Connect with us

PRIVREDA

Benzin najjeftiniji u BiH, dizel u Makedoniji

REGION – Cijena sirove nafte veoma je promjenljiva i od početka godine do sada znatno je skuplja. Naime, početkom godine cijena sirove nafte tipa “brent” bila je oko 37 dolara, krajem januara koštala je ispod 30 dolara, a ovih dana se barel “brenta” prodaje za više od 50 dolara. U skladu sa cijenama sirove nafte, na svim lokalnim tržištima, pa i u Srbiji, mijenjale su se i cijene goriva, a na domaćem naftnom tržištu je, u odnosu na prošlu nedjelju, litar skuplji za oko dinar, pa litar benzina košta oko 133 dinara, dok je litar dizel goriva oko 137 dinara.

Objavljeno

 


 

Iz Udruženja naftnih kompanija Srbije ukazuju da je odnosu na kraj januara, kada je cijena nafte bila na višegodišnjem minimumu i barel “brenta” koštao ispod 28 dolara, sada barel skuplji za oko 85 odsto. Poslije dužeg vremena cijena barela otišla je iznad 50 dolara, jer je u ponedjeljak sirova nafta tipa “brent” prešla tu psihološku granicu, a u srijedu  je za istu količinu trebalo više od 52,24  dolara.

U utorak je barel “brenta” koštao 52,73 dolara, a ta cijena je posljednji put zabilježena u oktobru prošle godine. U skladu s cijenama nafte i cijene goriva su se mjenjale, pa je od kraja januara  do sada na tržištu Srbije cijena benzina viša je za oko osam  procenata, a dizela za oko devet. Slične promjene cijene goriva desile su se i u zemljama u okruženju, a kada se uporede cene litre goriva u eurima, litar benzina u Srbiji jeftiniji od regionalnog prosjeka, dok je prosječna cijena dizela i dalje među najvišima.

Tako je benzin najpovoljnije kupiti u Bosni i Hercegovini jer je litar 0,89 eura, a najskuplje u Grčkoj gdje košta 1,38 eura. U  Bugarskoj  je litar benzina 0,98 eura, Makedoniji 1,03 eura, a nakon toga sljedi Srbija, gdje za litar benzina treba 1,07 eura. Skuplje nego u Srbiji ovo gorivo košta u  Mađarskoj, gdje litar benzina košta 1,09 eura, Rumuniji 1,10, Crnoj Gori 1,12 eura i Albaniji 1, 16 eura. U Hrvatskoj i Sloveniji ovo gorivo košta gotovo identično, a litar je nešto malo skuplji od 1,20 eura.

Kad je u pitanju cijena dizela Srbija je veoma visoko plasirana  jer litar košta oko 1,11 eura, a skuplje ga je natočiti u Albaniji i Hrvatskoj gdje za litar treba 1,12 odnosno 1,16 eura. Dizel je najpovoljnije natočiti u Makedoniji, gdje litar košta 0,81 euro, a potom u BiH – 0,87 eura. U Bugarskoj dizel košta 0,96 eura, a cijena je gotovo ista i u Crnoj Gori jer litar košta 0,97 eura. Iznad jednog eura za litru dizela plaćaju vozači u Rumuniji i Mađarskoj – 1,07 eura,  u Sloveniji je dizel 1,08 eura, dok je u Grčkoj za litar dizela potrebno 1,10 eura. Iako s u cijene u nekoliko država veoma slične i ponekad se razliku za svega jedan eurocent, razlike u cijeni između pojedinih država su velike pa se u zavisnosti gdje se gorivo kupuje, može uštedeti ili potrošiti više novca.

Tako je za punjenje rezrvoara od 40 litara benzina u BiH potrebno 35,6 eura, a u Grčkoj 55,2 eura, što je značajan razlika od čak 20 eura. Za istu količinu goriva u Srbiji treba izdvojiti 42,8 eura. Slično je i pri kupovini dizel goriva jer u Makedioniji za rezervoar od 40 litara treba 32,4 eura, a u Hrvatskoj 46,6 eura. Tako će vozači koji ovu količinu goriva kupe u Makedoniji platiti za gotovo 15 eura manje nego u Hrvatskoj, odnosno oko 12 eura manje nego u Srbiji gdje je za rezervaor od 40 litara dizela potrebno oko 44,4 eura.

Reklama

Izvor: Akta

Nastavite čitati

NOVOSTI

Dodik: Srpska spremna za eksploataciju litijuma sa Srbijom – Opozicija i građani protiv

Objavljeno

 

Od

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u petak da je RS spremna i zainteresovana da zajedno sa Srbijom učestvuje u eksploataciji minerala, posebno litijuma, prenosi portal Indikator.

On je pozdravio potpisivanje u Beogradu Memoranduma EU i Srbije o razumijevanju o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima i ocijenio da je to „veoma značajan iskorak za dalji napredak i razvoj Srbije“.

To je sigurno jedan od strateških projekata za koje se borio predsjednik Aleksandar Vučić i čiji rezultati će biti veoma vidljivi, a koji će mnogo značiti za dalji napredak i finansijski procvat Srbije. Kao što je Srbija, tako je i RS spremna da ide istim putem i sa istim ciljem koji vodi samo do jednog – ekonomskog procvata i razvoja, otvaranja novih fabrika, i što je najvažnije do otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja ljudi čime se garantuje njihov opstanak u RS – kazao je Dodik za novinsku agenciju Srna.

Po njegovim riječima, istraživanja su pokazala da Republika Srpska „obiluje značajnim količinama mineralnih sirovina“ koje su danas veoma tražene u zemljama EU i širom svijeta.

Naše potencijale ćemo svakako pridružiti naporima Srbije i naših drugih prijatelja i partnera u Evropi i svijetu, vodeći odgovornu politiku, prije svega u interesu RS i naših stanovnika, primarno vodeći računa o ekološkim pitanjima i pitanjima zaštite zdravlja, gdje će struka biti potpuno uvažena i uključena – najavio je Dodik.

Poslije Majevice, istraživanja i na Sinjakovu, u Prijedoru i Zvorniku

Reklama

On je govoreći o potencijalima Srpske i bogatstvu minerala prije nekoliko dana istakao da je istraženo ležište litijuma, magnezijuma i bora na Majevici, na području Lopara, a dalje se provode aktivnosti na istraživanju olova, cinka i prateće mineralizacije kod Foče, na Ozrenu, kod Srebrenice i Bratunca.

Bakar, željezo i prateće mineralizacije se istražuju na Sinjakovu, željezo kod Prijedora, dok je područje oko Zvornika interesantno za istraživanje bora, litijuma, natrijuma, kalijuma, stroncijuma i prateće asocijacije elemenata – istakao je tada Dodik za Srnu.

Opozicija navodi da građani ne žele rudnikeSrpska demokratska stranka (SDS) ocijenila je da je najava geoloških istraživanja, potom i rudarenja od Prijedora duž Republike Srpske, pokušaj da se nadomjesti ono što je prethodnih godina entitetska vlast „opljačkala i devastirala“.

Nemamo povjerenje u iskrenost aktuelnog rukovodstva RS po pitanju geoloških istraživanja. Vlast je prije mjesec dana uskratila pravo lokalnim zajednicama da daju saglasnost za geološka istraživanja na teritoriji opština na kojim se ruda nalazi. Na taj način su lokalne zajednice zaobiđene iz procesa geoloških istraživanja – rekao je novinarima u Banjaluci potpredsjednik SDS-a Ognjen Bodiroga.

U Loparama na Majevici geološkim istraživanjem je utvrđeno da je to područje bogato litijumom, ali je načelnik te opštine Rado Savić izjavio je da su tamošnji građani rekli da ne žele rudnik litijuma jer je potencijalno loš, s obzirom na to da bi bio na samo nekoliko stotina metara od centra Lopara.

Na 25 kvadratnih kilometara planiran je površinski kop čije otvaranje bi dovelo do raseljavanja tih ljudi. Prikupili smo potpise građana Lopara kroz građansku inicijativu i pokazali da se građani Lopara protive otvaranju rudnika – rekao je Savić, prenosi FTV.

Reklama

Indikator

Nastavite čitati

NOVOSTI

Čelni ljudi „Infinity grupe“ i „Siriusa“ osnovali novu grupaciju

Objavljeno

 

Od

Isti dan kada su banke zatvorile račune firmama „Infinity grupe“, vlasnici i direktori članica osnovali su novu firmu.

Kako saznaje Akta.ba iz registra kompanija, nova firma osnovana je na jučerašnji datum i zove se „Invictus Tehnology Group“ .

U vlasničkoj strukturi firme navode se Bojan Vujić, Nemanja Reljin, Radmila Bojanić i Vladimir Perišić. Direktor novoosnovane firme je Bojan Vujić, aktuelni direktor Infinity grupe.

Firma je registrovana kao društvo ograničene odgovornosti registrovano u Vidovdanskoj ulici u Banjoj Luci, na istom broju na kojem radi i kompanija Prointer.

Osnivački kapital preduzeća je 1.000 KM, a osnovna djelatnost trgovina na veliko računarima, perifernom opremom i softverom.

Podsjetimo, nakon uvedenih američkih sankcija i gašenjem računa u bankama, firme su rješenje našle u osnivanju novih pravnih lica.

Na press konferenciji najavili su stečaj ili likvidaciju postojećih firmi, osnivanje nove firme sa fokusom na IT sektor, te povlačenje iz medija.

Reklama

Iz Infinity International Group ranije su poručili da formiranjem potpuno novih kompanija, ni na koji način ne pokušavaju da zaobiđu ili izbjegnu sankcije, već da sačuvaju zaposlene.

Akta.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

U trendu