PRIVREDA
Zlatna Gazela prvi put u Srbiji
BEOGRAD, Prestižno priznanje Zlatna Gazela, koju dodjeljuje međunarodna grupa Bisnode, dodjeljena je juče prvi put u Srbiji – firmi Hemikal Agrosava iz Beograda.
Riječ je o nagradi za 2016. godinu koja je pripala najbrže rastućoj firmi, a u Skupštini grada su uručene i Srebrna Gazela i Bronzana Gazela.
Koncept Gazele u privredi podrazumjeva kompanije koje daju najveći doprinos rastu BDP-a i otvaranju novih radnih mjesta, jer su gazele brze, okretne i sposobne životinje koje mogu da prevaziđu mnoge prepreke i budu prilagodljive.
Porodična firma Hemikal Agrosava je osnovano 1990. i specijalizovano je za proizvodnju sredstva za zaštitu bilja u tečnom, granularnom i praškastom obliku, folijarnih hraniva i sjemena hibrida kukuruza.
U posljednjih pet godina ta firma je skoro duplirala svoje prihode koji u 2014. prevazilaze tri milijarde dinara.
Ta firma svoje proizvode izvozi na više od 10 inostranih tržišta, od čega najviše hibrida kukuruza.
Bisnode posluje u 18 država u Evropi, čija je osnovna djelatnost pružanje poslovnih i bonitetnih informacija, a ove godine je dodjelila nagrade najdinamičnije rastućim firmama u Srbiji.
Direktor Hemikal Agrosava Zoran Radanović je rekao Tanjugu da je za uspjeh u biznisu najvažnija vizija vlasnika ili onoga ko vodi posao i dobri ljudi u poslu.
“Mislim na ljude koji su posvećeni poslu, koji vole to da rade i imaju cilj i rade na njegovom ostvarenju”, kazao je on dodajući da u tom preduzeću postoji dobar tim stručnjaka uz čiju energiju je i ostvaren uspjeh.
Srebrna Gazela je pripala firmi Vega IT sorsing iz Novog Sada, a njen predstavnik Saša Popović je rekao Tanjugu da je za uspjeh u poslu najvažnija strast prema onome što se radi, kao i istrajnost i ulaganje u posao i ljude.
“Vlada bi mogla u IT struci da pomogne tako što bi imali više stručnjaka iz tog sektora, a to se može uraditi povećanjem broja studenata na fakultetima, posebno na studijama softverskog inženjerstva i programiranja”, rekao je Popović.
Bronzanu Gazelu je dobila firma Hrana produkt iz Salaša Noćajskog i njen vlasnik Goran Stanković je kazao Tanjugu da je, prema njegovom mišljenju, najvažnije za uspjeh da se puno radi i pravi kvalitetan proizvod.
„Teško je napraviti neku preciznu definiciju, u suštini potrebno je jako puno rada, vjerovati u sebe i svoj program, praviti kvalitetan proizvod, ali i istrajati u kvalitetu. Ima puno prepreka koje su svakodnevne, stalno ima nešto novo što pokušava da vas zakoči i morate to prevazići i nastaviti dalje”, kazao je Stanković.
On je rekao da bi vlada mogla da pomogne privrednicima u tom sektoru tako što bi predvidjela neko oslobođenje od poreza za investicije.
Predsednik Srpske asocijacije menadžera Milan Petrović je rekao da je dodjela Gazele sjajna stvar koja treba nevidljive ili slabo vidljive kompanije da promoviše, jer su to upravo najbolje firme koje Srbija ima.
“Staviti malo svjetla na njih, a o tome koliko je teško biti uspješan govori jedna izreka – vrlo sam rijetko u životu sretao ljude koji su uspjeli, a da zaista istinski nisu uživali u onome što rade. Ti ljudi unose u posao emcije, strasti i energiju”, naveo je Petrović.
„SAM podržava godinu preduzetništva i sve ljude koji imaju hrabrosti da započnu svoj biznis i uzmu život u svoje ruke”, poručio je on.
Dušan Korunoski iz Ministarstva privrede je rekao da su preduzetnici ljudi koji pokreću društvo naprijed radeći to iz svoje lične strasti, ali da nemaju položaj u društvu koji zaslužuju.
“Oni zaslužuju bolje mjesto u društvu, jer će onda i nama biti bolje, pozdravljam vašu strast”, poručio je Korunoski.
Predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović je rekao da “gazele” u privredi zaslužuju poseban status u komunikaciji sa državnim orgnima, kao i da treba da učestvuju u reformama koje slijede.
Profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić je kazao da spas za srpsku prviredu nisu samo strane investicije već domaće i srpsko preduzetništvo, odnosno oni koji mogu da izvoze.
Zahvalnice su dobile i firme Ćatić kompani iz Prijepolja i MDS Informatički inženjering iz Beograda.
Izvor: Tanjug
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca