Connect with us

PRIVREDA

Raspolažu sa milijardama: Da li smo na radaru najvećih svjetskih investicionih fondova

BiH i regija su moć američkih fondova osjetili s dolaskom fonda KKR, kojeg na Balkanu najčešće predstavlja bivši šef CIA-e David Petraeus.

Objavljeno

 


 

Kada bi se od novca koji građani BiH drže u bankama, a koji prema posljednjim podacima dostiže iznos od oko deset milijardi KM, fomirao investicioni fond, ta bi institucija u poređenju s američkim fondovima bila sporedan igrač na tržištu.

BiH i regija su moć američkih fondova osjetili s dolaskom fonda Kohlberg Kravis Roberts (KKR) kojeg na Balkanu najčešće predstavlja bivši šef CIA-e David Petraeus, direktor KKR Global Instituta. Ulaganjem u telekomunikacijski sektor i firme poput Telemacha i United Media, poslat je ohrabrujući signal i ostalim investicionim fondovima iz SAD-a da Balkan te Centralna i Istočna Evropa postaju sigurno mjesto za biznis.

Ulaganje novca

Nastanak investicionih fondova vezan je za pitanje kako i gdje profitabilno uložiti novac koji posjeduju građani, kompanije, penzioni fondovi, bogati pojedinci, banke i niz drugih aktera. Jedan od odgovora je kreiranje fondova poput KKR-a, koji prema posljednjim podacima upravlja sredstvima od 98 milijardi dolara. KKR, ipak, nije najveći fond svoje vrste. Ispred njega su čak tri fonda, i to Carlyle Group sa ulagačkim kapitalom od 124 milijarde dolara, Blackstone Group LP vrijedan 146 milijardi dolara te najveći fond, Apollo Global Management LLC, koji upravlja sa čak 150 milijardi dolara novca kojeg su u ovu firmu uložili privatni ulagači.

Jasmin Mahmuzić, izvršni direktor za prodaju Union banke, koji je stekao MBA diplome na američkom Univerzitetu u Delawareu i dobro poznaje finansijsko tržište SAD-a, za Faktor ističe da u ovoj zemlji postoje tri načina kako iskoristiti višak novca.

Reklama

– Možete ga držati kod kuće, u banci ili uložiti u fond koji provodi investicione djelatnosti širom svijeta i na kraju godine dobijete dio novca od profita fonda koji nastaje uzimanjem dividende od firmi u koje su uložili – ističe on.

Objašnjava da su vlasnici fonda oni koji u njega ulažu, a kompanijom upravlja menadžment koji odlučuje da li će se specijalizirati za ulaganja u telekomunikacije, solarnu energiju, banke ili nešto treće. Pojedini fondovi ulažu u skoro sve sektore.

Mahmuzić objašnjava da je prednost investicionih fondova ta što pored novca donose i stručnost rada u određenom sektoru.

– Fondovi su bitni jer postoji niz potencijalno profitabilnih projekata koje banke ne žele finansirati, a oni mogu i onda ulažu novac i znanje u projekte. Kad fondovi dođu, onda počinje i privredni razvoj – navodi on.

Nastavak ulaganja

Da bi BiH privukla veći broj fondova, nužno je riješiti problem pravne nesigurnosti i nedovoljno efikasnog funkcionisanja pravosuđa.

Reklama

– Kada bi fond preuzeo neku domaću firmu u BiH ili na Balkanu, visoka je šansa da se pojave problemi koji na prvu nisu bili vidljivi poput tužbi radnika, sindikalnih pitanja, neriješenih pravnih statusa i niza drugih pitanja. Naša zemlja ipak može biti interesantna kao mjesto u kojem će se izgraditi, naprimjer, proizvodni pogon za izvoz na treća tržišta – kazao je Mahmuzić.

Navedeni problemi, koji su karakteristični za većinu balkanskih zemalja, ipak ne sprečavaju dalja ulaganja KKR-a. David Petraeus je kroz nedavni razgovor s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem iskazao interes za kupovinom loših kredita od banaka u ovoj zemlji. Pozadina ovog poteza je mogućnost da KKR preuzme firme koje nisu u mogućnosti platiti kredit, te kroz ulaganja i svoju stručnost, doprinese oživljavanju poslovanja tih preduzeća.

Razne vrste fondova

Prednost takozvanih private equity fondova poput KKR-a, koji novac ulažu u kompanije, jeste taj da za razliku od banaka, finansiraju i visokorizične startup firme. Postoji i niz drugih vrsta fondova poput visokošpekulativnih hedge fondova te mutual fondova, koji ulažu u obveznice i dionice. Ovi fondovi se značajno razlikuju od bh. investicionih fondova nastalih privatizacijom i upisom certifikata.

 

Izvor: Faktor.ba

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu