PRIVREDA
Srpska prodaje akcije u 22 firme
BANJALUKA, Republika Srpska u ovoj godini planira da proda akcije državnog kapitala u 22 preduzeća, među kojima su i ona u kojima ima stoodstotno vlasništvo ili manjinski paket akcija.
Tim planom, koji je izradila Investiciono-razvojna banka RS, predviđena je privatizacija strateških preduzeća, zatim preduzeća koja je Vlada RS osnovala na imovini kupljenoj u stečaju, ali i društava sa ograničenom odgovornošću, te prodaja na berzi organizovanjem aukcija za paket akcija državnog kapitala bez postavljanja uslova ili putem redovnog trgovanja.
Do sada su objavljeni javni pozivi za prodaju akcija državnog kapitala u dva preduzeća u kojima RS ima stoodstotno vlasništvo, dok se u skorijem periodu očekuju i tenderi za još dva privredna društva, na koje je Vlada RS takođe dala saglasnost.
Ekonomisti smatraju da je većina tih firmi propala, što će svakako otežati njihovu prodaju, te upozoravaju da ta preduzeća nisu pripremljena za privatizaciju.
Inače, planom je predviđena privatizacija strateških preduzeća, i to Fabrike motora za specijalne namjene Istočno Sarajevo, u kojoj RS ima udio od 52,50 odsto, zatim „Krajinapetrola“ Banjaluka (42,27 odsto), te Rudnika željezne rude Ljubija (65 odsto), o kojoj već raspravlja Narodna skupština RS.
Među preduzećima koje je Vlada RS osnovala na imovini kupljenoj u stečaju planirana je prodaja „Nove Romanije“ Sokolac (94,15 odsto), te još pet preduzeća u stoodstotnom vlasništvu RS i to „Drvna industrija“ Vlasenica, „Novi mermer“ Šekovići, „Novi auto-dijelovi“ Rudo, „Nova tvornica prečistača“ Rogatica, te „Nova Borja“ Teslić.
Pored toga, planirana je i privatizacija društva sa ograničenom odgovornošću „Central tours“ Banjaluka u kojem RS ima 24,33 odsto kapitala.
Za prodaju je planirano i 12 preduzeća putem berze organizovanjem posebnih aukcija za paket akcija državnog kapitala bez postavljanja uslova i kvalifikacionih kriterijuma za učenike ili putem redovnog berzanskog trgovanja.
Među tim preduzećima su „Mikroelektronika“ Banjaluka (26,37 odsto), „Mlinpek“ Prnjavor (11,96 odsto), „Razvitak“ Dvorovi (30 odsto), „Budućnost“ Šamac (29,99 odsto), „Šeher“ Banjaluka (10,55 odsto), zatim „Stočar“ Banjaluka (19,72 odsto).
Pored njih, tu su i preduzeća „Unioninvest“ Istočno Sarajevo (29,99), „Velepromet&RK“ Šamac (30 odsto), „Čajavec-mega“ Banjaluka (23,97), zatim „Glas Srpske“ Banjaluka (13,03 odsto), te IRCE Istočno Sarajevo (13,49) i „Sanatron“ Novi Grad, gdje bi na prodaju trebalo da bude 29,90 odsto akcija državnog kapitala.
U IRB-u su nam rekli da je prošle sedmice IRB RS objavila javni poziv za prodaju akcija državnog kapitala u društvu „Nova tvornica prečistača“ Rogatica putem tendera, a da je ove sedmice tender raspisan i za društvo „Novi auto-dijelovi“ Rudo.
„U narednom periodu tenderi će biti raspisani i za društva ‘Nova Romanija’ Sokolac i ‘Nova Borja’ Teslić. Svi ovi tenderi se raspisuju uz saglasnost Vlade RS. Pored navedenih, IRB RS će na Banjalučkoj berzi ponuditi i manjinske pakete akcija državnog kapitala nekoliko društava predviđenih planom za 2016. godinu“, rekli su iz IRB.
Nisu mogli dati procjenu novčanih priliva koji će eventualno biti ostvareni prodajom državnog kapitala u 2016. godini, a s obzirom na to da je, kako je pojasnio, riječ o specifičnom procesu koji u velikoj mjeri zavisi od interesa potencijalnih investitora i njihove spremnosti za učešće u kupovini državnog kapitala.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da je problem u tome što nijedna firma ne može biti prodata ako ne radi i ako ne pokazuje finansijske rezultate „jer prodati nešto što je polumrtvo, što postoji na papiru i što je zaduženo niko neće kupiti“.
„Najveći problem sa namjerom da se nešto proda je kako da prodate auto koji ne može da upali. I ko će kupiti auto koji ne može da upali?“, rekao je Pavlović.
Dodao je da je jedino Rudnik željezne rude Ljubija moguće prodati, dok smatra da od ostalog nema šta da se proda.
„Da Vlada RS može da proda te firme, ona bi to davno učinila, ali pošto za taj posao treba imati stručnjake koji će pripremiti kompaniju za prodaju, a oni to nisu uradili, onda su pristupili raznim aktivnostima koje su rezultirale trošenjem budžetskih para sa rezultatom koji je ravan nuli ili negativan“, smatra Pavlović i dodaje da su mnoge firme iz plana za privatizaciju ranije propale, pa privatizovane, pa date na korištenje i pod najam, pa su opet propale.
Izvor: Nezavisne.com
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
PRIVREDA
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prije
Banjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke