PRIVREDA
Firma Zrak: Nekadašnji privredni gigant u dugovima
SARAJEVO, U zlatnim godinama preduzeća Zrak u vrijeme kada bi radnici dolazili i odlazili s posla ulice u sarajevskom naselju Buća Potok bivale su zakrčene.
Nekadašnji gigant prostirao se na 25 hektara i upošljavao 4.000 ljudi, a njihovi proizvodi izvozili su se sve do Afrike. Danas ih je 80, a iako su mnoge proizvodne hale koje su nekada vrvile od posla prazne i oronule, vrijedno rade i dijelom pokušavaju vratiti preduzeće u nekadašnje stanje.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine 18. aprila ove godine imenovala je Ismu Hebibovića za direktora Zraka, koji govori o pokušaju ponovnog visokog pozicioniranja firme na domaće i svjetsko tržište.
BiH je u vrijeme Jugoslavije bila poznata po teškoj i namjenskoj industriji, a nakon rata brojni privredni giganti padaju na koljena nizom okolnosti koje su manje više poznate. Uprkos lošim uslovima za rad i dugovanju od 10 miliona maraka, firma se pokušava uhvatiti u koštac s problemima.
Direktor Hebibović ističe da će glavni prioriteti biti vraćanje starih kupaca, podizanje kvalitete, smanjenje troškova i koncentracija proizvodnih pogona na jednu lokaciju, jer se trenutno radi u šest objekata što stvara velike troškove.
„Proizvodnja na šest lokacija nam stvara dodatni gubitak i utječe na kvalitet, rokove i cilj nam je da tokom ove godine sve objedinimo na jednu lokaciju. Moramo imati punu kontrolu nad proizvodnjom, jer se većinom radi o vojnoj opremi. Vrijednost trenutno potpisanih ugovora je oko četiri miliona maraka što predstavlja napredak, jer je unazad godinu dana bio milion. Oko 80 odsto proizvoda iz Zraka se izvozi, a u narednih mjesec dana očekuje se završetak značajnijeg ugovora koji će imati vrijednost oko tri miliona maraka“, ističe Hebibović. U krugu preduzeća trenutno ima šest pogona i svi su u funkciji. Zaposleno je oko 80 radnika, a u prethodnom periodu nije bilo otpuštanja. Naglašava da je za deset dana njegovog mandata zaposleno dvoje ljudi, bez konkursne procedure.
„S tim ljudima nisu zvanično potpisani ugovori, zaposleni su bez konkursne procedure, a radi se ustvari o starim radnicima koji svoje znanje i iskustvo prenose na nove kolege. Za rad u proizvodnim pogodnima Zraka potrebna je završena Mašinska škola, smjer elektrooptika, Mašinski fakultet, hemija ili fizika. I ove godine smo potpisali ugovore o pripravničkom stažu s mladim ljudima koji će u Zraku raditi obuku za deficitarna zanimanja, a čije zapošljavanje finansira Opština Novi Grad Sarajevo. Radi se o realizaciji Programa osposobljavanja pripravnika sa biroa za zapošljavanje, a koji je dio projekta podsticaja privredi opštine“, izjavio je direktor Zraka.
Federalna vlada je prije dvije godine uvezala staž za devet radnika Zraka koji su stekli uslove za penzionisanje, a ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH za ovu namjenu je izdvojilo 81.000 KM. Nedavno je usvojen i Zakon o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji koji nudi široki spektar mogućnosti za pomoć privredi. Zakon će pružiti priliku određenim privrednim društvima da se vrate na zelenu granu, a Zrak je jedan od takvih. Na osnovu ovog Zakona mogu se riješiti dugovi za zdravstveno osiguranje, neuplaćene doprinose nezaposlenih, neplaćene komunalne usluge i dugovi prema povjeriocima. Ove mogućnosti pokušat će iskoristiti i Zrak. Iako se ne mogu mjeriti sa prijeratnim kapacitetima i postignućima, u ovoj firmi je ostala žeravica neprikosnovenog znanja i tehnologije. Firma je i danas na tržištu interesanstna i konkurentna zbog svojih proizvoda. Nekada je u ovom privrednom gigantu radilo 4.000 ljudi, a danas je na njih 80 „spao“ dug 10 miliona maraka.
Zrak je plasirao svoje proizvode u mnoge zemlje svijeta, a prisutan je u pojedinim zemljama Sjeverne Afrike, Srednjeg i Dalekog Istoka i izvozi svoje proizvode u Evropu, Sjedinjene Američke Države i u Jugozapadnu Afriku.
Mirsad Ademović, bivši predsjednik Sindikata Zraka u razgovoru za naš portal ističe da su se proizvodnja i izvoz prepolovili u odnosu na prijeratni period.
„Teško je opisati koliko se nekada radilo i šta se sve proizvodilo. Firma je bila svjetski poznata. Tržište jeste bilo konkuretno, ali mi nismo imali konkurencije. Danas se sve obrušava, propada i nemamo dovoljno dobre uslove za rad. Ne znam da li će Zrak zadesiti ista sudbina kao Energoinvest, Hidrogradnju, Ditu iz Tuzle i ostale privredne gigante. To je firma po kojima se bivša država prepoznavala“, naglasio je Ademović.
Aktivnosti preduzeća uključuju istraživanje, razvoj i proizvodnju uređaja u domenu optike, optomehanike, optoelektronike kao i projektiranje i inžinjering. Zrak u svojim proizvodnim pogodnima nudi optička sočiva koji se mogu sastojati od jednog ili više sočiva, razne optičke filtere vrlo izdržljivih prevlaka za aplikacije koje zahtjevaju maksimalne performanse, niz optičkih ogledala, prozora i prizama.
Samostalno i u saradnji s drugim istraživačkim institucijama, veliki raspon optičkih i optoelektronskih uređaja vojne izvedbe razvijen je za potrebe opremanja pješadije: optički instrumenti i osmatrački uređaji za naoružanje pješadije artiljerije: nišanske sprave za minobacače, haubice i oklopnih borbenih vozila periskopi sa laserskom zaštitom. Izbor civilnih proizvoda uključuje: lovačke nišane, ručne dvoglede i ispitnu mjernu opremu.
Novoimenovani direktor Ismo Hebibović prethodno je bio član Nadzornog odbora Zraka, a obnašao je i funkciju direktora „IP Svijetlost“. Nekoliko godina je bio uposlenik Triglav osiguranja, gdje je radio kao direktor prodaje, a odakle nije otišao najmirnijim putem. U vrijeme dok je bio direktora “IP Svijetlost“, Hebibovića je Skupština „IRIS Computersa“ predložila za člana Nadzornog odbora. Skupštine su se nekada održavale u prostorijama zgrade Svijetlosti, na čijem je čelu bio Hebibović. Bio je u odboru za glasanje prilikom donošenja odluka ovoga preduzeća, što je podazumijevalo donošenje odluka pri usvajanju finansijskih godišnjih izvještaja o poslovanju. Bio je takođe i predsjednik Udruženja izdavača i knjižara BiH.
Izvor: Klix.ba
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE9 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE12 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca