INVESTICIJE
Državni zatvor u Vojkovićima: Internet i klima u svakoj ćeliji
VOJKOVIĆI – Zvanično otvorenje objekta, koji se prostire na 24.000 kvadratnih metara, trebalo bi biti krajem godine. Zatvor će imati 348 ćelija, od čega 298 za zatvorenike i 50 za pritvorenike.
Svaka ćelija u kojoj će biti smješten po jedan zatvorenik, biće ukupne površine oko 12 kvadratnih metara. Početak izgradnje ove visoko sigurnosne ustanove u kojoj će najteži osuđenici izdržavati zatvorske kazne trajalo je jako dugo. Prvi radovi zvanično su počeli 22. jula 2014. Nakon usporenog i mukotrpnog početka, posljednju godinu majstori, inženjeri, građevinski radnici rade na zatvoru gotovo svaki dan u sedmici.
16 PODIZVOĐAČA
Posjetili smo ovaj objekt i u to se sami uvjerili. Na samom ulazu u zatvor napravljen je veliki rezervoar za skupljanje kišnice koja će se kasnije koristitiu toaletima. Na taj način će se štedjeti voda. Sa lijeve strane prostirat će se veliki parking za posjetitelje, dok je s desne u izgradnji poseban objekt gdje će biti smješteno kompletno rukovodstvo zatvora.
Strahilo Subašić, šef gradilišta u ime firme OHL ŽS, koja je inače generalni izvođač radova, dočekao nas je srdačno na samom ulazu. Na početku razgovora ističe da je državni zatvor projektovan po najsavremenijim EU standardima i da će zasigurno biti jedan od najsigurnijih, ali i najkomfornijih pritvorskih jedinica na Balkanu.
„Mnogo je podizvođača radova. Trenutno čak šesnaest. Do sada smo imali manjih poteškoća, uglavnom zakoči kod dobavljača, ali sve brzo riješimo. Na zatvoru radi jedan jak i uigran tim inženjera i radnika, tako da nema straha o d probijanja rokova“, kazao je Subašić.
Sedmični sastanci su redovni i na njima se svi izvođači radova međusobno dogovaraju o daljim zahvatima. Na radovima dnevno zna biti angažirano od 250 do 300 radnika.
„Državni zatvor je jedan od rijetkih objekata koji nema problem s tim financijskim dijelom. Dakle, novac je osiguran i sve teče po planiranoj dinamici. Naročito su radovi intenzivirani u posljednja dva mjeseca“, istakao je Subašić.
ĆELIJE ZA INVALIDE
Pružila nam se prilika da prošetamo budućim zatvorskim ćelijama. U svakoj će biti smješteni kompjuter i televizor.
Ćelije neće imati rešetke kako je to praksa u zatvorima, već velike prozore sa neprobojnim staklom. U uglu svake će biti ugrađen klima-uređaj, a u poprilično malim kupatilima biće tuš-kabina, mali lavabo i wc školjka. Svaki sprat objekta imat će sobe za nepušače, ali i posebne prostorije za posjetitelje. Također, biće osposobljene i ćelije za invalide i osobe sa poteškoćama u razvoju.
Sa jedne strane objekta nalazit će se poveće tzv. bračne sobe sa izlazom u dvorište. Zatvorenici će moći koristiti internet, biblioteku, sportske terene, a u izgradnji je i veliki restoran. Korištenje mobitela biće zabranjeno. Ono što je zanimljivo jeste da u sklopu zatvora neće biti izgrađene radionice, gdje se zatvorenici obično bave kreativnim radom.
Direktor Jedinice za izgradnju državnog zatvora Zoran Bašić kazao je da radovi polako prelaze u završnu fazu.
„Možemo reći da smo sada u nekoj predzavršnoj fazi. Konstrukcije objekata su završene. Skoro svi objekti su pokriveni i počinju se raditi instalaterski radovi: vodovod, kanalizacija, elektroinstalacije. Na nekim objektima se u toku malterisanje, ugradnja bravarije, sistema obezbjeđenja, vrši se i kabliranje“, rekao je Bašić.
Nakon ove faze, kako kaže, slijedi zanatski tip radova koji podrazumijeva lijepljenje keramičkih pločica, ugradnju wc školjki, tuševa… Bašić posebno ističe tzv. samice ili sobe za izolaciju.
POSEBNO KRILO
„Biće desetak takvih ćelija. One će biti specijalno opremljene za agresivne zatvorenike. Biće smještene u jednom posebnom krilu. U tim ćelijama će zidovi biti obloženi gumom, da se oni koji budu u njima boravili ne mogu povrijediti“, istakao je Bašić.
Posebno je važno istaći da će državni zatvor biti osiguran po najvećim mogućim standardima sigurnosti.
„Sistem sigurnosti će biti na najvećem mogućem nivou, tako da mogućnost bijega ne postoji. Zatvor je projektovan po najboljim sigurnosnim standardima u Evropi i svijetu“, istakao je Bašić.
Specijalne kompanije radit će sigurnosni sistem. Predviđeno je da zatvor bude ograđen jednim zidom i s još dvije ograde.
S obzirom na to da u BiH postoji problem prebukiranosti pritvorskih jedinica, u planu je rasterećenje entitetskih kapaciteta.
Izvor: Oslobođenje
Njemački tehnološki gigant Bosh je napravio posao vrijedan milijarde evra – najveći, kako kaže, u istoriji kompanije.
Poslovodstvo u Gerlingenu kod Štutgarta je preciziralo da je riječ o klimatskoj i tehnologiji grijanja.
Grupa planira da od irske kompanije Johnsons Controls preuzme globalni biznis grijanja, ventilacije i erkondišn solucija za stambene i male poslovne zgrade.
Bosch istovremeno namjerava da kupi zajedničko preduzeće Johnsons Controlsa i japanskog industrijskog konglomerata Hitachi.
Akcionari i nadzorni odbor Boscha su odobrili transakciju i obavezujući sporazumi potpisani su u utorak.
Cijena je osam milijardi dolara, a posao će se završiti u roku od 12 mjeseci, ako regulatori daju zeleno svetlo.
Izvršni direktor Štefan Hartung je istakao da je transakcija najveća u istoriji kompanije.
Firme koje Bosch planira da kupi su prošle finansijske godine imale promet od oko četiri milijarde evra i širom svijeta oko 12.000 zaposlenih.
Kupovina obuhvata 16 fabrika i 12 razvojnih centara u više od 30 država. Bosch akvizicijom, naveo je, posebno jača svoju tržišnu poziciju u Sjedinjenim Državama i Aziji.
Prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini počinje sa radom, što znači da od danas preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća imaju alternativni izvor za finansiranje svojih potreba i svog poslovanja.
Zaključno sa 02.07.2024. godine uspješno je završena početna ponuda udjela za Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima sa privatnom ponudom „MS Loans“. Pravilima Fonda bilo je predviđeno da početna ponuda može da traje 90 dana, međutim potrebni iznos sredstava od 1.000.000 KM je prikupljen u dosta kraćem roku, čime je okončana početna ponuda udjela.
„MS Loans“ je prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini, a Fond će davati zajmove mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima. Fond je osnovan sa ciljem da privrednim subjektima omogući brži, jednostavniji i fleksibilniji pristup finansijskim sredstvima koja su im potrebna za redovan rad i razvoj.
Inače, ovo je osmi investicioni fond kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima „Management Solutions“ d.o.o. Banja Luka, a ukupna imovina svih fondova kojima upravlja Društvo iznosi preko 33 miliona KM. „Management Solutions“ već 17 godina svojim klijentima nudi prepoznatljiva upravljačka rješenja i omogućava im ulaganje slobodnih sredstava u respektabilne investicione fondove, čija imovina se investira kako na domaćem tržištu, tako i na razvijenim svjetskim tržištima.
Više informacija o Fondu možete pronaći ovdje
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Bosch sa osam milijardi evra pravi najveći posao u svojoj istoriji
Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM
Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NEKRETNINE4 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE10 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
FINANSIJE7 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE9 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI10 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE8 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca