Na internet stranici www.ttip-leaks.org. mogu se pronaći dokumenti koji pokazuju da se okruženje, sigurnost namirnica i klima nalaze na pregovaračkom stolu.
Greenpeace traži zaustavljanje pregovora da bi građani mogli da daju svoje mišljenje o tekstu sporazuma koji se direktno tiče 800 miliona ljudi koliko ih danas živi u EU i SAD.
“Vrijeme je da rasvijetlimo detalje ovih pregovora. Teško stečenim napretkom u zaštiti okoline trguje se iza zatvorenih vrata. Ovi dokumenti otkrivaju da se civilno društvo s razlogom brine oko TTIP-a”, izjavila je izvršna direktorica ove organizacije Sylvia Borren.
Ona napominje da treba objaviti najnoviju verziju sporazuma, kako bi građani i njihovi predstavnici imali priliku da razumiju šta se predlaže u njihovo ime.
TTIP, Transatlantski trgovinski i investicioni sporazum, potencijalno je najveći svjetski sporazum o trgovini. On bi regulisao trgovinu između ekonomija EU i SAD, koja čini oko polovine svjetskog BDP-a i gotovo trećinu svjetske trgovinske razmjene.
Ovaj ugovor bi ostvario uticaj na svaki privredni sektor – od poljoprivrede i tekstila do informacionih tehnologija.
Cilj pregovora je da se uklone preostala ograničenja u trgovini između EU i SAD da bi se iznad svega zaštitile investicije.
Dokumenti koje je objavio Greenpeace Holandija
Od dokumenata koje je objavio Greenpeace Holandije, na ukupno 248 stranica, u 13 poglavlja po prvi put imamo uvid u stavove SAD. Tekstovi su pre objavljivanja prekucani i uklonjene su identifikacione oznake. Sadržaj i format dokumenta nije mijenjan.
Autentičnost dokumenata potvrdili su Greenpeace Holandija i Rechercheverbund NDR, WDR i Süddeutsche Zeitung, renomirano njemačko istraživačko partnerstvo, poređenjem sa originalima.
U ovim dokumentima postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost u pogledu zaštite životne sredine i potrošača:
-
Bez pravila izuzetka
Odustalo se od ‘pravila izuzetka’ starog skoro 70 godina koje postoji u sporazumu GATT Svjetske trgovinske organizacije, a koje omogućava državama da regulišu trgovinu “radi zaštite ljudskog, životinjskog i biljnog svijeta ili zdravlja“ ili radi „očuvanja ograničenih prirodnih resursa“. Izostavljanje ove odredbe ukazuje na to da obe strane uspostavljaju režim koji stavlja profit iznad ljudskih života i zdravlja, te životinjskog i biljnog svijeta.
-
Teža zaštita klime
Pariski Sporazum o klimi jasno ističe da moramo zadržati porast temperature ispod 1.5°C kako bismo izbegli klimatsku katastrofu koja bi pogodila milijarde ljudi širom sveta. Ovaj ugovor ne bi smjeo da bude izuzet od obaveza prema klimi. Međutim, u dobijenim tekstovima ne može se naći ništa što ukazuje na zaštitu klime. Štaviše, prostor za mjere ublažavanja posledica ograničen je poglavljima o Regulatornoj saradnji i Tržišnom pristupu industrijskim proizvodima. Na primjer, prema tim odredbama ne bi bilo ograničenja za uvoz visokougljične nafte dobijene iz katranskog pijeska.
-
Kraj načela predostrožnosti
Načelo predostrožnosti, sadržano u Ugovoru o Evropskoj uniji, ne spominje se u poglavlju o regulatornoj saradnji niti u bilo kojem poglavlju. S druge strane, u nizu poglavlja spominje se američki pristup “baziranja na riziku,“ što znači da se ne bi išlo na izbegavanje opasnih stvari nego na njihovo kontrolisanje. Taj pristup umanjuje mogućnost nadležnih vlasti da preduzimaju preventivne mere, npr. u slučaju upotrebe hemikalija koje dovode do hormonalnih poremećaja kod ljudi i slično.
-
TTIP otvara veći prostor uticaju korporacija
Dok je civilno društvo imalo slab pristup pregovorima, objavljeni dokumenti pokazuju da je industrija dobila privilegovano mesto pri donošenju važnih odluka. Objavljeni dokumenti pokazuju da EU nije otvoreno govorila o visokom nivou industrijskog uticaja. Nedavni javni izveštaj EU tek jednom usput spominje instrukcije od strane industrije.
Izvor: Poslovni.hr
