PRIVREDA
Prenatrpanost radnika u institucijama države i entiteta
Ogromni birokratski aparat u BiH nosi epitet najglomaznijeg u Evropi, a izvjesno je da iz godine u godinu ne dolazi do smanjenja broja zaposlenih u njemu.
Međunarodne diplomate odavno upozoravaju domaće političare kako bh. administracija troši previše te da se moraju upustiti u rezanje javne potrošnje i rješavanje problema glomazne birokratije. Samo u institucijama države BiH i dva njena entiteta zaposleno više od 30.176 osoba. U ministarstvima, upravama i upravnim organizacijama Republike Srpske zaposleno je ukupno 3829 državnih službenika i 1896 namještenika, podaci su iz Agencija za državnu upravu RS-a.
Ovaj broj zaposlenih čak nije ni konačan s obzirom da se ni u RS-u ne zna tačno koliko je ljudi angažovano na osnovu ugovora o djelu u institucijama entiteta.
U Agenciji za državnu upravu RS čak ne posjeduju tačne podatke, a takođe, podatke o točnom broju zaposlenih nema ni Agencija za državnu službu Federacije BiH. Kako je ranije potvrđeno samo u organima državne službe čiji je osnivač Federacija BiH zaposleno je 2.039 državnih službenika. I oni dodaju da u ovu brojku nisu uračunati zaposleni u poduzećima čiji je osnivač FBiH i druge federalne institucije kao ni zaposleni koji su angažovani na osnovu ugovora na određeno vrijeme i ugovora o djelu.
Što se tiče državnog nivoa u državnim institucijama zaposleno je ukupno 22.412 osoba. Od toga, putem jedinstvenog računa trezora, isplaćuju se 9725 plata pripadnicima Oružanih snaga BiH i 12.687 plaća zaposlenima bh. institucija.
U prevodu to bi značilo da je samo u institucijama države BiH i dva njena entiteta zaposleno više od 30.176 osoba. Oko 64 posto domaćeg bruto proizvoda godišnje se troši na financiranje glomaznog javnog aparata u BiH tako da se s pravom može reći da je „državni pokret za birokratiju“ postao rak koji razara cijeli ekonomski sistem BiH.
Dok ekonomski stručnjaci i analitičari upozoravaju kako razgranati birokratski sistem BiH predstavlja ozbiljnu prijetnju bh. ekonomiji, administracija u našoj zemlji nastavlja rasti, a javna potrošnja je odavno izmakla kontroli. Ekonomisti često ističu i kako se javna potrošnja koristi kao sredstvo za kupovanje socijalnog mira.
Tako je usprkos moratoriju za samo godinu dana u Savjetu ministara BiH zaposleno 35 državnih službenika. Na teret građana BiH krajem 2015. godine zapošljavani su i novi savjetnici, saradnici u Predsjedništvu BiH i to njih sedam. Na sjednici Savjeta ministara BiH koja će bit iodržana u četvrtak (5. maja) Predsjedništvo BiH tražilo je odobrenje za dodatno zapošljavanje u ovoj instituciji izvršne vlasti.
Enormno visoke plate državnih radnika razlog su zašto građani BiH idealnim poslodavcem smatraju državu. Takva percepcija tržišta rada pravi ozbiljne distorzije u funkcionisanju tržišne ekonomije u BiH koja je generalno utemljena na privatnom sektoru. Posebno zabrinjavajući jeste podataka da niko u cijeloj BiH nema integralne podatke o tome čime se konkretno bave ljudi čije se plate isplaćuju iz budžeta. Takođe, ne postoji ni jedinstveni registar iz kojeg bi se mogli izvući podaci o stepenu obrazovanja radnika u organima državne službe na nivo države ili entiteta.
Krajem prošlog mjeseca predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Edin Mušić tražio je da mu se zakonski omogući da u svojoj kancelariji ima angažovano, ni manje ni više, nego osam savjetnika. Javnost je ostala zbunjena i informacijom da su u institucije Federacije BiH u prva četiri mjeseca 2016. godine zaposlene 122 osobe iako je Vlada FBiH na telefonski održanoj sjednici 30. prosinca 2015. godine donijela zaključak o obustavi konkursnih procedura za prijem državnih službenika i ostalih zaposlenika.
Privrednik.ba/Večernji list
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca