Connect with us

FINANSIJE

U zlatne poluge ulagalo 900 građana Srbije

SRBIJA – Narodna banke Srbije je na kraju prošlog mjeseca imala 18,37 tona zlata u deviznim rezervama.

Objavljeno

 


To je za oko 3,5 tona više nego prije tri godine. NBS otkupljuje poluge zlata iz domaćih izvora, kako iz rudnika, tako i od građana. Nastaviće sa dosadašnjom praksom kupovine ovog plemenitig materijala uvažavajući ponudu na domaćem tržištu. Trenutno jedna unca zlata vrijedi 1.256 dolara.

Imajući u vidu propis kojim je, između ostalog određeno da NBS može u zemlji kupovati i prodavati zlatne poluge, kao i da koristi i usluge pretapanja i izlivanja zlatnih poluga, dozvoljeno je da otkupljuje i od građana koji ručno ispiraju plemenite i druge minerale iz riječnih nanosa. Stanovnici koji se bave ovim poslom, imaju obavezu da sve isprane količine plemenitih metala ponude NBS po tržišnim cijenama.

Građani mogu da prodaju zlato, ali ne mogu da štede u zlatu, odnosno da kupuju zlatne poluge u Srbiji. Građani Srbije koji žele da svoj novac investiraju u zlato imaju nekoliko mogućnosti – ili da kupe zlatnike čijom se izradom bavi Zavod za izradu novčanica i kovanog novca, da kupe akcije preduzeća koja se bave proizvodnjom zlata, ili da ulože u investicione fondove koji trguju ovim plemenitim metalom.

Za sada u Srbiji ne postoji investicioni fond koji direktno ulaže sredstva u zlato ili zlatne poluge, već samo investicioni fond registrovan u zemlji koji sredstva investira u akcije preduzeća koja se bave proizvodnjom ili preradom plemenitih metala. Cijena zlata na svjetskim berzama je od januara 2005. skočila četiri puta, pa se kod mnogih investitora ulaganje u ovaj plemeniti metal pokazalo kao isplativija varijanta od štednje u banci ili trgovine na berzi. U Srbiji tu mogućnost je, na primer, koristilo oko 900 građana.

Srbija je druga u regionu po količini zlata u rezervama, a kao takva nalazi se na 62. mestu u svijetu prema podacima Svjetskog savjeta za zlato. Od svih susednih zemalja samo Rumunija (sa 103,70 tona zlata, ili 10,4 odsto deviznih rezervi) i Bugarska (sa 40,20 tona zlata, 6,6 odsto deviznih rezervi) imaju veću količinu zlata u svojim deviznim rezervama u odnosu na Srbiju, ali ako se posmatra učešće ove klase u deviznim rezervama Srbija je na drugom  mjestu u regionu. SAD se nalaze na prvom mjestu po količini zlata u svijetu, sa 8.133,50 tona zlata, koje u njihovim ukupnim deviznim rezervama učestvuju sa skoro 75 odsto.

– Imajući u vidu da se radi o jednoj od najsigurnijih klasa aktive (Safe Haven) deviznih rezervi, NBS će nastaviti sa dosadašnjom praksom kupovine ovog plemenitog metala – navode u našoj centralnoj banci. – Zlato je, istorijski, uvek predstavljalo sredstvo za očuvanje vrednosti usled svog Safe Haven statusa, te se zato veliki broj centralnih banaka odlučuje da u svojim deviznim rezervama ima i ovaj vrijedan metal.

Reklama

Da li će neka centralna banka kupovati zlato zavisi od načina na koji upravlja svojim deviznim rezervama. Odnosno, da li je usvojenim investicionim okvirom za ulaganje deviznih rezervi predviđeno ulaganje u zlato, na koji način i u kom obliku.

Zlato kao klasa aktive u strukturi deviznih rezervi neke centralne banke omogućava smanjenje rizika i očuvanje vrednosti investicija, ukazuju, između ostalog, u NBS.

Sa eventualnim rastom cijena plemenitih metala u budućnosti moglo bi doći do ostvarivanja dodatnog prinosa prodajom dijela zlata iz deviznih rezervi. Osim toga, na ovaj oblik aktive je teže uticati kroz politike kamatnih stopa različitih monetarnih vlasti, dok uobičajeno služi kao oblik zaštite od inflacije na duži rok. Konačno, ovaj plemeniti metal služi i kao garancija povjerenja u centralnu banku, naročito u uslovima nestabilnosti na finansijskim tržištima.

 

Izvor: Novosti

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Prodati trezorski zapisi FBiH za 28 miliona KM

Objavljeno

 

Od

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.

Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.

  • Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
  • Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
  • Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
  • Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
  • Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
  • Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol  BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol  BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.

Reklama

Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:

– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

BIZNIS

Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?

Objavljeno

 

Od

Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.

Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.

To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.

Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.

Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.

Reklama

Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.

Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

FINANSIJE

Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM

Objavljeno

 

Od

Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.

Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.

Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.

Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.

Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.

Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.

Reklama

Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.

Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.

On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.

To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

U trendu