Connect with us

PRIVREDA

Raspolažu sa milijardama: Da li smo na radaru najvećih svjetskih investicionih fondova

BiH i regija su moć američkih fondova osjetili s dolaskom fonda KKR, kojeg na Balkanu najčešće predstavlja bivši šef CIA-e David Petraeus.

Objavljeno

 


 

Kada bi se od novca koji građani BiH drže u bankama, a koji prema posljednjim podacima dostiže iznos od oko deset milijardi KM, fomirao investicioni fond, ta bi institucija u poređenju s američkim fondovima bila sporedan igrač na tržištu.

BiH i regija su moć američkih fondova osjetili s dolaskom fonda Kohlberg Kravis Roberts (KKR) kojeg na Balkanu najčešće predstavlja bivši šef CIA-e David Petraeus, direktor KKR Global Instituta. Ulaganjem u telekomunikacijski sektor i firme poput Telemacha i United Media, poslat je ohrabrujući signal i ostalim investicionim fondovima iz SAD-a da Balkan te Centralna i Istočna Evropa postaju sigurno mjesto za biznis.

Ulaganje novca

Nastanak investicionih fondova vezan je za pitanje kako i gdje profitabilno uložiti novac koji posjeduju građani, kompanije, penzioni fondovi, bogati pojedinci, banke i niz drugih aktera. Jedan od odgovora je kreiranje fondova poput KKR-a, koji prema posljednjim podacima upravlja sredstvima od 98 milijardi dolara. KKR, ipak, nije najveći fond svoje vrste. Ispred njega su čak tri fonda, i to Carlyle Group sa ulagačkim kapitalom od 124 milijarde dolara, Blackstone Group LP vrijedan 146 milijardi dolara te najveći fond, Apollo Global Management LLC, koji upravlja sa čak 150 milijardi dolara novca kojeg su u ovu firmu uložili privatni ulagači.

Jasmin Mahmuzić, izvršni direktor za prodaju Union banke, koji je stekao MBA diplome na američkom Univerzitetu u Delawareu i dobro poznaje finansijsko tržište SAD-a, za Faktor ističe da u ovoj zemlji postoje tri načina kako iskoristiti višak novca.

Reklama

– Možete ga držati kod kuće, u banci ili uložiti u fond koji provodi investicione djelatnosti širom svijeta i na kraju godine dobijete dio novca od profita fonda koji nastaje uzimanjem dividende od firmi u koje su uložili – ističe on.

Objašnjava da su vlasnici fonda oni koji u njega ulažu, a kompanijom upravlja menadžment koji odlučuje da li će se specijalizirati za ulaganja u telekomunikacije, solarnu energiju, banke ili nešto treće. Pojedini fondovi ulažu u skoro sve sektore.

Mahmuzić objašnjava da je prednost investicionih fondova ta što pored novca donose i stručnost rada u određenom sektoru.

– Fondovi su bitni jer postoji niz potencijalno profitabilnih projekata koje banke ne žele finansirati, a oni mogu i onda ulažu novac i znanje u projekte. Kad fondovi dođu, onda počinje i privredni razvoj – navodi on.

Nastavak ulaganja

Da bi BiH privukla veći broj fondova, nužno je riješiti problem pravne nesigurnosti i nedovoljno efikasnog funkcionisanja pravosuđa.

Reklama

– Kada bi fond preuzeo neku domaću firmu u BiH ili na Balkanu, visoka je šansa da se pojave problemi koji na prvu nisu bili vidljivi poput tužbi radnika, sindikalnih pitanja, neriješenih pravnih statusa i niza drugih pitanja. Naša zemlja ipak može biti interesantna kao mjesto u kojem će se izgraditi, naprimjer, proizvodni pogon za izvoz na treća tržišta – kazao je Mahmuzić.

Navedeni problemi, koji su karakteristični za većinu balkanskih zemalja, ipak ne sprečavaju dalja ulaganja KKR-a. David Petraeus je kroz nedavni razgovor s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem iskazao interes za kupovinom loših kredita od banaka u ovoj zemlji. Pozadina ovog poteza je mogućnost da KKR preuzme firme koje nisu u mogućnosti platiti kredit, te kroz ulaganja i svoju stručnost, doprinese oživljavanju poslovanja tih preduzeća.

Razne vrste fondova

Prednost takozvanih private equity fondova poput KKR-a, koji novac ulažu u kompanije, jeste taj da za razliku od banaka, finansiraju i visokorizične startup firme. Postoji i niz drugih vrsta fondova poput visokošpekulativnih hedge fondova te mutual fondova, koji ulažu u obveznice i dionice. Ovi fondovi se značajno razlikuju od bh. investicionih fondova nastalih privatizacijom i upisom certifikata.

 

Izvor: Faktor.ba

Reklama
Nastavite čitati

NOVOSTI

Dodik: Srpska spremna za eksploataciju litijuma sa Srbijom – Opozicija i građani protiv

Objavljeno

 

Od

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u petak da je RS spremna i zainteresovana da zajedno sa Srbijom učestvuje u eksploataciji minerala, posebno litijuma, prenosi portal Indikator.

On je pozdravio potpisivanje u Beogradu Memoranduma EU i Srbije o razumijevanju o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima i ocijenio da je to „veoma značajan iskorak za dalji napredak i razvoj Srbije“.

To je sigurno jedan od strateških projekata za koje se borio predsjednik Aleksandar Vučić i čiji rezultati će biti veoma vidljivi, a koji će mnogo značiti za dalji napredak i finansijski procvat Srbije. Kao što je Srbija, tako je i RS spremna da ide istim putem i sa istim ciljem koji vodi samo do jednog – ekonomskog procvata i razvoja, otvaranja novih fabrika, i što je najvažnije do otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja ljudi čime se garantuje njihov opstanak u RS – kazao je Dodik za novinsku agenciju Srna.

Po njegovim riječima, istraživanja su pokazala da Republika Srpska „obiluje značajnim količinama mineralnih sirovina“ koje su danas veoma tražene u zemljama EU i širom svijeta.

Naše potencijale ćemo svakako pridružiti naporima Srbije i naših drugih prijatelja i partnera u Evropi i svijetu, vodeći odgovornu politiku, prije svega u interesu RS i naših stanovnika, primarno vodeći računa o ekološkim pitanjima i pitanjima zaštite zdravlja, gdje će struka biti potpuno uvažena i uključena – najavio je Dodik.

Poslije Majevice, istraživanja i na Sinjakovu, u Prijedoru i Zvorniku

Reklama

On je govoreći o potencijalima Srpske i bogatstvu minerala prije nekoliko dana istakao da je istraženo ležište litijuma, magnezijuma i bora na Majevici, na području Lopara, a dalje se provode aktivnosti na istraživanju olova, cinka i prateće mineralizacije kod Foče, na Ozrenu, kod Srebrenice i Bratunca.

Bakar, željezo i prateće mineralizacije se istražuju na Sinjakovu, željezo kod Prijedora, dok je područje oko Zvornika interesantno za istraživanje bora, litijuma, natrijuma, kalijuma, stroncijuma i prateće asocijacije elemenata – istakao je tada Dodik za Srnu.

Opozicija navodi da građani ne žele rudnikeSrpska demokratska stranka (SDS) ocijenila je da je najava geoloških istraživanja, potom i rudarenja od Prijedora duž Republike Srpske, pokušaj da se nadomjesti ono što je prethodnih godina entitetska vlast „opljačkala i devastirala“.

Nemamo povjerenje u iskrenost aktuelnog rukovodstva RS po pitanju geoloških istraživanja. Vlast je prije mjesec dana uskratila pravo lokalnim zajednicama da daju saglasnost za geološka istraživanja na teritoriji opština na kojim se ruda nalazi. Na taj način su lokalne zajednice zaobiđene iz procesa geoloških istraživanja – rekao je novinarima u Banjaluci potpredsjednik SDS-a Ognjen Bodiroga.

U Loparama na Majevici geološkim istraživanjem je utvrđeno da je to područje bogato litijumom, ali je načelnik te opštine Rado Savić izjavio je da su tamošnji građani rekli da ne žele rudnik litijuma jer je potencijalno loš, s obzirom na to da bi bio na samo nekoliko stotina metara od centra Lopara.

Na 25 kvadratnih kilometara planiran je površinski kop čije otvaranje bi dovelo do raseljavanja tih ljudi. Prikupili smo potpise građana Lopara kroz građansku inicijativu i pokazali da se građani Lopara protive otvaranju rudnika – rekao je Savić, prenosi FTV.

Reklama

Indikator

Nastavite čitati

NOVOSTI

Čelni ljudi „Infinity grupe“ i „Siriusa“ osnovali novu grupaciju

Objavljeno

 

Od

Isti dan kada su banke zatvorile račune firmama „Infinity grupe“, vlasnici i direktori članica osnovali su novu firmu.

Kako saznaje Akta.ba iz registra kompanija, nova firma osnovana je na jučerašnji datum i zove se „Invictus Tehnology Group“ .

U vlasničkoj strukturi firme navode se Bojan Vujić, Nemanja Reljin, Radmila Bojanić i Vladimir Perišić. Direktor novoosnovane firme je Bojan Vujić, aktuelni direktor Infinity grupe.

Firma je registrovana kao društvo ograničene odgovornosti registrovano u Vidovdanskoj ulici u Banjoj Luci, na istom broju na kojem radi i kompanija Prointer.

Osnivački kapital preduzeća je 1.000 KM, a osnovna djelatnost trgovina na veliko računarima, perifernom opremom i softverom.

Podsjetimo, nakon uvedenih američkih sankcija i gašenjem računa u bankama, firme su rješenje našle u osnivanju novih pravnih lica.

Na press konferenciji najavili su stečaj ili likvidaciju postojećih firmi, osnivanje nove firme sa fokusom na IT sektor, te povlačenje iz medija.

Reklama

Iz Infinity International Group ranije su poručili da formiranjem potpuno novih kompanija, ni na koji način ne pokušavaju da zaobiđu ili izbjegnu sankcije, već da sačuvaju zaposlene.

Akta.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

U trendu