agencije za bankarstvo RS 2014. godine likvidirana je Bobar banka Bijeljina, a pred istom sudbinom je i Banka Srpske iz Banjaluke, kojoj je oduzeta dozvola za rad, a rješenje će danas postati pravosnažno.
Izvor: Indicator.ba
U novom izvještaju o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa CBBiH navedeno je da su u BiH početkom prosinca bila blokirana 103.884 računa firmi te da 56.568 firmi ima blokiran bar jedan račun.
Ukupan broj blokiranih računa firmi u odnosu na mjesec ranije uvećan je za 630, a broj firmi koje imaju blokiran bar jedan račun povećan je za 161.
U novom izvještaju, koji sadrži 4.186 stranice (27 više nego prošli izvještaj) pobrojane su firme iz svih sfera društvenog života, od gospodarskih poduzeća, prodavaonica, frizerskih salona, benzinskih crpki, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi.
U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom studenoga 2012. godine, broj blokiranih računa firmi u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.
Odbornici Skupštine grada Banje Luke u četvrtak su usvojili Nacrt budžeta Grada za 2024. godinu u iznosu od 187,89 mil KM i uputili ga u javnu raspravu.
Gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je da je Nacrt budžeta za 2024. godinu je razvojni, ali istovremeno i socijalno najodgovorniji.
Stanivuković je naveo da je ovim budžetom planiran nastavak podrške građanima kroz besplatne udžbenike, građevinske dozvole, legalizaciju, priključke na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, ali osim toga ostaje i strateško opredjeljenje za besplatan javni prevoz za višečlane porodice, ali i sve penzionere.
On je rekao da se Banjaluka ove godine nalazi u svom najvećem infrastrukturnom razvoju, jer su pokrenuti važni projekti poput izgradnje centralnog spomen-obilježja, mosta u Docu, mosta u Česmi, kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, puta kroz Motike, Kuljane, Priječane i Debeljake, vodovoda na Poniru, uređenja obala Vrbasa i drugih važnih projekata koji se očekuju u narednoj godini.
Predsjednik Skupštine Grada Ljubo Ninković rekao je da završena 25. po redu sjednica Skupštine Grada, te da je od ukupno 29 tačaka podršku odbornika dobilo 25 tačaka dnevnog reda, među kojima je i Nacrt budžeta za 2024. godinu.
– Usvojili smo Nacrt budžeta, te nam u narednim danim predstoji javna rasprava, nakon čega ćemo već polovinom decembra zakazati novu sjednicu Skupštine Grada kako bismo raspravljali o Prijedlogu rebalansa za 2023. godinu, ali i Prijedlogu budžeta za 2024. godinu – rekao je Ninković.
Odbornici su podržali više odluka o regulacionim planovima, kao i nekoliko odluka o zakupima pod posebnim uslovima, pa je tako odobreno produženje zakupa gradskog prostora, Ansamblu narodnih igara i pjesama Veselin Masleša, dok je Tajlandskom boks klubu MUAY THAI u Republici Srpskoj Zlatna pobjeda dodijeljen gradski prostor u zakup pod posebnim uslovima.
Podršku odbornika dobila je i Odluka o načinu i uslovima za prekopavanje i sanaciju javnih površina na području grada Banjaluke, ali i druge važne tačke.
RTRS
Prema podacima Saveza sindikata Srpske, prosječna plata u oktobru pokrila je 50,84 odsto potrošačke korpe, a porodice su najviše novca, tačnije 1.141 KM, trošile na prehranu.
“Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 641 KM, za prevoz 225 KM, tekuće održavanje domaćinstva 139 KM, a nabavka obuće i odjeće u oktobru mjesecu koštala je 191 KM”, saopšteno je iz Saveza sindikata RS.
Kada je riječ o prosječnoj plati, ona je veća za 13 KM u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u septembru.
“Najveća prosječna plata u Republici Srpskoj u oktobru isplaćena je u oblasti finansijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosi 1.728 KM, a najnižu prosječnu isplaćenu platu dobili su radnici u građevinarstvu u iznosu od 975 KM”, istakli su oni.
Dodali su da su niske prosječne plate u iznosu od 991 KM u oktobru primili radnici zaposleni u oblasti saobraćaja i skladištenja, zatim u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo u vrijednosti od 1.018 KM, te prerađivačkoj industriji u iznosu od 1.061 KM.
Nezavisne novine
Ekonomski stručnjaci ulaganjima: Koje su najisplativije investicije u 2024.
Air Montenegro otkazuje Banja Luku i Sarajevo
Hoće li Mostar dobiti letove za Beograd prvi put nakon 1991.
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeZaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
PRIVREDA12 meseci prijeSajić: Investitor iz Njemačke pokreće proizvodnju u Novoj Topoli