Connect with us

FINANSIJE

EK snizila prognoze rasta za hrvatskog BDP-a na 1,8 posto

ZAGREB – Evropska komisija u svojim je proljetnim ekonomskim prognozama blago snizila procjenu rasta hrvatske ekonomije u ovoj godini na 1,8 posto, a glavni razlog je za to su loši rezultati u zadnjem kvartalu prošle godine.

Objavljeno

 


Izvor:

‘Hrvatski realni BDP povećao se za 1,6% u 2015. , prvoj godini pozitivnog rasta nakon 2008. godine. Pad BDP-a u četvrtom kvartalu od 0,5 posto (na tromjesečnom nivou) oslabio je zamah za rast u 2016. godini’, navodi Komisija u svojim prognozama. Komisija je u zimskim ekonomskim prognozama procjenjivala hrvatski rast u ovoj godini na 2,1 posto, a rast u 2015. godini na 1,8 posto, koji je na kraju bio niži – 1,6 posto.  Za sljedeću, 2017. godinu Komisija predviđa rast od 2,1 posto, jednako kao i u procjenama od februara.

Prosječni rast za svih 28 zemalja članica Komisija procjenjuje na 1,8 posto ove godine, a 1,9 posto za sljedeću. Rast investicija bi trebao ubrzati s lanjskih 1,6 na 2,6 posto u ovoj godini, zahvaljujući porastu javnih investicija, dok će privatne investicije rasti skromno zbog pritiska razduživanja. Komisija očekuje sporiji rast izvoza i postepeno stabilizovanje dobiti hrvatskih izvoznika u EU. Nakon rekordne turističke sezone 2015. godine, očekuje nešto skromniji rast izvoza usluga u 2016. i 2017. godini. Procjenjuje da će uvoz roba i usluga blago preteći izvoz u obe godine.

Umjereni rast zaposlenosti (za 1 posto u 2016., nakon što je lani porasla za 1,7 posto) trebao bi dovesti do smanjenja stope nezaposlenosti za oko 0,8 postotnih bodova, na 15,5 posto i 14,7 posto sljedeće godine. Hrvatska tako  nakon Španije i Grčke, koje imaju stope nezaposlenosti iznad 20 posto, ostaje država sa jednom od najvećih stopa nezaposlenost u EU-u. Najmanju stopu nezaposlenosti ove godine će imati  Češka  4,5 posto. 

Hrvatski budžetski deficit je znatno pao 2015. godine, a glavni razlog je za to pad javnih investicija za 22 posto. U 2015. godini ostvaren je primarni suficit od 0,4 posto BDP-a. Komisija za ovu godinu predviđa deficit od 2,7 posto, a za sljedeću 2,3 posto, pod pretpostavkom nepromijenjenih okolnosti. Međutim, postoje i znatni rizici za projicirani deficit u ovoj godini, a oni se prije svega odnose na pregovore o kolektivnim ugovorima s javnim sektorom koji su u toku, konstantnom nesigurnošću uticaja konverzije kredita u švicarskim francima i moguće snažnije investicijske aktivnosti javnog sektora.

Javni dug se prošle godine blago povećao na 86,7 posto, zahvaljujući tome što su vlasti mogle financirati dio svojih zaduženja iz akumuliranih depozita. Komisija procjenjuje da će javni dug dostići 87,6 posto ove godine, a sljedeće godine se blago smanjiti na 87,3 posto.

Grčka je jedina članica kojoj Komisija ove godine predviđa pad BDP-a od 0,3 posto.  Sljedeće godine bi sve zemlje članice EU trebale imati ekonomski rast.  Najveći rast ove godine bi trebala imati Irska sa čak 4,9 posto, zatim Rumunija 4,2 posto, Malta 4,1 posto te Švedska 3,4 posto.

Reklama

 

Izvor: HRT vijesti

Nastavite čitati

BIZNIS

Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?

Objavljeno

 

Od

Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.

Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.

To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.

Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.

Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.

Reklama

Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.

Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

FINANSIJE

Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM

Objavljeno

 

Od

Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.

Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.

Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.

Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.

Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.

Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.

Reklama

Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.

Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.

On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.

To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Vlada Srpske će sutra saopštiti iznos najniže plate

Objavljeno

 

Od

Vlada Republike Srpske saopštiće u četvrtak koliko će iznositi najniža plata za 2024. godinu. To neće biti 1.050, ali ni 750 maraka, rekao je premijer Srpske Radovan Višković i najavio da će pomoći privrednicima koji dokažu da trpe štetu zbog njihove odluke u vezi povećanja minimalca.

On je ranije pozivao poslodavce i sindikat i dao im rok do kraja godine da se dogovore u vezi sa iznosom najniže plate za iduću godinu, a šanse za takvo nešto su ravne nuli.

Nećemo čekati dalje. Na sjednici Vlade Srpske u četvrtak donijećemo odluku o najnižoj plati. Imao sam želju da to urade socijalni partneri, kojima je to i posao. Očigledno je lakše da to oni ne urade, jer će onda imati razloga da napadaju Vladu. Navikli smo na to. Napadaće – poručio je Višković.

Naveo je da rješenje Vlade o pitanju najniže plate neće biti ni jedno ni drugo koje se spominjalo u javnosti, odnosno poslodavci traže da to bude 750 KM, a predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je zagovarao iznos od 1.050 maraka.

Na pitanje da li će minimalac biti neka sredina između tih prijedloga, Višković je naveo da se može tako reći.

Imaćemo i obrazloženje za taj iznos minimalca. Imamo spremnu odluku i ona će biti poznata u četvrtak. I ta odluka će biti dakle na snazi od 1. januara iduće godine – poručio je Višković, koji nije želio da otkriva koji će to iznos najniže plate biti koji će donijeti republička Vlada.

Reklama

Osvrnuo se i na to da je više puta socijalne partnere pozivao da se dogovore o iznosu najniže plate i da će njihov dogovor Vlada Srpske podržati te da neće biti remetilački faktor.

Očigledno ne žele. I to treba da bude poruka građanima i radnicima. Ne mogu oni da peru prljav veš preko premijera i Vlade, ali pokušaće to da rade. Pratimo regiju i okruženje po ovim parametrima i zadržaćemo taj odnos – poručio je Višković.

Premijer Srpske je i na jučerašnjem sastanku sa ministrima razgovarao o temi najniže plate.

Želio sam da čujem i njihov stav, da podijelimo sve informacije koje ima bilo ko od njih u datom trenutku, odnosno da dođemo do nekog rješenja koje će biti najbolje i za jedne i druge. Vjerovatno će biti nezadovoljni i jedni i drugi. Ali mi moramo računati i da zadržimo radnike – poručio je Višković za Glas Srpske.

Naglasio je i da sa druge strane Vlada Srpske ne može samo zastupati stav „dajte vi plate“.

Možemo reći i da minimalac bude 2.000 KM, ali ako neko to ne može platiti, to će biti najveća šteta za radnike, jer će ostati bez posla. Moramo voditi računa da se ne svrstavamo na stranu ni jednih ni drugih nego da na osnovu činjenica, pokazatelja te realnih procjena dođemo do tog iznosa. Tako da ćemo to uraditi i sada – poručio je Višković.

Reklama

Navodi i da će vjerovatno odlukom Vlade Srpske o iznosu najniže plate biti pogođeni određen broj radnika i privrednika.

Pratićemo i analizirati i tražiti najbolji trenutak da im se pomogne. Ne može 290.000 radnika biti talac neke djelatnosti koje zaista imaju problema. Dakle ako naša odluka bude neke djelatnosti pogodila, onda ćemo im pomoći. Naravno sve to će morati dokumentovati, dokazati i potkrijepiti činjenicama – zaključio je Višković i dodao da ne može neko samo reći da ima problem zbog rasta minimalca u Srpskoj, već da će to morati i da dokaže.

Nastavite čitati

U trendu