PRIVREDA
Zbog izdatih garancija iznad kapitala: Agencija IGA suočena sa višemilionskim tužbama
BANJALUKA, Izvozno-kreditna agencija (IGA) BiH, koja se nalazi u ogromnim problemima zbog izdatih garancija u iznosu višestruko većem od kapitala, suočena je sa tužbama teškim oko 43 miliona maraka, koje su protiv ove agencije podnijele banke, preduzeća i osiguravajuća društva, potvrđeno je „Nezavisnim“.
Većina tih tužbi podnesena je zbog garancija koje je izdala IGA BiH za kredite posrnule derventske Fabrike cijevi „Unis“, koja podignute kredite ne vraća. Ono što je posebno zabrinjavajuće je da bi se ova agencija, kojoj prijeti gašenje ukoliko ne dođe do dokapitalizacije, mogla suočiti sa još nekoliko tužbi koje bi dodatno ugrozile poslovanje ove državne institucije.
Zasad je, kako stoji u izvještaju o poslovanju ove agencije za prošlu godinu, a zaključno sa 29. februarom ove godine, protiv IGA BiH podnijeto sedam tužbi, teških ukupno oko 43.678.207 KM. Tako je IGA BiH tužilo preduzeće „Osijek-Kotex“ iz Osijeka, a visina tužbenog zahtjeva je 1.786.324 marke, zbog garancija za dobro izvršenje posla iz marta 2013. godine po ugovoru sa sarajevskom „Hidrogradnjom“. Glavno ročište je održano 17. avgusta prošle godine i donesena je presuda u korist tužioca, ali je u oktobru prošle godine podnesena žalba na presudu.
Tužbu u iznosu od dva miliona maraka protiv ove agencije podnijela je Nova banka Banjaluka, zbog duga po osnovu garancije iz jula 2013. godine date za derventski „Unis“. Održano je glavno ročište 24. februara ove godine i, kako je navedeno u dokumentu IGA BiH, koji je u posjedu „Nezavisnih“, očekuje se donošenje presude u zakonskom roku. Pored toga, IGA je suočena i sa dvije tužbe koje je podnijela Bobar banka Bijeljina.
Prva se odnosi na IGA garanciju firmi „Eurotube“ Banjaluka, gdje utuženi dug iznosi 1.474.246 KM. Glavna rasprava po ovoj tužbi održana je 2. septembra prošle godine, te je donesena presuda u korist banke. Na ovu presudu uložena je žalba, te se čeka epilog. Druga tužba Bobar banke teška je 5.431.752 KM zbog garancija koje je IGA izdala za derventski „Unis“. Ovaj proces je još u toku i u međuvremenu od sastavljanja ovog izvještaja trebalo je da bude održano glavno ročište, koje je odgođeno zbog finalizacije nalaza vještaka. Isto tako, kompanija „Prvi faktor“ iz Sarajeva, koja se bavi faktoringom, protiv ove agencije podnijela je tužbu, a vrijednost spora iznosi 9.181.269 maraka.
Do sada je održano pripremno ročište, dok je glavno zakazano za 3. juni ove godine. Zbog garancija IGA BiH, datih „Unisu“ u februaru 2013. godine, tužbu je podnijela i MF banka Banjaluka, u vrijednosti od 950.000 maraka. Donesena je presuda u korist banke 30. septembra prošle godine, ali je i na nju uložena žalba. I na kraju, najveći spor protiv IGA BiH zasad vodi advokatska firma „Wiedenbauer Mutz Winkler Pramberger“ iz Beča, koja je u korist MFC Beč podnijela tužbu tešku 22.854.616 maraka, zbog garancija za fabriku „Unis“. Odgovor agencije na ovu tužbu je u pripremi.
Naime, neki od ovih slučajeva čekaju presudu, a u nekima se čekaju odluke po žalbama agencije, ali dodatni problem za IGA BiH je i to što Pravobranilaštvo BiH, kojem su se obratili, nema nadležnost da ih brani u sporovima. Naime, njima su iz Pravobranilaštva BiH rekli da nisu zaduženi za IGA BiH, bez obzira što su državna institucija jer nisu direktni korisnici budžetskih sredstava. To znači da će IGA BiH i pored svih problema u koje je zapala morati sama da zastupa svoje interese.
Ova agencija je u prošloj godini, kako je navedeno u izvještaju o poslovanju, morala značajno redukovati podršku projektima i klijentima u oblasti izdavanja garancija, zbog nerješavanja problema sa protestovanim garancijama za „Unis“. Ovaj problem izazvao je i raskid ugovora IGA BiH sa obje reosiguravajuće kuće iz inostranstva, tako da sada ova agencija snosi kompletan rizik osiguranja. Podsjećamo da vlade RS i FBiH, koje su vlasnici IGA BiH, još nisu razmatrale informaciju o stanju u ovoj instituciji niti su predložile bilo kakve mjere za njeno dalje djelovanje, iako im je sve to dostavljeno još krajem prošle godine.
Naime, Savjet ministara i Parlamentarna skupština BiH su razmatrali informaciju Svjetske banke, koja je pružila pomoć u procjeni stanja i predložila više opcija mogućih rješenja za ovu agenciju, među kojima su dokapitalizacija ili gašenje. Prijedlog je još u novembru prošle godine upućen vladama entiteta sa zahtjevom da, kao vlasnici IGA, razmotre predložene mjere te da se očituju, ali to do sada nije urađeno.
O čemu se ovdje stvarno radi teško je zaključiti, pošto se loptica odgovornosti očigledno prebacuje sa entitetskog na nivo BiH i obrnuto. I dok to tako traje, IGA tone sve dublje, pritisnuta ogromnim obavezama i suočena sa brojnim tužbama. Kad smo ih kontaktirali, iz IGA BiH su rekli da su trenutno u pregovorima sa međunarodnim kreditorima, među kojima su i kreditori „Unisa“, kako bi se sadašnja situacija pokušala prevazići.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Inflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
Slučaj Viaduct: Centralna banka BiH uložila prigovor
Srpska ide na berzu po novih 50 miliona KM
-
NEKRETNINE1 godina prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI9 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
EKOLOGIJA1 godina prijeHoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
BIZNIS1 godina prijeTelekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
PROMO1 godina prijeSavremeni pristup stomatologiji – TB Dent Trebinje
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeMiškovićev „Ananas“ ulazi na tržište BiH
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prijeNijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
EKOLOGIJA1 godina prijeŠta će biti sa eksploatacijom litijuma u Loparama