Connect with us

PRIVREDA

Zbog izdatih garancija iznad kapitala: Agencija IGA suočena sa višemilionskim tužbama

BANJALUKA, Izvozno-kreditna agencija (IGA) BiH, koja se nalazi u ogromnim problemima zbog izdatih garancija u iznosu višestruko većem od kapitala, suočena je sa tužbama teškim oko 43 miliona maraka, koje su protiv ove agencije podnijele banke, preduzeća i osiguravajuća društva, potvrđeno je „Nezavisnim“.

Objavljeno

 


Izvor:

 

Većina tih tužbi podnesena je zbog garancija koje je izdala IGA BiH za kredite posrnule derventske Fabrike cijevi „Unis“, koja podignute kredite ne vraća. Ono što je posebno zabrinjavajuće je da bi se ova agencija, kojoj prijeti gašenje ukoliko ne dođe do dokapitalizacije, mogla suočiti sa još nekoliko tužbi koje bi dodatno ugrozile poslovanje ove državne institucije.

Zasad je, kako stoji u izvještaju o poslovanju ove agencije za prošlu godinu, a zaključno sa 29. februarom ove godine, protiv IGA BiH podnijeto sedam tužbi, teških ukupno oko 43.678.207 KM. Tako je IGA BiH tužilo preduzeće „Osijek-Kotex“ iz Osijeka, a visina tužbenog zahtjeva je 1.786.324 marke, zbog garancija za dobro izvršenje posla iz marta 2013. godine po ugovoru sa sarajevskom „Hidrogradnjom“. Glavno ročište je održano 17. avgusta prošle godine i donesena je presuda u korist tužioca, ali je u oktobru prošle godine podnesena žalba na presudu.

Tužbu u iznosu od dva miliona maraka protiv ove agencije podnijela je Nova banka Banjaluka, zbog duga po osnovu garancije iz jula 2013. godine date za derventski „Unis“. Održano je glavno ročište 24. februara ove godine i, kako je navedeno u dokumentu IGA BiH, koji je u posjedu „Nezavisnih“, očekuje se donošenje presude u zakonskom roku. Pored toga, IGA je suočena i sa dvije tužbe koje je podnijela Bobar banka Bijeljina.

Reklama

Prva se odnosi na IGA garanciju firmi „Eurotube“ Banjaluka, gdje utuženi dug iznosi 1.474.246 KM. Glavna rasprava po ovoj tužbi održana je 2. septembra prošle godine, te je donesena presuda u korist banke. Na ovu presudu uložena je žalba, te se čeka epilog. Druga tužba Bobar banke teška je 5.431.752 KM zbog garancija koje je IGA izdala za derventski „Unis“. Ovaj proces je još u toku i u međuvremenu od sastavljanja ovog izvještaja trebalo je da bude održano glavno ročište, koje je odgođeno zbog finalizacije nalaza vještaka. Isto tako, kompanija „Prvi faktor“ iz Sarajeva, koja se bavi faktoringom, protiv ove agencije podnijela je tužbu, a vrijednost spora iznosi 9.181.269 maraka.

Do sada je održano pripremno ročište, dok je glavno zakazano za 3. juni ove godine. Zbog garancija IGA BiH, datih „Unisu“ u februaru 2013. godine, tužbu je podnijela i MF banka Banjaluka, u vrijednosti od 950.000 maraka. Donesena je presuda u korist banke 30. septembra prošle godine, ali je i na nju uložena žalba. I na kraju, najveći spor protiv IGA BiH zasad vodi advokatska firma „Wiedenbauer Mutz Winkler Pramberger“ iz Beča, koja je u korist MFC Beč podnijela tužbu tešku 22.854.616 maraka, zbog garancija za fabriku „Unis“. Odgovor agencije na ovu tužbu je u pripremi.

Naime, neki od ovih slučajeva čekaju presudu, a u nekima se čekaju odluke po žalbama agencije, ali dodatni problem za IGA BiH je i to što Pravobranilaštvo BiH, kojem su se obratili, nema nadležnost da ih brani u sporovima. Naime, njima su iz Pravobranilaštva BiH rekli da nisu zaduženi za IGA BiH, bez obzira što su državna institucija jer nisu direktni korisnici budžetskih sredstava. To znači da će IGA BiH i pored svih problema u koje je zapala morati sama da zastupa svoje interese.

Ova agencija je u prošloj godini, kako je navedeno u izvještaju o poslovanju, morala značajno redukovati podršku projektima i klijentima u oblasti izdavanja garancija, zbog nerješavanja problema sa protestovanim garancijama za „Unis“. Ovaj problem izazvao je i raskid ugovora IGA BiH sa obje reosiguravajuće kuće iz inostranstva, tako da sada ova agencija snosi kompletan rizik osiguranja. Podsjećamo da vlade RS i FBiH, koje su vlasnici IGA BiH, još nisu razmatrale informaciju o stanju u ovoj instituciji niti su predložile bilo kakve mjere za njeno dalje djelovanje, iako im je sve to dostavljeno još krajem prošle godine.

Reklama

Naime, Savjet ministara i Parlamentarna skupština BiH su razmatrali informaciju Svjetske banke, koja je pružila pomoć u procjeni stanja i predložila više opcija mogućih rješenja za ovu agenciju, među kojima su dokapitalizacija ili gašenje. Prijedlog je još u novembru prošle godine upućen vladama entiteta sa zahtjevom da, kao vlasnici IGA, razmotre predložene mjere te da se očituju, ali to do sada nije urađeno.

O čemu se ovdje stvarno radi teško je zaključiti, pošto se loptica odgovornosti očigledno prebacuje sa entitetskog na nivo BiH i obrnuto. I dok to tako traje, IGA tone sve dublje, pritisnuta ogromnim obavezama i suočena sa brojnim tužbama. Kad smo ih kontaktirali, iz IGA BiH su rekli da su trenutno u pregovorima sa međunarodnim kreditorima, među kojima su i kreditori „Unisa“, kako bi se sadašnja situacija pokušala prevazići.

 

Izvor: Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Objavljeno

 

Od

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.

Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.

Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.

Reklama

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.

U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.

Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.

Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.

Reklama

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.

Nastavite čitati

BIZNIS

Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Objavljeno

 

Od

Republika Srpska je u prvom kvartalu ove godine ostvarila ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene sa inostranstvom od blizu tri milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 83,6 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Pokrivenost uvoza izvozom od 83,6 odsto drugi je najbolji rezultat Republike Srpske kada se poredi sa prva tri mjeseca prethodnih godina.

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.

Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.

U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.

Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.

Reklama

Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.

U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.

Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.

On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Objavljeno

 

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)

Nastavite čitati

U trendu