Connect with us

PRIVREDA

Benzin najjeftiniji u BiH, dizel u Makedoniji

REGION – Cijena sirove nafte veoma je promjenljiva i od početka godine do sada znatno je skuplja. Naime, početkom godine cijena sirove nafte tipa “brent” bila je oko 37 dolara, krajem januara koštala je ispod 30 dolara, a ovih dana se barel “brenta” prodaje za više od 50 dolara. U skladu sa cijenama sirove nafte, na svim lokalnim tržištima, pa i u Srbiji, mijenjale su se i cijene goriva, a na domaćem naftnom tržištu je, u odnosu na prošlu nedjelju, litar skuplji za oko dinar, pa litar benzina košta oko 133 dinara, dok je litar dizel goriva oko 137 dinara.

Objavljeno

 


Izvor:

 

Iz Udruženja naftnih kompanija Srbije ukazuju da je odnosu na kraj januara, kada je cijena nafte bila na višegodišnjem minimumu i barel “brenta” koštao ispod 28 dolara, sada barel skuplji za oko 85 odsto. Poslije dužeg vremena cijena barela otišla je iznad 50 dolara, jer je u ponedjeljak sirova nafta tipa “brent” prešla tu psihološku granicu, a u srijedu  je za istu količinu trebalo više od 52,24  dolara.

U utorak je barel “brenta” koštao 52,73 dolara, a ta cijena je posljednji put zabilježena u oktobru prošle godine. U skladu s cijenama nafte i cijene goriva su se mjenjale, pa je od kraja januara  do sada na tržištu Srbije cijena benzina viša je za oko osam  procenata, a dizela za oko devet. Slične promjene cijene goriva desile su se i u zemljama u okruženju, a kada se uporede cene litre goriva u eurima, litar benzina u Srbiji jeftiniji od regionalnog prosjeka, dok je prosječna cijena dizela i dalje među najvišima.

Tako je benzin najpovoljnije kupiti u Bosni i Hercegovini jer je litar 0,89 eura, a najskuplje u Grčkoj gdje košta 1,38 eura. U  Bugarskoj  je litar benzina 0,98 eura, Makedoniji 1,03 eura, a nakon toga sljedi Srbija, gdje za litar benzina treba 1,07 eura. Skuplje nego u Srbiji ovo gorivo košta u  Mađarskoj, gdje litar benzina košta 1,09 eura, Rumuniji 1,10, Crnoj Gori 1,12 eura i Albaniji 1, 16 eura. U Hrvatskoj i Sloveniji ovo gorivo košta gotovo identično, a litar je nešto malo skuplji od 1,20 eura.

Reklama

Kad je u pitanju cijena dizela Srbija je veoma visoko plasirana  jer litar košta oko 1,11 eura, a skuplje ga je natočiti u Albaniji i Hrvatskoj gdje za litar treba 1,12 odnosno 1,16 eura. Dizel je najpovoljnije natočiti u Makedoniji, gdje litar košta 0,81 euro, a potom u BiH – 0,87 eura. U Bugarskoj dizel košta 0,96 eura, a cijena je gotovo ista i u Crnoj Gori jer litar košta 0,97 eura. Iznad jednog eura za litru dizela plaćaju vozači u Rumuniji i Mađarskoj – 1,07 eura,  u Sloveniji je dizel 1,08 eura, dok je u Grčkoj za litar dizela potrebno 1,10 eura. Iako s u cijene u nekoliko država veoma slične i ponekad se razliku za svega jedan eurocent, razlike u cijeni između pojedinih država su velike pa se u zavisnosti gdje se gorivo kupuje, može uštedeti ili potrošiti više novca.

Tako je za punjenje rezrvoara od 40 litara benzina u BiH potrebno 35,6 eura, a u Grčkoj 55,2 eura, što je značajan razlika od čak 20 eura. Za istu količinu goriva u Srbiji treba izdvojiti 42,8 eura. Slično je i pri kupovini dizel goriva jer u Makedioniji za rezervoar od 40 litara treba 32,4 eura, a u Hrvatskoj 46,6 eura. Tako će vozači koji ovu količinu goriva kupe u Makedoniji platiti za gotovo 15 eura manje nego u Hrvatskoj, odnosno oko 12 eura manje nego u Srbiji gdje je za rezervaor od 40 litara dizela potrebno oko 44,4 eura.

Izvor: Akta

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Objavljeno

 

Od

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.

Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.

Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.

Reklama

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.

U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.

Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.

Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.

Reklama

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.

Nastavite čitati

PRIVREDA

Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Objavljeno

 

Od

Republika Srpska je u prvom kvartalu ove godine ostvarila ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene sa inostranstvom od blizu tri milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 83,6 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Pokrivenost uvoza izvozom od 83,6 odsto drugi je najbolji rezultat Republike Srpske kada se poredi sa prva tri mjeseca prethodnih godina.

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.

Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.

U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.

Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.

Reklama

Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.

U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.

Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.

On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Objavljeno

 

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)

Nastavite čitati

U trendu