Connect with us

PRIVREDA

Prenatrpanost radnika u institucijama države i entiteta

Ogromni birokratski aparat u BiH nosi epitet najglomaznijeg u Evropi, a izvjesno je da iz godine u godinu ne dolazi do smanjenja broja zaposlenih u njemu.

Objavljeno

 


Međunarodne diplomate odavno upozoravaju domaće političare kako bh. administracija troši previše te da se moraju upustiti u rezanje javne potrošnje i rješavanje problema glomazne birokratije. Samo u institucijama države BiH i dva njena entiteta zaposleno više od 30.176 osoba. U ministarstvima, upravama i upravnim organizacijama Republike Srpske zaposleno je ukupno 3829 državnih službenika i 1896 namještenika, podaci su iz Agencija za državnu upravu RS-a. 

Ovaj broj zaposlenih čak nije ni konačan s obzirom da se ni u RS-u ne zna tačno koliko je ljudi angažovano na osnovu ugovora o djelu u institucijama entiteta.

U Agenciji za državnu upravu RS čak ne posjeduju tačne podatke, a takođe, podatke o točnom broju zaposlenih nema ni Agencija za državnu službu Federacije BiH. Kako je ranije potvrđeno samo u organima državne službe čiji je osnivač Federacija BiH zaposleno je 2.039 državnih službenika. I oni dodaju da u ovu brojku nisu uračunati zaposleni u poduzećima čiji je osnivač FBiH i druge federalne institucije kao ni zaposleni koji su angažovani na osnovu ugovora na određeno vrijeme i ugovora o djelu. 

Što se tiče državnog nivoa u državnim institucijama zaposleno je ukupno 22.412 osoba. Od toga, putem jedinstvenog računa trezora, isplaćuju se 9725 plata pripadnicima Oružanih snaga BiH i 12.687 plaća zaposlenima bh. institucija. 

U prevodu to bi značilo da je samo u institucijama države BiH i dva njena entiteta zaposleno više od 30.176 osoba. Oko 64 posto domaćeg bruto proizvoda godišnje se troši na financiranje glomaznog javnog aparata u BiH tako da se s pravom može reći da je „državni pokret za birokratiju“ postao rak koji razara cijeli ekonomski sistem BiH. 

Dok ekonomski stručnjaci i analitičari upozoravaju kako razgranati birokratski sistem BiH predstavlja ozbiljnu prijetnju bh. ekonomiji, administracija u našoj zemlji nastavlja rasti, a javna potrošnja je odavno izmakla kontroli. Ekonomisti često ističu i kako se javna potrošnja koristi kao sredstvo za kupovanje socijalnog mira.

Reklama

Tako je usprkos moratoriju za samo godinu dana u Savjetu ministara BiH zaposleno 35 državnih službenika. Na teret građana BiH krajem 2015. godine zapošljavani su i novi savjetnici, saradnici u Predsjedništvu BiH i to njih sedam. Na sjednici Savjeta ministara BiH koja će bit iodržana u četvrtak (5. maja) Predsjedništvo BiH tražilo je odobrenje za dodatno zapošljavanje u ovoj instituciji izvršne vlasti.

Enormno visoke plate državnih radnika razlog su zašto građani BiH idealnim poslodavcem smatraju državu. Takva percepcija tržišta rada pravi ozbiljne distorzije u funkcionisanju tržišne ekonomije u BiH koja je generalno utemljena na privatnom sektoru. Posebno zabrinjavajući jeste podataka da niko u cijeloj BiH nema integralne podatke o tome čime se konkretno bave ljudi čije se plate isplaćuju iz budžeta. Takođe, ne postoji ni jedinstveni registar iz kojeg bi se mogli izvući podaci o stepenu obrazovanja radnika u organima državne službe na nivo države ili entiteta.

Krajem prošlog mjeseca predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Edin Mušić tražio je da mu se zakonski omogući da u svojoj kancelariji ima angažovano, ni manje ni više, nego osam savjetnika. Javnost je ostala zbunjena i informacijom da su u institucije Federacije BiH u prva četiri mjeseca 2016. godine zaposlene 122 osobe iako je Vlada FBiH na telefonski održanoj sjednici 30. prosinca 2015. godine donijela zaključak o obustavi konkursnih procedura za prijem državnih službenika i ostalih zaposlenika.

 

Privrednik.ba/Večernji list

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu