Cilj je, kako je napomenuo, ubrzati višegodišnji proces usvajanja, odnosno olakšati put djeci do potpunijeg odrastanja, u krugu porodice, što će omogućiti i sistematičan pristup ovoj oblasti porodičnog uređenja. „Praksa je pokazala da je dosadašnja procedura prekomplikovana i da usvajanje traje i po dvije godine. Mi ćemo zadržati visoke standarde i ozbiljnost u toj oblasti rada, ali ćemo mijenjati tehnička pitanja koja mogu proces učiniti bržim i efikasnijim“, napomenuo je za „Nezavisne“ Mitrović.

Kada je riječ o ovoj instituciji, odnosno Ombudsmanu za ljudska prava BiH, isto pitanje biće razmatrano i u FBiH, odnosno u Brčko distriktu. „Registri su važni kako bi se imala relevantna baza podataka, neophodna za ozbiljan i efikasan rad na ovim pitanjima.

U ovom trenutku u RS je jedino Dom ‘Rada Vranješević’ u Banjaluci ovlaštena ustanova s takvim podacima, u saradnji s centrima za socijalni rad“, objasnio je Mitrović. Prema iskustvima nadležnih ustanova, roditelji koji predaju zahtjeve za usvajanje uglavnom fokus interesovanja baziraju na porijeklu djeteta, a u cilju poznavanja potencijalnog zdravlja, odnosno obolijevanja. Potpuno se može usvojiti dijete do pet godina, koje nema žive roditelje ili su nepoznati, odnosno napustili su ga i više od jedne godine ne zna se njihovo mjesto boravka ili su pristali na potpuno usvojenje vlastitog djeteta.

Za punovažnost usvojenja, koje može biti nepotpuno i potpuno, pri čemu se srodstvo pravno identifikuje sa krvnim, potrebno je da su usvojilac i usvojenikovi roditelji ili staraoci dali svoju saglasnost pred nadležnim organom starateljstva, te saglasnost djeteta, ako je starije od 10 godina. Takođe, usvojenje uvijek mora biti u interesu djeteta, a usvojilac državljanin RS, odnosno strani državljanin (samo ako za to postoje naročito opravdani razlozi),  ali su dosad takvi zahtjevi bili rijetki.

S druge strane, potpuno usvojiti mogu samo bračni supružnici, zajednički, ako su stariji od 18 godina, što znači da važeći zakon ne poznaje jednočlano roditeljstvo kod usvajanja. Ovo pitanje, ipak, najvjerovatnije neće biti predmet ni novih zakonskih izmjena, jer nije bilo upućenih inicijativa i primjedaba na zakon te vrste. U procjeni i mišljenju o podobnosti usvojitelja učestvuju socijalni radnik, psiholog, ljekar, pedagog.

Reklama

„Realizovano je samo 2,33 odsto zahtjeva za usvajanje djece bez roditeljskog staranja koji su prošle godine podneseni. Od 643 zahtjeva realizovano je samo 15 i taj broj je potrebno povećati izmjenama u zakonu jer je na osnovu postojećeg porodičnog zakona procedura usvajanja veoma zahtjevna, a odredbe nisu prepoznale najbolji interes djeteta, zaključak je okruglog stola“, smatra Nada Grahovac, ombudsman za djecu RS.

Jasmina Davidović, ministrica porodice, omladine i sporta RS, kaže da treba učiniti mnogo na izmjeni normativno-pravnih akata, te izmijeniti određene stavke u porodičnom zakonu, jer je, kako napominje, svima stalo da bude veći procenat usvojene djece.

Podaci u brojkama Od 2010. do kraja 2015. godine

– 643 zahtjeva za usvajanje u obradi

– 69 usvojene djece

– 15 djece usvojeno prošle godine

Reklama

Izvor: Nezavisne novine