Connect with us

FINANSIJE

Slovenci uništili podatke o štedišama pa ih traže od BiH?

SARAJEVO, LJUBLJANA – Svi podaci koje Slovenci sada od nas traže su bili u centralnoj banci u Sloveniji, ali ih je uništio Savo Dinjaški, direktor NLB banke, koja je nasljednica nekadašnje Ljubljanske banke.

Objavljeno

 


Izvor:

Zbog toga smo protiv njega podnijeli krivičnu prijavu, ispričala je za „Nezavisne“ Amila Omersoftić, predsjednica drugog Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH.

Ovim se saga o isplati stare devizne štednje Ljubljanske banke nastavlja, budući da Slovenci kao glavni razlog zašto na računima bh. štediša još nema ni marke navode nemogućnost da dođu do podataka štediša, jer su u arhivi u Sarajevu.

„Poturaju šuplju priču da zbog nacionalizacije filijale u Sarajevu nemaju podatke, što nije istina. Sve što traže od nas ima Ljubljanska banka u Ljubljani. Čak nam je na posljednjem sastanku direktor Savo Dinjaški rekao da je on naše podatke uništio, poslije čega smo podnijeli krivičnu prijavu protiv njega“, kazala je Omersoftićeva i dodala da je na tamošnjem tužiocu da provjeri zašto su zvanični dokumenti uništeni te i da li su uopšte uništeni ili je to samo priča da se odugovlači sa isplatama.

„Jako je nekorektno da oni prebacuju odgovornost na BiH jer se radi o sistemskom problemu zbog toga što njihov zakon nije usaglašen sa presudom o isplatama. Takođe njihova tvrdnja da je Vijeće Evrope stalo iza njihovog zakona nije tačna. Meni je u Vijeću rečeno da se može početi sa isplatom, ali da ne tvrde da i dalje nema sistemskog problema sa štednjom, to jest da je zakon donesen u skladu sa presudom“, govori ona.

Omersoftićeva kaže kako ima podatke da je u budžetu Vlade Slovenije planirano, a ne obezbijeđeno oko 240 miliona evra namijenjenih isplatama za ovu godinu, što je samo za hrvatske štediše, za iduću 68 miliona, a za 2017. 168 miliona, što, kako tvrdi, znači da bh. štediše nisu ni planirali.

Iz Ambasade Slovenije u BiH opet pričaju dijametralno suprotnu priču. Kažu kako su Sloveniji za izvršenje presude potrebni podaci o visini neisplaćenih starih deviznih zahtjeva i identifikacijski podaci o nosiocima.

Reklama

„Za razliku od podružnice Ljubljanske banke u Zagrebu, nekadašnja podružnica u Sarajevu je 1993. godine bila nacionalizovana i doživjela je niz promjena, na koje nismo imali uticaja“, navode iz Ambasade.

Kako kažu, to je razlog zašto je u Hrvatskoj verifikacijski postupak za štediše protekao u predviđenom roku, a u BiH nije, te je odloženo do dobijanja svih potrebnih podataka.

„Dio podataka je Sloveniji bio dostavljen u elektronskom obliku. Međutim, među tim podacima nije bilo svih potrebnih za izvođenje postupka verifikacije, što se u prvom redu odnosi na podatke koji će omogućiti nedvojbenu identifikaciju korisnika“, kažu u Ambasadi.

Zbog toga su sa vlastima BiH održali sastanak, nakon kojeg je potpisan sporazum po kojem će BiH omogućiti skeniranje i upotrebu dokumentacije, što bi omogućilo početak verifikacije, nakon čega su diplomatskim putem 5. maja još jednom zamolili vlasti BiH da joj omoguće pristup, skeniranje i upotrebu potrebne dokumentacije.

Iz Ministarstva finansija BiH rečeno nam je da je osoba koja je zadužena za pregovore sa slovenačkom stranom službeno odsutna te da će se sa svim podacima oglasiti čim se vrati s puta. Do prozvanog Save Dinjaškog nismo uspjeli da dođemo.

 

Reklama

Izvor: Nezavisne novine

Nastavite čitati

BIZNIS

Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?

Objavljeno

 

Od

Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.

Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.

To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.

Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.

Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.

Reklama

Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.

Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

FINANSIJE

Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM

Objavljeno

 

Od

Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.

Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.

Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.

Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.

Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.

Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.

Reklama

Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.

Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.

On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.

To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Vlada Srpske će sutra saopštiti iznos najniže plate

Objavljeno

 

Od

Vlada Republike Srpske saopštiće u četvrtak koliko će iznositi najniža plata za 2024. godinu. To neće biti 1.050, ali ni 750 maraka, rekao je premijer Srpske Radovan Višković i najavio da će pomoći privrednicima koji dokažu da trpe štetu zbog njihove odluke u vezi povećanja minimalca.

On je ranije pozivao poslodavce i sindikat i dao im rok do kraja godine da se dogovore u vezi sa iznosom najniže plate za iduću godinu, a šanse za takvo nešto su ravne nuli.

Nećemo čekati dalje. Na sjednici Vlade Srpske u četvrtak donijećemo odluku o najnižoj plati. Imao sam želju da to urade socijalni partneri, kojima je to i posao. Očigledno je lakše da to oni ne urade, jer će onda imati razloga da napadaju Vladu. Navikli smo na to. Napadaće – poručio je Višković.

Naveo je da rješenje Vlade o pitanju najniže plate neće biti ni jedno ni drugo koje se spominjalo u javnosti, odnosno poslodavci traže da to bude 750 KM, a predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je zagovarao iznos od 1.050 maraka.

Na pitanje da li će minimalac biti neka sredina između tih prijedloga, Višković je naveo da se može tako reći.

Imaćemo i obrazloženje za taj iznos minimalca. Imamo spremnu odluku i ona će biti poznata u četvrtak. I ta odluka će biti dakle na snazi od 1. januara iduće godine – poručio je Višković, koji nije želio da otkriva koji će to iznos najniže plate biti koji će donijeti republička Vlada.

Reklama

Osvrnuo se i na to da je više puta socijalne partnere pozivao da se dogovore o iznosu najniže plate i da će njihov dogovor Vlada Srpske podržati te da neće biti remetilački faktor.

Očigledno ne žele. I to treba da bude poruka građanima i radnicima. Ne mogu oni da peru prljav veš preko premijera i Vlade, ali pokušaće to da rade. Pratimo regiju i okruženje po ovim parametrima i zadržaćemo taj odnos – poručio je Višković.

Premijer Srpske je i na jučerašnjem sastanku sa ministrima razgovarao o temi najniže plate.

Želio sam da čujem i njihov stav, da podijelimo sve informacije koje ima bilo ko od njih u datom trenutku, odnosno da dođemo do nekog rješenja koje će biti najbolje i za jedne i druge. Vjerovatno će biti nezadovoljni i jedni i drugi. Ali mi moramo računati i da zadržimo radnike – poručio je Višković za Glas Srpske.

Naglasio je i da sa druge strane Vlada Srpske ne može samo zastupati stav „dajte vi plate“.

Možemo reći i da minimalac bude 2.000 KM, ali ako neko to ne može platiti, to će biti najveća šteta za radnike, jer će ostati bez posla. Moramo voditi računa da se ne svrstavamo na stranu ni jednih ni drugih nego da na osnovu činjenica, pokazatelja te realnih procjena dođemo do tog iznosa. Tako da ćemo to uraditi i sada – poručio je Višković.

Reklama

Navodi i da će vjerovatno odlukom Vlade Srpske o iznosu najniže plate biti pogođeni određen broj radnika i privrednika.

Pratićemo i analizirati i tražiti najbolji trenutak da im se pomogne. Ne može 290.000 radnika biti talac neke djelatnosti koje zaista imaju problema. Dakle ako naša odluka bude neke djelatnosti pogodila, onda ćemo im pomoći. Naravno sve to će morati dokumentovati, dokazati i potkrijepiti činjenicama – zaključio je Višković i dodao da ne može neko samo reći da ima problem zbog rasta minimalca u Srpskoj, već da će to morati i da dokaže.

Nastavite čitati

U trendu