Connect with us

PRIVREDA

Firma Zrak: Nekadašnji privredni gigant u dugovima

SARAJEVO, U zlatnim godinama preduzeća Zrak u vrijeme kada bi radnici dolazili i odlazili s posla ulice u sarajevskom naselju Buća Potok bivale su zakrčene.

Objavljeno

 


Nekadašnji gigant prostirao se na 25 hektara i upošljavao 4.000 ljudi, a njihovi proizvodi izvozili su se sve do Afrike. Danas ih je 80, a iako su mnoge proizvodne hale koje su nekada vrvile od posla prazne i oronule, vrijedno rade i dijelom pokušavaju vratiti preduzeće u nekadašnje stanje.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine 18. aprila ove godine imenovala je Ismu Hebibovića za direktora Zraka, koji  govori o pokušaju ponovnog visokog pozicioniranja firme na domaće i svjetsko tržište.

BiH je u vrijeme Jugoslavije bila poznata po teškoj i namjenskoj industriji, a nakon rata brojni privredni giganti padaju na koljena nizom okolnosti koje su manje više poznate. Uprkos lošim uslovima za rad i dugovanju od 10 miliona maraka, firma se pokušava uhvatiti u koštac s problemima.

Direktor Hebibović ističe da će glavni prioriteti biti vraćanje starih kupaca, podizanje kvalitete, smanjenje troškova i koncentracija proizvodnih pogona na jednu lokaciju, jer se trenutno radi u šest objekata što stvara velike troškove.

„Proizvodnja na šest lokacija nam stvara dodatni gubitak i utječe na kvalitet, rokove i cilj nam je da tokom ove godine sve objedinimo na jednu lokaciju. Moramo imati punu kontrolu nad proizvodnjom, jer se većinom radi o vojnoj opremi. Vrijednost trenutno potpisanih ugovora je oko četiri miliona maraka što predstavlja napredak, jer je unazad godinu dana bio milion. Oko 80 odsto proizvoda iz Zraka se izvozi, a u narednih mjesec dana očekuje se završetak značajnijeg ugovora koji će imati vrijednost oko tri miliona maraka“, ističe Hebibović. U krugu preduzeća trenutno ima šest pogona i svi su u funkciji. Zaposleno je oko 80 radnika, a u prethodnom periodu nije bilo otpuštanja. Naglašava da je za deset dana njegovog mandata zaposleno dvoje ljudi, bez konkursne procedure.
„S tim ljudima nisu zvanično potpisani ugovori, zaposleni su bez konkursne procedure, a radi se ustvari o starim radnicima koji svoje znanje i iskustvo prenose na nove kolege. Za rad u proizvodnim pogodnima Zraka potrebna je završena Mašinska škola, smjer elektrooptika, Mašinski fakultet, hemija ili fizika. I ove godine smo potpisali ugovore o pripravničkom stažu s mladim ljudima koji će u Zraku raditi obuku za deficitarna zanimanja, a čije zapošljavanje finansira Opština Novi Grad Sarajevo. Radi se o realizaciji Programa osposobljavanja pripravnika sa biroa za zapošljavanje, a koji je dio projekta podsticaja privredi opštine“, izjavio je direktor Zraka.

Federalna vlada je prije dvije godine uvezala staž za devet radnika Zraka koji su stekli uslove za penzionisanje, a ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH za ovu namjenu je izdvojilo 81.000 KM. Nedavno je usvojen i Zakon o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji koji nudi široki spektar mogućnosti za pomoć privredi. Zakon će pružiti priliku određenim privrednim društvima da se vrate na zelenu granu, a Zrak je jedan od takvih. Na osnovu ovog Zakona mogu se riješiti dugovi za zdravstveno osiguranje, neuplaćene doprinose nezaposlenih, neplaćene komunalne usluge i dugovi prema povjeriocima. Ove mogućnosti pokušat će iskoristiti i Zrak. Iako se ne mogu mjeriti sa prijeratnim kapacitetima i postignućima, u ovoj firmi je ostala žeravica neprikosnovenog znanja i tehnologije. Firma je i danas na tržištu interesanstna i konkurentna zbog svojih proizvoda. Nekada je u ovom privrednom gigantu radilo 4.000 ljudi, a danas je na njih 80 „spao“ dug 10 miliona maraka.

Reklama

Zrak je plasirao svoje proizvode u mnoge zemlje svijeta, a prisutan je u pojedinim zemljama Sjeverne Afrike, Srednjeg i Dalekog Istoka i izvozi svoje proizvode u Evropu, Sjedinjene Američke Države i u Jugozapadnu Afriku.

Mirsad Ademović, bivši predsjednik Sindikata Zraka u razgovoru za naš portal ističe da su se proizvodnja i izvoz prepolovili u odnosu na prijeratni period.

„Teško je opisati koliko se nekada radilo i šta se sve proizvodilo. Firma je bila svjetski poznata. Tržište jeste bilo konkuretno, ali mi nismo imali konkurencije. Danas se sve obrušava, propada i nemamo dovoljno dobre uslove za rad. Ne znam da li će Zrak zadesiti ista sudbina kao Energoinvest, Hidrogradnju, Ditu iz Tuzle i ostale privredne gigante. To je firma po kojima se bivša država prepoznavala“, naglasio je Ademović.

Aktivnosti preduzeća uključuju istraživanje, razvoj i proizvodnju uređaja u domenu optike, optomehanike, optoelektronike kao i projektiranje i inžinjering. Zrak u svojim proizvodnim pogodnima nudi optička sočiva koji se mogu sastojati od jednog ili više sočiva, razne optičke filtere vrlo izdržljivih prevlaka za aplikacije koje zahtjevaju maksimalne performanse, niz optičkih ogledala, prozora i prizama.

Samostalno i u saradnji s drugim istraživačkim institucijama, veliki raspon optičkih i optoelektronskih uređaja vojne izvedbe razvijen je za potrebe opremanja pješadije: optički instrumenti i osmatrački uređaji za naoružanje pješadije artiljerije: nišanske sprave za minobacače, haubice i oklopnih borbenih vozila periskopi sa laserskom zaštitom. Izbor civilnih proizvoda uključuje: lovačke nišane, ručne dvoglede i ispitnu mjernu opremu.

Novoimenovani direktor Ismo Hebibović prethodno je bio član Nadzornog odbora Zraka, a obnašao je i funkciju direktora „IP Svijetlost“. Nekoliko godina je bio uposlenik Triglav osiguranja, gdje je radio kao direktor prodaje, a odakle nije otišao najmirnijim putem. U vrijeme dok je bio direktora “IP Svijetlost“, Hebibovića je Skupština „IRIS Computersa“ predložila za člana Nadzornog odbora. Skupštine su se nekada održavale u prostorijama zgrade Svijetlosti, na čijem je čelu bio Hebibović. Bio je u odboru za glasanje prilikom donošenja odluka ovoga preduzeća, što je podazumijevalo donošenje odluka pri usvajanju finansijskih godišnjih izvještaja o poslovanju. Bio je takođe i predsjednik Udruženja izdavača i knjižara BiH.

Reklama

 

Izvor: Klix.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu