Connect with us

FINANSIJE

Klirinški dug opet na čekanju

BANJALUKA – BiH je uz Makedoniju i Južnu Koreju ostala jedna od tek tri zemlje koje sa Rusijom nisu regulisale izmirenje duga bivšeg Sovjetskog Saveza.

Objavljeno

 


A rješenje problema klirinškog duga, kako su nam juče rekli iz Savjeta ministara BiH, još nije ni na pomolu.

„Još nema informacija kada bi se ta tema mogla naći na dnevnom redu“, rekli su u Kancelariji za odnose s javnošću Savjeta ministara BiH.

Mirko Šarović, ministar trgovine i turizma BiH, kaže da to pitanje još nije došlo na dnevni red jer ga nije iznijelo Ministarstvo finansija i trezora BiH, koje je, prema njemu, nadležno za to.

Iz Ministarstva finansija nam je rečeno da je uspostavljen kontakt sa ruskom stranom i da se čeka njihov odgovor.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je teško naći razumno opravdanje da naplata obaveza još nije obavljena.

„Sasvim je jasno da bi, da je situacija obratna, odnosno da su države nasljednice SFRJ ostale dužne Rusiji po ovom osnovu, naplata bila davno obavljena. Ekonomska i politička snaga dužnika i povjerilaca u ovom je slučaju izrazito nesrazmjerna i proces izmirenja obaveza je u stvari isključivo ovisio o dobroj volji Rusije. Tako su i ostale bivše jugoslovenske republike na kraju prihvatile da im se dug izmiri u robnom obliku umjesto novca, jer su izgubile nadu da će ikada dočekati novac. U slučaju BiH se, međutim, nakon najdužeg čekanja, pojavila mogućnost naplate duga u novčanom obliku, što bi bila velika prednost i barem djelomično nadomjestilo gubitak vremena i predugo trajanje cijelog procesa“, smatra on.

Reklama

Upozorava, pak, da ukoliko na kraju dođe do novčane naplate, postoji opasnost da bi novac mogao biti upotrijebljen u krpljenje budžetskih rupa i za predstojeću predizbornu kampanju u oba entiteta.

„Ako se novac ne iskoristi na pravi način, odnosno za podršku ekonomskom razvoju, onda cijelo pitanje klirinškog duga gubi na značaju jer su sredstva izgubljena i prije nego su naplaćena“, kaže on.

Podsjećamo, BiH Rusija duguje oko 120 miliona dolara, od čega jedna trećina pripada RS.

Prethodno je postojala ideja da se dug prelomi preko dugovanja „BH gasa“ „Gazpromu“ za ratne isporuke gasa, ali je protiv tog prijedloga bila RS koja nije imala tu vrstu dugovanja.

U međuvremenu se pojavio prijedlog Rusije da se dug isplati u novcu, ali još procedura nije završena.

Što se tiče Južne Koreje, ukupni dug Rusije na ovom osnovu iznosi oko 1,7 milijardi dolara, a prije nekoliko godina postignut je načelni dogovor da se dug prebije izgradnjom željezničke pruge preko Sjeverne Koreje do transsibirske željeznice od strane Rusije, čime bi se Južna Koreja povezala sa Evropom, ali je taj prijedlog „na ledu“ zbog nove militarizacije njihovog sjevernokorejskog susjeda.

Reklama

U Makedoniji je postojao prijedlog da se dug prema njima od oko 60 miliona dolara riješi izgradnjom gasovodne mreže, ali zbog političke nestabilnosti još nema dogovora.

Kako je juče pisao „Sputnjik“, izdanje na njemačkom jeziku, upravo je riješeno pitanje takozvanog klirinškog duga sa Kuvajtom, u iznosu od oko 1,1 milijardu dolara, plus oko 620 miliona kamata.

Rusija je, kako je istaknuto, isplatila kompletnu sumu na način da je dva puta gotovinski isplatila iznos od po 200 miliona dolara u periodu od 2006. do 2009. godine. Ostatak duga je, uključujući i kamate, isplaćen kroz isporuku tehnike, prvenstveno oružja i borbenih sredstava. Sporazum o izmirenju obaveza sa Kuvajtom je potpisao Sergej Storčak, ministar finansija Ruske Federacije 30. maja 2006. godine. Rusija je sve svoje obaveze izvršila nekoliko dana prije isteka roka od deset godina.

Sve ostale zemlje su svoje odnose na ime klirinškog duga sa Rusijom odavno riješile.

 

Izvor: Nezavisne.com

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Prodati trezorski zapisi FBiH za 28 miliona KM

Objavljeno

 

Od

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.

Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.

  • Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
  • Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
  • Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
  • Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
  • Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
  • Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol  BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol  BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.

Reklama

Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:

– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

BIZNIS

Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?

Objavljeno

 

Od

Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.

Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.

To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.

Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.

Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.

Reklama

Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.

Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

FINANSIJE

Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM

Objavljeno

 

Od

Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.

Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.

Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.

Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.

Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.

Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.

Reklama

Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.

Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.

On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.

To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

U trendu