PRIVREDA
Greenpeace Holandije objavio tajne dokumente o TTIP
Tajni dokumenti iz sporazuma o Transatlantskom trgovinskom i investicionom sporazumu (TTIP) potvrđuju velike rizike za ekologiju, objavio je danas Greenpeace iz Holandije.
Na internet stranici www.ttip-leaks.org. mogu se pronaći dokumenti koji pokazuju da se okruženje, sigurnost namirnica i klima nalaze na pregovaračkom stolu.
Greenpeace traži zaustavljanje pregovora da bi građani mogli da daju svoje mišljenje o tekstu sporazuma koji se direktno tiče 800 miliona ljudi koliko ih danas živi u EU i SAD.
“Vrijeme je da rasvijetlimo detalje ovih pregovora. Teško stečenim napretkom u zaštiti okoline trguje se iza zatvorenih vrata. Ovi dokumenti otkrivaju da se civilno društvo s razlogom brine oko TTIP-a”, izjavila je izvršna direktorica ove organizacije Sylvia Borren.
Ona napominje da treba objaviti najnoviju verziju sporazuma, kako bi građani i njihovi predstavnici imali priliku da razumiju šta se predlaže u njihovo ime.
TTIP, Transatlantski trgovinski i investicioni sporazum, potencijalno je najveći svjetski sporazum o trgovini. On bi regulisao trgovinu između ekonomija EU i SAD, koja čini oko polovine svjetskog BDP-a i gotovo trećinu svjetske trgovinske razmjene.
Ovaj ugovor bi ostvario uticaj na svaki privredni sektor – od poljoprivrede i tekstila do informacionih tehnologija.
Cilj pregovora je da se uklone preostala ograničenja u trgovini između EU i SAD da bi se iznad svega zaštitile investicije.
Dokumenti koje je objavio Greenpeace Holandija
Od dokumenata koje je objavio Greenpeace Holandije, na ukupno 248 stranica, u 13 poglavlja po prvi put imamo uvid u stavove SAD. Tekstovi su pre objavljivanja prekucani i uklonjene su identifikacione oznake. Sadržaj i format dokumenta nije mijenjan.
Autentičnost dokumenata potvrdili su Greenpeace Holandija i Rechercheverbund NDR, WDR i Süddeutsche Zeitung, renomirano njemačko istraživačko partnerstvo, poređenjem sa originalima.
U ovim dokumentima postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost u pogledu zaštite životne sredine i potrošača:
-
Bez pravila izuzetka
Odustalo se od ‘pravila izuzetka’ starog skoro 70 godina koje postoji u sporazumu GATT Svjetske trgovinske organizacije, a koje omogućava državama da regulišu trgovinu “radi zaštite ljudskog, životinjskog i biljnog svijeta ili zdravlja“ ili radi „očuvanja ograničenih prirodnih resursa“. Izostavljanje ove odredbe ukazuje na to da obe strane uspostavljaju režim koji stavlja profit iznad ljudskih života i zdravlja, te životinjskog i biljnog svijeta.
-
Teža zaštita klime
Pariski Sporazum o klimi jasno ističe da moramo zadržati porast temperature ispod 1.5°C kako bismo izbegli klimatsku katastrofu koja bi pogodila milijarde ljudi širom sveta. Ovaj ugovor ne bi smjeo da bude izuzet od obaveza prema klimi. Međutim, u dobijenim tekstovima ne može se naći ništa što ukazuje na zaštitu klime. Štaviše, prostor za mjere ublažavanja posledica ograničen je poglavljima o Regulatornoj saradnji i Tržišnom pristupu industrijskim proizvodima. Na primjer, prema tim odredbama ne bi bilo ograničenja za uvoz visokougljične nafte dobijene iz katranskog pijeska.
-
Kraj načela predostrožnosti
Načelo predostrožnosti, sadržano u Ugovoru o Evropskoj uniji, ne spominje se u poglavlju o regulatornoj saradnji niti u bilo kojem poglavlju. S druge strane, u nizu poglavlja spominje se američki pristup “baziranja na riziku,“ što znači da se ne bi išlo na izbegavanje opasnih stvari nego na njihovo kontrolisanje. Taj pristup umanjuje mogućnost nadležnih vlasti da preduzimaju preventivne mere, npr. u slučaju upotrebe hemikalija koje dovode do hormonalnih poremećaja kod ljudi i slično.
-
TTIP otvara veći prostor uticaju korporacija
Dok je civilno društvo imalo slab pristup pregovorima, objavljeni dokumenti pokazuju da je industrija dobila privilegovano mesto pri donošenju važnih odluka. Objavljeni dokumenti pokazuju da EU nije otvoreno govorila o visokom nivou industrijskog uticaja. Nedavni javni izveštaj EU tek jednom usput spominje instrukcije od strane industrije.
Izvor: Poslovni.hr
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE9 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE12 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca