Connect with us

FINANSIJE

BiH svakog dana ispustila po 260.000 poklonjenih KM

BANJALUKA, SARAJEVO – Oko 260.000 maraka bespovratne pomoći BiH je dnevno ispuštala od 2007. do 2013. godine, kada nam je bila dostupna finansijska injekcija iz IPA fondova „teška“ 658,5 miliona evra.

Objavljeno

 


Izvor:

Pokazuje to računica „Nezavisnih“, bazirana na podacima koji su prezentovani u analizi CCI-ja, pod nazivom „IPA fondovi u BiH – (ne)iskorištene prilike i mogućnosti“.

U tom dokumentu navedeno je da je, po zvaničnim podacima Delegacije Evropske unije u BiH, finansijska injekcija iz IPA fondova, namijenjena za BiH od 2007. do 2013. godine, iznosila 658.501.238 evra. Od toga smo, kako stoji, iskoristili približno polovinu, ili tek oko 330 miliona evra.
 
Dakle, za sedam godina nismo povukli oko 330 miliona evra, odnosno oko 47,1 milion evra godišnje. Ako taj iznos podijelimo sa brojem 365, koliko je dana u godini, prostom računicom zaključujemo da smo dnevno ispuštali oko 129.000 evra, ili, pretvoreno u našu valutu, blizu 260.000 KM!
 
Pojednostavljeno, dok nas vlast na svim nivoima neprestalno zadužuje kreditima, propustila je da povuče ogromne svote iz IPA fondova, koji predstavljaju bespovratnu pomoć, što znači da se primljeni i uspješno potrošeni novac uopšte ne mora vraćati.
 
Dakle, vrtoglave cifre smo izgubili, ali je EU najavila da je u okviru IPA 2 za zemlje zapadnog Balkana osigurala 14 milijardi evra i dio tog iznosa mogla bi dobiti i BiH. Naravno, uslovi postoje.
 
„Prema riječima zvaničnika Evropske unije, jasno je da novac poreskih obveznika zemalja EU neće završiti u BiH ukoliko se prvenstveno bh. političari ne uozbilje, već će taj novac otići u ruke građana drugih, stabilnijih zemalja„, zaključuje se u analizi CCI-ja. Lejla Deronja-Suljić, CCI-jev konsultant za monitoring rada institucija, naglašava da je poenta u tome što, kada su bila planirana sredstva za neku godinu, ona su umanjivana zbog neispunjavanja određenih političkih uslova.
 
„Vrlo je bitno da cijela javnost BiH bude upoznata sa mogućnostima koje nude IPA fondovi u drugoj fazi, a prije svega poduzetnici, koji često pribjegavaju uzimanju sredstava kod banaka“, rekla je Lejla Deronja-Suljić, koja je i autor ove analize.
 
Analize su, kako ističe, u zemljama regiona pokazale da kada se povećava korištenje sredstava iz IPA fondova, samim tim veći novac ulazi u zemlju, a to je osnov za dodatne investicije, kao i otvaranje radnih mjesta.
 
Hasan Sejdić, koordinator u Udruženju nezaposlenih u BiH, koji je ranije učestvovao u sprovođenju jednog ekološkog projekta, prisjeća se da je procedura zahtjevna i da je sredstva, kako kaže, teško dobiti.
 
 
„Da biste aplicirali, morate imati obučene ljude koji bi projekat izradili. Svojevremeno je Udruženje nezaposlenih zatražilo od vlasti da nam da nekoliko obučenih ljudi da rade na tome i nismo naišli na razumijevanje“, prisjeća se Sejdić.
 
Onaj ko radi projekat, kako kaže, mora imati menadžerske sposobnosti, poznavati odlično engleski jezik i imati niz ostalih referenci.
 
„Kad novac dobijete, onda morate da ga u određenom roku iskoristite, te opravdate svaki fening. Naš projekat, u iznosu od 350.000 evra, odobren je i sproveden“, naglašava Sejdić.

 

Izvor: Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Konačna odluka: Prag za ulazak u PDV sistem povećan sa 50.000 na 100.000 KM

Objavljeno

 

Od

Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici jednoglasno prihvatio da prag za ulazak u PDV sistem bude povećan sa 50.000 na 100.000 KM. Time je omogućena primjena ove ove odluke.

Ovo je dobra vijest za privrednike, posebno za obrtnike, koji mogu imati godišnji obrt do 100.000 KM bez plaćanja PDV-a.

Povećanje spomenutog praga je značilo izmjene Zakona o PDV-u, a koje je ranio prihvatio Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine. Ove izmjene su predložili parlamentarci SDS-a Mladen Bosić i Darko Babalj.

Kao razlog zašto smatraju da je potrebno povećati ovaj prag naveli su „inflatorna kretanja i rast cijena robe u proteklom periodu, kao i predviđanja ekonomskih kretanja za naredni period“.

Reklama

Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić (SNSD) je izjavio da će se ovim olakšati za 6.200 obveznika te da će državni prihodi biti manji za 25 miliona KM. Kompanije tvrde da će im poslovanje biti znatno olakšano.

klix.ba

Nastavite čitati

FINANSIJE

Republika Srpska više neće biti poreska oaza za Slovence?

Objavljeno

 

Od

Generalni direktor Finansijske uprava Republike Slovenije (FURS) Peter Grum ugostio je u petak delegaciju Poreske uprave Republike Srpske na bilateralnom sastanku.

Složili su se da je razmjena podataka među poreskim tijelima važan element u borbi protiv izbjegavanja poreza i utaje poreza te su istakli važnost uspostavljanja djelotvorne administrativne saradnje između Slovenije i Republike Srpske.

Kako je u ponedjeljak saopštila Finansijska uprava Republike Slovenije, Grum je na sastanku izrazio uvjerenje da je, zbog sve veće mobilnosti poreskih obveznika i porasta prekograničnih transakcija, za Sloveniju i Republiku Srpsku sve važnije uspostaviti djelotvornu administrativnu saradnju u oblasti poreza. Šef delegacije Poreske uprave Republike Srpske Goran Maričić ocijenio je da su ovakvi susreti prilika za nadogradnju i jačanje saradnje.

Predstavnici dviju institucija prvobitno su razgovarali o mogućnosti pružanja podataka o rezidentnosti u BiH, koji su potrebni slovenačkoj poreskoj upravi u postupcima ostvarivanja prava iz Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pojašnjava finansijska uprava u saopštenju za javnost.

Reklama

Razmjena podataka o rezidentnosti između dvije poreske uprave značila bi rasterećenje i za poreske obveznike i za obje poreske uprave. Sada poreski obveznici sami dobijaju potvrdu o prebivalištu.

Dvije su se delegacije složile da je razmjena podataka između poreskih tijela važan element u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza. U raspravi su se stoga dotakli mogućnosti razmjene podataka o prihodima i o vlasnicima udjela u preduzećima. Potonji bi omogućio provjeru slučajeva prenosa poslovanja iz Slovenije u Republiku Srpsku.

Predstavnici Poreske uprave Republike Srpske pojasnili su da su započeli proces implementacije automatske razmjene podataka o finansijskim računima (Common Reporting Standard), koji će omogućiti automatsku razmjenu informacija o finansijskim računima, stanjima na tim računima, dividendama, kapitalnim dobicima i drugim prihodima koji proizlaze iz sredstava na finansijskim računima.

Na sastanku je bilo riječi i o mogućnostima provođenja istovremenih inspekcijskih nadzora u obje zemlje te operativne saradnje inspektora. Razgovarali su i o mogućnostima međusobne administrativne pomoći u naplati, saopšteno je iz Fursa.

Reklama

U proteklih nekoliko godina Slovenci su u Republici Srpskoj otvorili veliki broj poslovnih subjekata zbog nižih poreza. Porez na dobit u Republici Srpskoj je deset odsto i oporezivanje se vrši samo jednom. U Sloveniji taj porez iznosi 20 odsto, plus dodatnih 27 odsto, ako se podiže dividenda, prenosi Indikator.

Indikator

Nastavite čitati

FINANSIJE

EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima

Objavljeno

 

Od

Vršilac dužnosti generalnog direktora i vršioci dužnosti članova Uprave JP Elektroprivreda BiH saopštili su da s ciljem objektivnog informisanja javnosti, ukazuju da je na dan preuzimanja dužnosti 24. avgusta 2023. godine, finansijsko poslovanje kompanije bilo s gubitkom u iznosu 55,11 mil KM, a ostvareni prihod u prvih osam mjeseci manji za 108,96 mil KM u odnosu na planirani.

– Preuzimanjem kompanije aktuelna Uprava suočila se sa značajno smanjenim plasmanom uglja iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju, koji je u periodu januar-august iznosio svega 57,1% od planiranih i ugovorenih količina i s padom proizvodnje električne energije. Zbog revitalizacije koja je počela s kašnjenjem od četiri mjeseca, iz pogona je isključen Blok 6 u TE Tuzla – ističu u EPBiH.

Zatečeno stanje s isporukama uglja i ozbiljno dovođenje u pitanje proizvodnje električne energije i stabilnosti elektroenergetskog sistema, rezultat je izostanka nužnih mjera i aktivnosti od strane prethodne Vlade FBiH i uprava JP Elektroprivreda BiH na zaustavljanju kontinuiranog pada plasmana uglja iz rudnika Koncerna koji je počeo 2019.godine. Direktna posljedica je smanjenje proizvodnje električne energije za cca 1.400 GWh u 2022. godini u odnosu na 2018., smanjenje bilansnih viškova i prihoda po osnovu tržišne prodaje za cca 280 mil KM.

Trend značajnog pada plasmana uglja i proizvodnje električne energije, bilansnih viškova namjenjenih za prodaju na tržištu i prihoda po tom osnovu, nastavljen je i u 2023. godini. U informaciji upućenoj 30. januara 2023. godine, prethodna Vlada FBiH upozorena je na uzroke koji utiču na poslovanje kompanije i vode neizbježno negativnom finansijskom rezultatu, odnosno gubitku u iznosu 90,8 mil KM. U istoj informaciji, Vladi FBiH je uz sagledavanje faktora presudnih za obavljanje osnovnih djelatnosti, stanja na depoima uglja, dinamike u njegovoj isporuci, sagledavanje hidroloških prilika i potrošnje električne energije, zastoja u radu Bloka 6 u TE Tuzla, isporuka toplotne energije za potrebe grijanja, ukazano da se JP Elektroprivreda BiH izlaže značajnom riziku nedostatka električne energije za zadovoljavanje potreba svojih kupaca, te posljedično potrebi kupovine energije na tržištu. Reakcije i poduzimanje aktivnosti na eliminaciji ili ublažavanju negativnih uzroka su izostale, ističe se u saopštenju.

Reklama

– Imajući u vidu činjenicu da je prethodna Vlada FBiH prije devet mjeseci seriozno informisana o sagledavanju elektroenergetskih prilika i finansijskom položaju kompanije za period februar-decembar 2023. godine, plasiranje informacija o nepostojećem gubitku i raspoloživosti značajnog iznosa sredstava na računima, dodatno usložnjava tešku situaciju u kojoj se nalazi JP Elektroprivreda BiH i otežava nastojanja i aktivnosti na iznalaženju rješenja kojima će se izbjeći finansijski kolaps najznačajnijeg privrednog subjekta u FBiH i dovođenje u pitanje stabilnosti elektroenergetskog sistema i snabdijevanja kupaca.

Aktulenoj Upravi JP Elektroprivreda BiH predstoji težak zadatak, prije svega na zaustavljanju daljeg pada proizvodnje uglja i električne energije, za čiju je realizaciju nužno sinergijsko djelovanje svih aktera uključenih u funkcionisanje elektroenergetskog sistema u FBiH – poručuju iz EPBiH.

eKapija

Reklama
Nastavite čitati

U trendu