PRIVREDA
Srpska prodaje akcije u 22 firme
BANJALUKA, Republika Srpska u ovoj godini planira da proda akcije državnog kapitala u 22 preduzeća, među kojima su i ona u kojima ima stoodstotno vlasništvo ili manjinski paket akcija.
Tim planom, koji je izradila Investiciono-razvojna banka RS, predviđena je privatizacija strateških preduzeća, zatim preduzeća koja je Vlada RS osnovala na imovini kupljenoj u stečaju, ali i društava sa ograničenom odgovornošću, te prodaja na berzi organizovanjem aukcija za paket akcija državnog kapitala bez postavljanja uslova ili putem redovnog trgovanja.
Do sada su objavljeni javni pozivi za prodaju akcija državnog kapitala u dva preduzeća u kojima RS ima stoodstotno vlasništvo, dok se u skorijem periodu očekuju i tenderi za još dva privredna društva, na koje je Vlada RS takođe dala saglasnost.
Ekonomisti smatraju da je većina tih firmi propala, što će svakako otežati njihovu prodaju, te upozoravaju da ta preduzeća nisu pripremljena za privatizaciju.
Inače, planom je predviđena privatizacija strateških preduzeća, i to Fabrike motora za specijalne namjene Istočno Sarajevo, u kojoj RS ima udio od 52,50 odsto, zatim „Krajinapetrola“ Banjaluka (42,27 odsto), te Rudnika željezne rude Ljubija (65 odsto), o kojoj već raspravlja Narodna skupština RS.
Među preduzećima koje je Vlada RS osnovala na imovini kupljenoj u stečaju planirana je prodaja „Nove Romanije“ Sokolac (94,15 odsto), te još pet preduzeća u stoodstotnom vlasništvu RS i to „Drvna industrija“ Vlasenica, „Novi mermer“ Šekovići, „Novi auto-dijelovi“ Rudo, „Nova tvornica prečistača“ Rogatica, te „Nova Borja“ Teslić.
Pored toga, planirana je i privatizacija društva sa ograničenom odgovornošću „Central tours“ Banjaluka u kojem RS ima 24,33 odsto kapitala.
Za prodaju je planirano i 12 preduzeća putem berze organizovanjem posebnih aukcija za paket akcija državnog kapitala bez postavljanja uslova i kvalifikacionih kriterijuma za učenike ili putem redovnog berzanskog trgovanja.
Među tim preduzećima su „Mikroelektronika“ Banjaluka (26,37 odsto), „Mlinpek“ Prnjavor (11,96 odsto), „Razvitak“ Dvorovi (30 odsto), „Budućnost“ Šamac (29,99 odsto), „Šeher“ Banjaluka (10,55 odsto), zatim „Stočar“ Banjaluka (19,72 odsto).
Pored njih, tu su i preduzeća „Unioninvest“ Istočno Sarajevo (29,99), „Velepromet&RK“ Šamac (30 odsto), „Čajavec-mega“ Banjaluka (23,97), zatim „Glas Srpske“ Banjaluka (13,03 odsto), te IRCE Istočno Sarajevo (13,49) i „Sanatron“ Novi Grad, gdje bi na prodaju trebalo da bude 29,90 odsto akcija državnog kapitala.
U IRB-u su nam rekli da je prošle sedmice IRB RS objavila javni poziv za prodaju akcija državnog kapitala u društvu „Nova tvornica prečistača“ Rogatica putem tendera, a da je ove sedmice tender raspisan i za društvo „Novi auto-dijelovi“ Rudo.
„U narednom periodu tenderi će biti raspisani i za društva ‘Nova Romanija’ Sokolac i ‘Nova Borja’ Teslić. Svi ovi tenderi se raspisuju uz saglasnost Vlade RS. Pored navedenih, IRB RS će na Banjalučkoj berzi ponuditi i manjinske pakete akcija državnog kapitala nekoliko društava predviđenih planom za 2016. godinu“, rekli su iz IRB.
Nisu mogli dati procjenu novčanih priliva koji će eventualno biti ostvareni prodajom državnog kapitala u 2016. godini, a s obzirom na to da je, kako je pojasnio, riječ o specifičnom procesu koji u velikoj mjeri zavisi od interesa potencijalnih investitora i njihove spremnosti za učešće u kupovini državnog kapitala.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da je problem u tome što nijedna firma ne može biti prodata ako ne radi i ako ne pokazuje finansijske rezultate „jer prodati nešto što je polumrtvo, što postoji na papiru i što je zaduženo niko neće kupiti“.
„Najveći problem sa namjerom da se nešto proda je kako da prodate auto koji ne može da upali. I ko će kupiti auto koji ne može da upali?“, rekao je Pavlović.
Dodao je da je jedino Rudnik željezne rude Ljubija moguće prodati, dok smatra da od ostalog nema šta da se proda.
„Da Vlada RS može da proda te firme, ona bi to davno učinila, ali pošto za taj posao treba imati stručnjake koji će pripremiti kompaniju za prodaju, a oni to nisu uradili, onda su pristupili raznim aktivnostima koje su rezultirale trošenjem budžetskih para sa rezultatom koji je ravan nuli ili negativan“, smatra Pavlović i dodaje da su mnoge firme iz plana za privatizaciju ranije propale, pa privatizovane, pa date na korištenje i pod najam, pa su opet propale.
Izvor: Nezavisne.com
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca