INVESTICIJE
Državni zatvor u Vojkovićima: Internet i klima u svakoj ćeliji
VOJKOVIĆI – Zvanično otvorenje objekta, koji se prostire na 24.000 kvadratnih metara, trebalo bi biti krajem godine. Zatvor će imati 348 ćelija, od čega 298 za zatvorenike i 50 za pritvorenike.
Svaka ćelija u kojoj će biti smješten po jedan zatvorenik, biće ukupne površine oko 12 kvadratnih metara. Početak izgradnje ove visoko sigurnosne ustanove u kojoj će najteži osuđenici izdržavati zatvorske kazne trajalo je jako dugo. Prvi radovi zvanično su počeli 22. jula 2014. Nakon usporenog i mukotrpnog početka, posljednju godinu majstori, inženjeri, građevinski radnici rade na zatvoru gotovo svaki dan u sedmici.
16 PODIZVOĐAČA
Posjetili smo ovaj objekt i u to se sami uvjerili. Na samom ulazu u zatvor napravljen je veliki rezervoar za skupljanje kišnice koja će se kasnije koristitiu toaletima. Na taj način će se štedjeti voda. Sa lijeve strane prostirat će se veliki parking za posjetitelje, dok je s desne u izgradnji poseban objekt gdje će biti smješteno kompletno rukovodstvo zatvora.
Strahilo Subašić, šef gradilišta u ime firme OHL ŽS, koja je inače generalni izvođač radova, dočekao nas je srdačno na samom ulazu. Na početku razgovora ističe da je državni zatvor projektovan po najsavremenijim EU standardima i da će zasigurno biti jedan od najsigurnijih, ali i najkomfornijih pritvorskih jedinica na Balkanu.
„Mnogo je podizvođača radova. Trenutno čak šesnaest. Do sada smo imali manjih poteškoća, uglavnom zakoči kod dobavljača, ali sve brzo riješimo. Na zatvoru radi jedan jak i uigran tim inženjera i radnika, tako da nema straha o d probijanja rokova“, kazao je Subašić.
Sedmični sastanci su redovni i na njima se svi izvođači radova međusobno dogovaraju o daljim zahvatima. Na radovima dnevno zna biti angažirano od 250 do 300 radnika.
„Državni zatvor je jedan od rijetkih objekata koji nema problem s tim financijskim dijelom. Dakle, novac je osiguran i sve teče po planiranoj dinamici. Naročito su radovi intenzivirani u posljednja dva mjeseca“, istakao je Subašić.
ĆELIJE ZA INVALIDE
Pružila nam se prilika da prošetamo budućim zatvorskim ćelijama. U svakoj će biti smješteni kompjuter i televizor.
Ćelije neće imati rešetke kako je to praksa u zatvorima, već velike prozore sa neprobojnim staklom. U uglu svake će biti ugrađen klima-uređaj, a u poprilično malim kupatilima biće tuš-kabina, mali lavabo i wc školjka. Svaki sprat objekta imat će sobe za nepušače, ali i posebne prostorije za posjetitelje. Također, biće osposobljene i ćelije za invalide i osobe sa poteškoćama u razvoju.
Sa jedne strane objekta nalazit će se poveće tzv. bračne sobe sa izlazom u dvorište. Zatvorenici će moći koristiti internet, biblioteku, sportske terene, a u izgradnji je i veliki restoran. Korištenje mobitela biće zabranjeno. Ono što je zanimljivo jeste da u sklopu zatvora neće biti izgrađene radionice, gdje se zatvorenici obično bave kreativnim radom.
Direktor Jedinice za izgradnju državnog zatvora Zoran Bašić kazao je da radovi polako prelaze u završnu fazu.
„Možemo reći da smo sada u nekoj predzavršnoj fazi. Konstrukcije objekata su završene. Skoro svi objekti su pokriveni i počinju se raditi instalaterski radovi: vodovod, kanalizacija, elektroinstalacije. Na nekim objektima se u toku malterisanje, ugradnja bravarije, sistema obezbjeđenja, vrši se i kabliranje“, rekao je Bašić.
Nakon ove faze, kako kaže, slijedi zanatski tip radova koji podrazumijeva lijepljenje keramičkih pločica, ugradnju wc školjki, tuševa… Bašić posebno ističe tzv. samice ili sobe za izolaciju.
POSEBNO KRILO
„Biće desetak takvih ćelija. One će biti specijalno opremljene za agresivne zatvorenike. Biće smještene u jednom posebnom krilu. U tim ćelijama će zidovi biti obloženi gumom, da se oni koji budu u njima boravili ne mogu povrijediti“, istakao je Bašić.
Posebno je važno istaći da će državni zatvor biti osiguran po najvećim mogućim standardima sigurnosti.
„Sistem sigurnosti će biti na najvećem mogućem nivou, tako da mogućnost bijega ne postoji. Zatvor je projektovan po najboljim sigurnosnim standardima u Evropi i svijetu“, istakao je Bašić.
Specijalne kompanije radit će sigurnosni sistem. Predviđeno je da zatvor bude ograđen jednim zidom i s još dvije ograde.
S obzirom na to da u BiH postoji problem prebukiranosti pritvorskih jedinica, u planu je rasterećenje entitetskih kapaciteta.
Izvor: Oslobođenje
Društvo poljoprivredne djelatnosti Castellina Srpska d.o.o. Modriča preuzelo je 29,9 posto vlasništva u preduzeću Napredak a.d. Pelagićevo, izvještava Indikator.ba.
Društvo Castellina Srpska kupilo je 20. oktobra 1.800.000 akcija Napretka u vrijednosti 777.600,00 KM po prosječnoj cijeni od 0,432 KM.
Ovo je bila 440 posto veća cijena u odnosu na onu kojom se trgovalo akcijama ove kompanije prethodni put.
Akcije je, između ostalog, prodalo preduzeće Trgo Santovac d.o.o. Srebrenik koje je procentualni udio sa 28,76 posto smanjilo na 8,88 posto.
Najveći akcionar preduzeća Napredak je i dalje Aleksa Stakić sa udjelom od 29,99 posto, a značajan udio ima i Sladomir Đurić sa 28,63 posto.
Društvo Castellina Srpska u valsništvu je „Vita Land“ d.o.o. Gradiška Ljubiše Dukića.
Preduzeće Napredak Pelagićevo je osnovano 1957. godine. Bavi se proizvodnjom ratarskih kultura i proizvodnjom tovne junadi. Posluje sa pozitivnim rezultatom.
INVESTICIJE
Saudijski fond za razvoj se interesuje za gradnju budućeg NTP u Banjaluci – Vrijednost projekta 15 mil EUR
Delegacija Saudijskog fonda za razvoj iz Saudijske Arabije obišla je 4. oktobra 2023. lokaciju u Univerzitetskom gradu na kojoj će biti izgrađen Naučno-tehnološki park (NTP) Republike Srpske.
Delegacija je u prisustvu rektora Univerziteta u Banjoj Luci prof. dr Radoslava Gajanina i prorektorke za nastavu i studentska pitanja prof. dr Milice Balaban, ministra za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske doc. dr Željka Budimira, te direktora Naučno-tehnološkog parka obišla lokaciju, te je konstatovano da se radi o veoma značajnom projektu.
Podsjetimo, rektor Gajanin i ministar Budimir su nedavno potpisali ugovor o osnivanju Naučno-tehnološkog parka (NTP) Republike Srpske.
Riječ je o prvom naučno-tehnološkom parku u Republici Srpskoj, čiji su osnivači Vlada Republike Srpske i Univerzitet u Banjoj Luci. Vlada Republike Srpske obezbijedila je sredstva za prvi period rada, a za početak, kancelarije NTP-a biće u novom objektu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i Šumarskog fakulteta, u krugu Univerzitetskog grada. Inače, lokacija je u neposrednoj blizini budućeg objekta NTP, za koji je izrada projektno-tehničke dokumentacije u toku.
Kako je predviđeno, na proljeće naredne godine planirano je polaganje kamena temeljca za izgradnju Naučno-tehnološkog parka, ukupne površine 7,5 hiljada kvadratnih metara, a planirani rok za završetak radova su 24 mjeseca. Okvirna vrijednost objekta koji će biti smješten u Univerzitetskom gradu, sa neophodnom opremom i laboratorijom, iznosi 15 miliona evra.
eKapija
Banjski kompleks nadaleko poznatog Instituta Dr Miroslav Zotović, kojeg mnogi i dan danas zovu Trapisti, širi se i ka drugom dijelu Banje Luke.
U nekadašenjem Šeheru, danas Srpskim Toplicama, završava se gradnja zdravstveno rekreativnog banjskog centra sa preko 7.000 metara kvadratnih na četiri etaže.
Za te namjene Vlada RS je izdvojila 10 miliona KM, odnosno 30% novca, dok je ostatak uložio Institut.
Pored liječenja, fizikalnih tretmana, kada kompleks bude završen, građani će moći uživati i u wellnesu i rekreaciji.
Termomineralna voda na ovom izvoru pored rijeke Vrbas bogata je sulfatima, natrijum-hloridnaje, i zemnoalkalna, što znači da sadrži visok nivo kalcijum ili magnezijum hidrokarbonatna. Pogodna je za tretman reumatskih, posttraumatskih i postoperativnih stanja, a njena temperatura je do 31 stepen C.
Korištenje vode banje Šeher ima dugu tradiciju i nosi veliki potencijal u kontekstu zdravstvenog turizma i programa promocije zdravlja. Prvi tragovi o termalnim vodama na ovom području naziru se zapisima starih Rimljana, a u mnogim putopisima, koji datiraju iz 17. i 18. vijeka, pominju se i termalna kupatila izgrađena u neposrednoj blizini rijeke Vrbas u Banjaluci.
Banjalučko naselje Srpske Toplice (ranije Gornji Šeher, a prije toga Ilidža), u kojem se nalazi banjsko rekreativni centar, predstavlja najstariju gradsku četvrt poznatu po izvorištima termomineralne vode i kao stanište endemične paprati bajkovitog imena – „vilina vlas“.
Zbog specifičnosti ambijenta nastalog korištenjem termomineralnih voda, prostor u kojem je smješten objekat banjsko-rekreativnog centra je pod zaštitom i svrstan je u nacionalne spomenike BiH.
Banjsko-rekreativni kompleks će u konačnici imati zatvoreni i otvoreni bazen, wellness, saune, slane sobe, prostor za masažu, hidromasažni prostori i sale za vježbe.
Završetak objekata i početak rada planiran za početak 2024. godine, navode iz Vlade RS.
N1
Radnici „Elektroprivrede RS“ idu u proteste
Proizvodnja električne energije spašava RS od većeg pada industrije
Konačna odluka: Prag za ulazak u PDV sistem povećan sa 50.000 na 100.000 KM
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeMask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prijeBanjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke