PRIVREDA
Zbog izdatih garancija iznad kapitala: Agencija IGA suočena sa višemilionskim tužbama
BANJALUKA, Izvozno-kreditna agencija (IGA) BiH, koja se nalazi u ogromnim problemima zbog izdatih garancija u iznosu višestruko većem od kapitala, suočena je sa tužbama teškim oko 43 miliona maraka, koje su protiv ove agencije podnijele banke, preduzeća i osiguravajuća društva, potvrđeno je „Nezavisnim“.
Većina tih tužbi podnesena je zbog garancija koje je izdala IGA BiH za kredite posrnule derventske Fabrike cijevi „Unis“, koja podignute kredite ne vraća. Ono što je posebno zabrinjavajuće je da bi se ova agencija, kojoj prijeti gašenje ukoliko ne dođe do dokapitalizacije, mogla suočiti sa još nekoliko tužbi koje bi dodatno ugrozile poslovanje ove državne institucije.
Zasad je, kako stoji u izvještaju o poslovanju ove agencije za prošlu godinu, a zaključno sa 29. februarom ove godine, protiv IGA BiH podnijeto sedam tužbi, teških ukupno oko 43.678.207 KM. Tako je IGA BiH tužilo preduzeće „Osijek-Kotex“ iz Osijeka, a visina tužbenog zahtjeva je 1.786.324 marke, zbog garancija za dobro izvršenje posla iz marta 2013. godine po ugovoru sa sarajevskom „Hidrogradnjom“. Glavno ročište je održano 17. avgusta prošle godine i donesena je presuda u korist tužioca, ali je u oktobru prošle godine podnesena žalba na presudu.
Tužbu u iznosu od dva miliona maraka protiv ove agencije podnijela je Nova banka Banjaluka, zbog duga po osnovu garancije iz jula 2013. godine date za derventski „Unis“. Održano je glavno ročište 24. februara ove godine i, kako je navedeno u dokumentu IGA BiH, koji je u posjedu „Nezavisnih“, očekuje se donošenje presude u zakonskom roku. Pored toga, IGA je suočena i sa dvije tužbe koje je podnijela Bobar banka Bijeljina.
Prva se odnosi na IGA garanciju firmi „Eurotube“ Banjaluka, gdje utuženi dug iznosi 1.474.246 KM. Glavna rasprava po ovoj tužbi održana je 2. septembra prošle godine, te je donesena presuda u korist banke. Na ovu presudu uložena je žalba, te se čeka epilog. Druga tužba Bobar banke teška je 5.431.752 KM zbog garancija koje je IGA izdala za derventski „Unis“. Ovaj proces je još u toku i u međuvremenu od sastavljanja ovog izvještaja trebalo je da bude održano glavno ročište, koje je odgođeno zbog finalizacije nalaza vještaka. Isto tako, kompanija „Prvi faktor“ iz Sarajeva, koja se bavi faktoringom, protiv ove agencije podnijela je tužbu, a vrijednost spora iznosi 9.181.269 maraka.
Do sada je održano pripremno ročište, dok je glavno zakazano za 3. juni ove godine. Zbog garancija IGA BiH, datih „Unisu“ u februaru 2013. godine, tužbu je podnijela i MF banka Banjaluka, u vrijednosti od 950.000 maraka. Donesena je presuda u korist banke 30. septembra prošle godine, ali je i na nju uložena žalba. I na kraju, najveći spor protiv IGA BiH zasad vodi advokatska firma „Wiedenbauer Mutz Winkler Pramberger“ iz Beča, koja je u korist MFC Beč podnijela tužbu tešku 22.854.616 maraka, zbog garancija za fabriku „Unis“. Odgovor agencije na ovu tužbu je u pripremi.
Naime, neki od ovih slučajeva čekaju presudu, a u nekima se čekaju odluke po žalbama agencije, ali dodatni problem za IGA BiH je i to što Pravobranilaštvo BiH, kojem su se obratili, nema nadležnost da ih brani u sporovima. Naime, njima su iz Pravobranilaštva BiH rekli da nisu zaduženi za IGA BiH, bez obzira što su državna institucija jer nisu direktni korisnici budžetskih sredstava. To znači da će IGA BiH i pored svih problema u koje je zapala morati sama da zastupa svoje interese.
Ova agencija je u prošloj godini, kako je navedeno u izvještaju o poslovanju, morala značajno redukovati podršku projektima i klijentima u oblasti izdavanja garancija, zbog nerješavanja problema sa protestovanim garancijama za „Unis“. Ovaj problem izazvao je i raskid ugovora IGA BiH sa obje reosiguravajuće kuće iz inostranstva, tako da sada ova agencija snosi kompletan rizik osiguranja. Podsjećamo da vlade RS i FBiH, koje su vlasnici IGA BiH, još nisu razmatrale informaciju o stanju u ovoj instituciji niti su predložile bilo kakve mjere za njeno dalje djelovanje, iako im je sve to dostavljeno još krajem prošle godine.
Naime, Savjet ministara i Parlamentarna skupština BiH su razmatrali informaciju Svjetske banke, koja je pružila pomoć u procjeni stanja i predložila više opcija mogućih rješenja za ovu agenciju, među kojima su dokapitalizacija ili gašenje. Prijedlog je još u novembru prošle godine upućen vladama entiteta sa zahtjevom da, kao vlasnici IGA, razmotre predložene mjere te da se očituju, ali to do sada nije urađeno.
O čemu se ovdje stvarno radi teško je zaključiti, pošto se loptica odgovornosti očigledno prebacuje sa entitetskog na nivo BiH i obrnuto. I dok to tako traje, IGA tone sve dublje, pritisnuta ogromnim obavezama i suočena sa brojnim tužbama. Kad smo ih kontaktirali, iz IGA BiH su rekli da su trenutno u pregovorima sa međunarodnim kreditorima, među kojima su i kreditori „Unisa“, kako bi se sadašnja situacija pokušala prevazići.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca