INVESTICIJE
Državni zatvor u Vojkovićima: Internet i klima u svakoj ćeliji
VOJKOVIĆI – Zvanično otvorenje objekta, koji se prostire na 24.000 kvadratnih metara, trebalo bi biti krajem godine. Zatvor će imati 348 ćelija, od čega 298 za zatvorenike i 50 za pritvorenike.
Svaka ćelija u kojoj će biti smješten po jedan zatvorenik, biće ukupne površine oko 12 kvadratnih metara. Početak izgradnje ove visoko sigurnosne ustanove u kojoj će najteži osuđenici izdržavati zatvorske kazne trajalo je jako dugo. Prvi radovi zvanično su počeli 22. jula 2014. Nakon usporenog i mukotrpnog početka, posljednju godinu majstori, inženjeri, građevinski radnici rade na zatvoru gotovo svaki dan u sedmici.
16 PODIZVOĐAČA
Posjetili smo ovaj objekt i u to se sami uvjerili. Na samom ulazu u zatvor napravljen je veliki rezervoar za skupljanje kišnice koja će se kasnije koristitiu toaletima. Na taj način će se štedjeti voda. Sa lijeve strane prostirat će se veliki parking za posjetitelje, dok je s desne u izgradnji poseban objekt gdje će biti smješteno kompletno rukovodstvo zatvora.
Strahilo Subašić, šef gradilišta u ime firme OHL ŽS, koja je inače generalni izvođač radova, dočekao nas je srdačno na samom ulazu. Na početku razgovora ističe da je državni zatvor projektovan po najsavremenijim EU standardima i da će zasigurno biti jedan od najsigurnijih, ali i najkomfornijih pritvorskih jedinica na Balkanu.
„Mnogo je podizvođača radova. Trenutno čak šesnaest. Do sada smo imali manjih poteškoća, uglavnom zakoči kod dobavljača, ali sve brzo riješimo. Na zatvoru radi jedan jak i uigran tim inženjera i radnika, tako da nema straha o d probijanja rokova“, kazao je Subašić.
Sedmični sastanci su redovni i na njima se svi izvođači radova međusobno dogovaraju o daljim zahvatima. Na radovima dnevno zna biti angažirano od 250 do 300 radnika.
„Državni zatvor je jedan od rijetkih objekata koji nema problem s tim financijskim dijelom. Dakle, novac je osiguran i sve teče po planiranoj dinamici. Naročito su radovi intenzivirani u posljednja dva mjeseca“, istakao je Subašić.
ĆELIJE ZA INVALIDE
Pružila nam se prilika da prošetamo budućim zatvorskim ćelijama. U svakoj će biti smješteni kompjuter i televizor.
Ćelije neće imati rešetke kako je to praksa u zatvorima, već velike prozore sa neprobojnim staklom. U uglu svake će biti ugrađen klima-uređaj, a u poprilično malim kupatilima biće tuš-kabina, mali lavabo i wc školjka. Svaki sprat objekta imat će sobe za nepušače, ali i posebne prostorije za posjetitelje. Također, biće osposobljene i ćelije za invalide i osobe sa poteškoćama u razvoju.
Sa jedne strane objekta nalazit će se poveće tzv. bračne sobe sa izlazom u dvorište. Zatvorenici će moći koristiti internet, biblioteku, sportske terene, a u izgradnji je i veliki restoran. Korištenje mobitela biće zabranjeno. Ono što je zanimljivo jeste da u sklopu zatvora neće biti izgrađene radionice, gdje se zatvorenici obično bave kreativnim radom.
Direktor Jedinice za izgradnju državnog zatvora Zoran Bašić kazao je da radovi polako prelaze u završnu fazu.
„Možemo reći da smo sada u nekoj predzavršnoj fazi. Konstrukcije objekata su završene. Skoro svi objekti su pokriveni i počinju se raditi instalaterski radovi: vodovod, kanalizacija, elektroinstalacije. Na nekim objektima se u toku malterisanje, ugradnja bravarije, sistema obezbjeđenja, vrši se i kabliranje“, rekao je Bašić.
Nakon ove faze, kako kaže, slijedi zanatski tip radova koji podrazumijeva lijepljenje keramičkih pločica, ugradnju wc školjki, tuševa… Bašić posebno ističe tzv. samice ili sobe za izolaciju.
POSEBNO KRILO
„Biće desetak takvih ćelija. One će biti specijalno opremljene za agresivne zatvorenike. Biće smještene u jednom posebnom krilu. U tim ćelijama će zidovi biti obloženi gumom, da se oni koji budu u njima boravili ne mogu povrijediti“, istakao je Bašić.
Posebno je važno istaći da će državni zatvor biti osiguran po najvećim mogućim standardima sigurnosti.
„Sistem sigurnosti će biti na najvećem mogućem nivou, tako da mogućnost bijega ne postoji. Zatvor je projektovan po najboljim sigurnosnim standardima u Evropi i svijetu“, istakao je Bašić.
Specijalne kompanije radit će sigurnosni sistem. Predviđeno je da zatvor bude ograđen jednim zidom i s još dvije ograde.
S obzirom na to da u BiH postoji problem prebukiranosti pritvorskih jedinica, u planu je rasterećenje entitetskih kapaciteta.
Izvor: Oslobođenje
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca