Connect with us

TEHNOLOGIJA

Data centar za vašu firmu

SRBIJA – Svi ćemo u cloud, ali i oblaci moraju negdje da se smjeste. A oblaci danas obitavaju u data centrima…

Objavljeno

 


Izvor:

 

Zanimljivo je kako tako nešto amorfno kao što je oblak zahtjeva tako čvrstu konstrukciju, osiguranu od elementarnih nepogoda, višestruko napajanu strujom i povezanu s ostatkom digitalnog svijeta. Data centri postoje i kod nas, a oni koji su ih izgradili, u početku najčešće za sopstvene potrebe, s pravom ističu njihove karakteristike i pouzdanost, koju zatim nude korisnicima. A korisnici – kao korisnici… Najradije bi i oni imali svoj data centar gde bi njihovi podaci bili sigurni, ušuškani, a uvijek dostupni. Ali ekonomija je čudna umjetnost, pa je najam često najisplativije, a samim tim i najbolje rješenje. Kad korisnici to „prelome“, prelaze na sljedeći niz dilema…

Da li da dam?
Najvažnije pitanje se uvijek odnosi na bezbjednost podataka. Prvi problem, zbog koga se korisnici najviše brinu, se odnosi na izmeštanje osjetljivih podataka iz njihove firme. Plaše se da će podaci van njihove firme slučajno ili namerno postati dostupni drugima, što može da izazove neugodne posljedice. Zato je zaštita od krađe ili neovlašćenog uvida u podatke veoma bitna stavka za korisnika, bilo zbog straha od krađe ideja i poslovnih planova, do brige za finansijske podatke i bilanse.

S druge strane, korisnici strahuju da će im podaci biti nedostupni ili barem nedovoljno dostupni zbog zastoja ili otkaza opreme u data centru, prekida veze s data centrom ili zbog banalnog unapređenja softvera ili servisa u data centru. Da bi umirili korisnike po ovim pitanjima, savremeni data centri koriste sve prednosti virtuelizacije, pa podaci i procesi korisnika mogu da se sele s jedne na drugu virtuelnu mašinu bukvalno u trenutku. Dostupnost je tako postala važna stavka, pa se periodično snimaju snapshot‑ovi virtuelnih mašina, podaci se backup‑uju i multipliciraju, često na različitim medijima i lokacijama, a sve to treba da obezbjedi gotovo trenutni oporavak korisnikovog sistema, ma kakav se incident desio.

Za pouzdanu zaštitu podataka nudi se enkripcija, koja će korisnika svakako zaštititi od neovlašćenog uvida u podatke, ali bi možda korisnicima prijalo i malo više transparentnosti koja bi im dokazala da su podaci zaista sigurni kroz detaljno dokumentovanje svih sigurnosnih procedura i matematičku procjenu njihove bezbjednosti – navlačenje fantomki preko podataka ne vodi nikuda.

Hardver i usluge
Korisnici, prije svega, mogu da iznajme hardverske resurse data centara i data centri će im velikodušno izaći u susret skalabilnom ili čak hiperskalabilnom ponudom, koja će zadovoljiti njihove potrebe čak i u najvećim špicevima proizvodnje i prodaje, a prištedeti neki dinar kad je angažovanje resursa manje. Najveće kompanije zapravo najčešće koriste resurse data centra u formi IaaS (Infrastructure as a Service) ili čak u hibridnoj formi u kojoj imaju sopstveni data centar, a po potrebi ga dopunjuju iznajmljenim resursima.

Reklama

Nešto manje zahtjevni korisnici razmišljaju o tome da za sve koriste iznajmljene resurse, pa je onda zgodno da im se na virtuelnom hardveru obezbjedi odgovarajuća platforma PaaS (Platform as a Service). Za većinu malih i srednjih preduzeća (a takva su skoro sva u Srbiji), idealna je varijanta da neko preuzme potpunu brigu o njihovim IT potrebama, jer ne bi podnjeli ulaganje u sopstvenu infrastrukturu i angažovanje stalno zaposlenih koji bi se brinuli za održavanje, licenciranje softvera i još koješta. Zato je model SaaS (Software as a Service) veoma pogodan za njih. Uopšte, trend je da sve postane servis EaaS (Everything as a Service), pa je imperativ data centara da, uz infrastrukturne resurse, korisnicima ponude i već formirane usluge ovog tipa.

Data centri će korisnike najpre privući objedinjenom ponudom – ozbiljna firma ne želi da realizuje svoje IT servise parcijalno, već će izabrati objedinjene usluge ili, izborom modularnih opcija, složiti svoj IT u kompaktnu, funkcionalnu i korisnu cjelinu. Naravno, uvijek će ostati bar nešto da se dopuni ili doradi, pa se zato kao korisnik svakako raspitajte o svim opcijama koje nudi data centar prije nego što donesete konačnu odluku. Budite pragmatični pa nađite ko nudi najviše od onoga što vam je potrebno za najmanje novca.

AUTOR: Voja Gašić

Izvor: PC press

Nastavite čitati

TEHNOLOGIJA

Miškovićev „Ananas“ ulazi na tržište BiH

Objavljeno

 

Od

Najveća regionalna platforma za elektroničku trgovinu Ananas, članica Delta Holdinga Miroslava Miškovića, planira ove godine ući na tržišta Bosne i Hercegovine i Crne Gore, obznanila je danas na konferenciji za novinare viša potpredsjednica za strategiju i razvoj kompanije Delta Holdinga Marija Desivojević Cvetković.

– Platforma je u prošloj godini otvorila svoje urede u Sjevernoj Makedoniji, a u ovoj godini planiran je izlazak na nova tržišta regije, prije svega Crne Gore već u prvoj polovini godine. Smatramo kako ova zemlja ima veliki potencijal. Također, početkom druge polovine godine planiramo i ulazak na tržište Bosne i Hercegovine – kazala je Desivojević Cvetković.

Ananas na crnogorsko tržište neće ući putem akvizicije postojećeg e-trgovca kako je to uradio u Sjevernog Makedoniji nego izravno. Cvetkovićeva je najavila i širenje na tržišta Albanije i Kosova.

Manager.ba

Nastavite čitati

TEHNOLOGIJA

Google lansirao Gemini, odgovor na Chat GPT

Objavljeno

 

Od

Google je u srijedu lansirao ono što smatra svojim najvećim i najsposobnijim modelom vještačke inteligencije dok raste pritisak na kompaniju da odgovori kako će unovčiti AI.

Veliki jezički model Gemini uključivaće paket od tri različite veličine: Gemini Ultra, njegova najveća, najsposobnija kategorija; Gemini Pro, koji se prilagođava širokom rasponu zadataka; i Gemini Nano, koji će koristiti za specifične zadatke i mobilne uređaje.

Za sada, kompanija planira da licencira Gemini korisnicima putem Google Clouda za korištenje u vlastitim aplikacijama. Od 13. decembra programeri i poslovni korisnici mogu pristupiti Gemini Pro putem Gemini API-ja u Google AI Studiju ili Google Cloud Vertex AI. Android programeri takođe će moći da grade s Gemini Nano.

Gemini će se takođe koristiti za pokretanje Googleovih proizvoda kao što su njegov Bard chatbot i Search Generative Experience, koji pokušava odgovoriti na upite pretraživanja tekstom u stilu razgovora (SGE još nije široko dostupan).

Gemini Ultra je prvi model koji nadmašuje ljudske stručnjake na MMLU-u , koji koristi kombinaciju 57 predmeta kao što su matematika, fizika, istorija, pravo, medicina i etika za testiranje znanja o svijetu i sposobnosti rješavanja problema, kompanija je rekla u blog postu u srijedu. Navodno može razumjeti nijanse i razmišljanje u složenim temama.

Gemini je rezultat velikih zajedničkih napora timova Googlea, uključujući naše kolege iz Google Researcha – napisao je izvršni direktor Sundar Pichai u objavi na blogu u srijedu. “Izgrađen je od temelja da bude multimodalan, što znači da može generalizovati i neprimjetno razumjeti, djelovati i kombinirati različite vrste informacija uključujući tekst, kod, audio, sliku i video.”

Reklama

Počevši od danas, Googleov chatbot Bard koristit će Gemini Pro za pomoć s naprednim razmišljanjem, planiranjem, razumijevanjem i drugim mogućnostima. Početkom sljedeće godine pokrenuće “Bard Advanced”, koji će koristiti Gemini Ultra, rekli su rukovodioci  u razgovoru s novinarima u utorak. Predstavlja najveće ažuriranje Barda, njegovog chatbota sličnog ChatGPT-u, prenio je SEEbiz.

Nastavite čitati

TEHNOLOGIJA

Izvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM

Objavljeno

 

Od

Jedna od rijetkih djelatnosti u kojima BiH ostvaruje suficit u razmjeni sa svijetom je IT (informacione tehnologije) sektor, o čemu svjedoče podaci prema kojima je vrijednost izvoza kompjuterskih usluga lani premašila pola milijarde maraka, dok su u istom periodu strani stručnjaci domaćem tržištu prodali tek oko 51 milion KM svojih pametnih rješenja.

Centralna banka BiH u okviru procjena platnog bilansa na osnovu raspoloživih izvornih podataka vrši procjene uvoza i izvoza usluga i njihovih podkomponenti, između ostalog, i za telekomunikacijske, kompjuterske i informacijske usluge.

„Vrijednost izvoza kompjuterskih usluga u 2022. godini iznosila je 544,54 miliona KM, a u 2021. 396,67 miliona maraka. Kada je riječ o uvozu, BiH je lani uvezla kompjuterskih usluga u vrijednosti od 51,07 miliona maraka, a u 2021. 47,84 miliona KM“, istakli su u Centralnoj banci BiH i naglasili da ne raspolažu podacima o kojoj specifičnoj vrsti usluga se radi.

U Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS kažu da je, kada je u pitanju izvoz, IT sektor najbrže rastuća industrija u Srpskoj.

„Najbrža stopa rasta izvoza je upravo u oblasti IT usluga iako vrijednost izvoza u toj grani nije najviša jer drugi sektori ostvaruju veće vrijednosti izvoza. Nažalost, IT sektor je nedovoljno razvijen u Srpskoj i BiH, ali postoji značajan potencijal razvoja te industrije na ukupni privredni rast. Istraživanja pokazuju da rast izdvajanja za IT industriju dovodi do rasta BDP-a od dva odsto“, rekao je pomoćnik ministra za informaciono društvo Denis Turkanović i dodao da dalji razvoj IT sektora zahtijeva i veća ulaganja u ljudske potencijale.

Da je manjak stručnog kadra prepreka za ozbiljniji razvoj IT sektora u Srpskoj i BiH, smatra i suvlasnik i tehnički direktor banjalučke kompanije “East Code” Saša Matić.

Već sada našem tržištu nedostaje kvalitetnih, stručnih radnika, a plate senior programera idu i do pet, šest hiljada maraka. Ima dosta priučenih radnika i ko ima afiniteta, za godinu može postati solidan u ovom poslu, s tim da tehnologije toliko brzo napreduju i da, ako se dodatno ne usavršavaju i ne uče samostalno, ne mogu mnogo postići“, kazuje Matić i dodaje da su odlično poznavanje engleskog jezika i vješt rad na kompjuteru osnovne kvalifikacije koje moraju imati IT stručnjaci.

Prema podacima APIF-a, lani su u Srpskoj novoosnovana 53 poslovna subjekta u oblasti računarskog programiranja, a godinu ranije njih 38. Glas Srpske

Nastavite čitati

U trendu