‘Hrvatski realni BDP povećao se za 1,6% u 2015. , prvoj godini pozitivnog rasta nakon 2008. godine. Pad BDP-a u četvrtom kvartalu od 0,5 posto (na tromjesečnom nivou) oslabio je zamah za rast u 2016. godini’, navodi Komisija u svojim prognozama. Komisija je u zimskim ekonomskim prognozama procjenjivala hrvatski rast u ovoj godini na 2,1 posto, a rast u 2015. godini na 1,8 posto, koji je na kraju bio niži – 1,6 posto.  Za sljedeću, 2017. godinu Komisija predviđa rast od 2,1 posto, jednako kao i u procjenama od februara.

Prosječni rast za svih 28 zemalja članica Komisija procjenjuje na 1,8 posto ove godine, a 1,9 posto za sljedeću. Rast investicija bi trebao ubrzati s lanjskih 1,6 na 2,6 posto u ovoj godini, zahvaljujući porastu javnih investicija, dok će privatne investicije rasti skromno zbog pritiska razduživanja. Komisija očekuje sporiji rast izvoza i postepeno stabilizovanje dobiti hrvatskih izvoznika u EU. Nakon rekordne turističke sezone 2015. godine, očekuje nešto skromniji rast izvoza usluga u 2016. i 2017. godini. Procjenjuje da će uvoz roba i usluga blago preteći izvoz u obe godine.

Umjereni rast zaposlenosti (za 1 posto u 2016., nakon što je lani porasla za 1,7 posto) trebao bi dovesti do smanjenja stope nezaposlenosti za oko 0,8 postotnih bodova, na 15,5 posto i 14,7 posto sljedeće godine. Hrvatska tako  nakon Španije i Grčke, koje imaju stope nezaposlenosti iznad 20 posto, ostaje država sa jednom od najvećih stopa nezaposlenost u EU-u. Najmanju stopu nezaposlenosti ove godine će imati  Češka  4,5 posto. 

Hrvatski budžetski deficit je znatno pao 2015. godine, a glavni razlog je za to pad javnih investicija za 22 posto. U 2015. godini ostvaren je primarni suficit od 0,4 posto BDP-a. Komisija za ovu godinu predviđa deficit od 2,7 posto, a za sljedeću 2,3 posto, pod pretpostavkom nepromijenjenih okolnosti. Međutim, postoje i znatni rizici za projicirani deficit u ovoj godini, a oni se prije svega odnose na pregovore o kolektivnim ugovorima s javnim sektorom koji su u toku, konstantnom nesigurnošću uticaja konverzije kredita u švicarskim francima i moguće snažnije investicijske aktivnosti javnog sektora.

Javni dug se prošle godine blago povećao na 86,7 posto, zahvaljujući tome što su vlasti mogle financirati dio svojih zaduženja iz akumuliranih depozita. Komisija procjenjuje da će javni dug dostići 87,6 posto ove godine, a sljedeće godine se blago smanjiti na 87,3 posto.

Grčka je jedina članica kojoj Komisija ove godine predviđa pad BDP-a od 0,3 posto.  Sljedeće godine bi sve zemlje članice EU trebale imati ekonomski rast.  Najveći rast ove godine bi trebala imati Irska sa čak 4,9 posto, zatim Rumunija 4,2 posto, Malta 4,1 posto te Švedska 3,4 posto.

Izvor: HRT vijesti