PRIVREDA
Raspolažu sa milijardama: Da li smo na radaru najvećih svjetskih investicionih fondova
BiH i regija su moć američkih fondova osjetili s dolaskom fonda KKR, kojeg na Balkanu najčešće predstavlja bivši šef CIA-e David Petraeus.
Kada bi se od novca koji građani BiH drže u bankama, a koji prema posljednjim podacima dostiže iznos od oko deset milijardi KM, fomirao investicioni fond, ta bi institucija u poređenju s američkim fondovima bila sporedan igrač na tržištu.
BiH i regija su moć američkih fondova osjetili s dolaskom fonda Kohlberg Kravis Roberts (KKR) kojeg na Balkanu najčešće predstavlja bivši šef CIA-e David Petraeus, direktor KKR Global Instituta. Ulaganjem u telekomunikacijski sektor i firme poput Telemacha i United Media, poslat je ohrabrujući signal i ostalim investicionim fondovima iz SAD-a da Balkan te Centralna i Istočna Evropa postaju sigurno mjesto za biznis.
Ulaganje novca
Nastanak investicionih fondova vezan je za pitanje kako i gdje profitabilno uložiti novac koji posjeduju građani, kompanije, penzioni fondovi, bogati pojedinci, banke i niz drugih aktera. Jedan od odgovora je kreiranje fondova poput KKR-a, koji prema posljednjim podacima upravlja sredstvima od 98 milijardi dolara. KKR, ipak, nije najveći fond svoje vrste. Ispred njega su čak tri fonda, i to Carlyle Group sa ulagačkim kapitalom od 124 milijarde dolara, Blackstone Group LP vrijedan 146 milijardi dolara te najveći fond, Apollo Global Management LLC, koji upravlja sa čak 150 milijardi dolara novca kojeg su u ovu firmu uložili privatni ulagači.
Jasmin Mahmuzić, izvršni direktor za prodaju Union banke, koji je stekao MBA diplome na američkom Univerzitetu u Delawareu i dobro poznaje finansijsko tržište SAD-a, za Faktor ističe da u ovoj zemlji postoje tri načina kako iskoristiti višak novca.
– Možete ga držati kod kuće, u banci ili uložiti u fond koji provodi investicione djelatnosti širom svijeta i na kraju godine dobijete dio novca od profita fonda koji nastaje uzimanjem dividende od firmi u koje su uložili – ističe on.
Objašnjava da su vlasnici fonda oni koji u njega ulažu, a kompanijom upravlja menadžment koji odlučuje da li će se specijalizirati za ulaganja u telekomunikacije, solarnu energiju, banke ili nešto treće. Pojedini fondovi ulažu u skoro sve sektore.
Mahmuzić objašnjava da je prednost investicionih fondova ta što pored novca donose i stručnost rada u određenom sektoru.
– Fondovi su bitni jer postoji niz potencijalno profitabilnih projekata koje banke ne žele finansirati, a oni mogu i onda ulažu novac i znanje u projekte. Kad fondovi dođu, onda počinje i privredni razvoj – navodi on.
Nastavak ulaganja
Da bi BiH privukla veći broj fondova, nužno je riješiti problem pravne nesigurnosti i nedovoljno efikasnog funkcionisanja pravosuđa.
– Kada bi fond preuzeo neku domaću firmu u BiH ili na Balkanu, visoka je šansa da se pojave problemi koji na prvu nisu bili vidljivi poput tužbi radnika, sindikalnih pitanja, neriješenih pravnih statusa i niza drugih pitanja. Naša zemlja ipak može biti interesantna kao mjesto u kojem će se izgraditi, naprimjer, proizvodni pogon za izvoz na treća tržišta – kazao je Mahmuzić.
Navedeni problemi, koji su karakteristični za većinu balkanskih zemalja, ipak ne sprečavaju dalja ulaganja KKR-a. David Petraeus je kroz nedavni razgovor s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem iskazao interes za kupovinom loših kredita od banaka u ovoj zemlji. Pozadina ovog poteza je mogućnost da KKR preuzme firme koje nisu u mogućnosti platiti kredit, te kroz ulaganja i svoju stručnost, doprinese oživljavanju poslovanja tih preduzeća.
Razne vrste fondova
Prednost takozvanih private equity fondova poput KKR-a, koji novac ulažu u kompanije, jeste taj da za razliku od banaka, finansiraju i visokorizične startup firme. Postoji i niz drugih vrsta fondova poput visokošpekulativnih hedge fondova te mutual fondova, koji ulažu u obveznice i dionice. Ovi fondovi se značajno razlikuju od bh. investicionih fondova nastalih privatizacijom i upisom certifikata.
Izvor: Faktor.ba
Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisna pravna osoba, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu, izvještava BiznisInfo.ba.
Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je tvrtka Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja”.
Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.
No, valja podsjetiti kako se sličan događaj dogodio prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.
Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de facto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.
Da bi se ovo moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.
List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plaće prijete i poteškoće s likvidnošću.
Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.
Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.
– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.
Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.
U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.
– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.
Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.
– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.
Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.
– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija – navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.
– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.
– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.
Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.
BHRT
BIZNIS
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%
Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
Ekonomski stručnjaci ulaganjima: Koje su najisplativije investicije u 2024.
Air Montenegro otkazuje Banja Luku i Sarajevo
Hoće li Mostar dobiti letove za Beograd prvi put nakon 1991.
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeZaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
PRIVREDA12 meseci prijeSajić: Investitor iz Njemačke pokreće proizvodnju u Novoj Topoli