FINANSIJE
Milijardom KM novog duga vratili stare dugove
BANJALUKA – Republika Srpska i FBiH su se samo emisijama hartija od vrijednosti, obveznica i trezorskih zapisa u prošloj godini zadužili za iznos koji je premašio milijardu maraka, od čega su čak dvije trećine, ili oko 775 miliona KM, iskorištene za vraćanje postojećih dugova, pokazuju podaci zvaničnih institucija, objavljeni u analizi ekonomskih trendova Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH.
Naime, ukupno je održano 25 aukcija trezorskih zapisa, od čega 11 u RS i 14 u FBiH, te 12 aukcija obveznica, i to pet u RS i sedam u FBiH, pri čemu se dug putem emisije hartija od vrijednosti povećao za skoro 40 odsto. Od tog iznosa, FBiH se zadužila za 309,7 miliona maraka u vidu obveznica i 298,3 miliona KM u vidu trezorskih zapisa, dok se RS s druge strane zadužila 165,3 miliona maraka putem trezorskih zapisa i 230 miliona KM obveznica.
Međutim, u ovoj analizi je pojašnjeno da je stvarni unutrašnji dug porastao za svega jednu trećinu od ostvarenog iznosa emisija hartija od vrijednosti, što ukazuje na to da su navedene emisije sprovođene radi refinansiranja postojećih obaveza, odnosno za servis unutrašnjeg duga. Tako je na servis unutrašnjeg duga tokom prošle godine potrošeno 775,4 miliona maraka, što je za 30,8 odsto više nego u 2014. godini. Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS – SWOT, kazao je da su budžeti premali, a da kreditna zaduženja više nisu moguća u obliku i na način kako je to bilo prije. „Međunarodni monetarni fond (MMF) dosta kasni i to još nije riješeno. Zaduženje kod komercijalnih banaka je skupo i jedini vid dodatnog finansiranja je emitovanje obveznica i trezorskih zapisa. Međutim, najveći problem od svega je da se time izmiruju tekuće obaveze“, rekao je on. Pojasnio je da to znači da novac koji je prikupljen tim emisijama nije iskorišten za infrastrukturu ili nešto što bi podiglo ekonomiju, nego je više išlo na finansiranje tekućih obaveza koje su dospijevale, a nisu mogle da budu izmirene iz tekućih priliva u budžete.
„To je bio jedini način da se premoste rupe u budžetima koje su nastale tekućim poslovanjem javnih institucija“, smatra Duduković. Naglasio je da se novac od MMF-a neće moći koristiti za tekuću potrošnju, a da se budžet u nekom narednom kratkoročnom periodu neće moći finansirati iz tekućih priliva. Iz tog razloga, kazao je on, opet će se morati prikupljati sredstva emitovanjem obveznica, pa i zaduživanjem kod komercijalnih banaka po visokim kamatama, jer se smanjuje interes za obveznicama, a što bi sve skupa moglo dodatno opteretiti budžet. Branko Kecman, direktor banjalučkog društva „Advantis broker“, rekao je da smo došli do toga da su hartije od vrijednosti sada interesantne za investitore, banke.
„Dugo smo pričali da će se to desiti i desilo se“, rekao je Kecman. S druge strane, on je kazao da akcije pokazuju da nisu interesantne toliko investitorima iz razloga što nivo korporativnog upravljanja u kompanijama nije dobar. Prema Kecmanovim riječima, teško je procijeniti do kada bi ovakvo stanje moglo trajati, ali je izrazio očekivanje da će, ukoliko bude završen aranžman s MMF-om, biti još veće interesovanje za obveznice, jer budžeti dobijaju određenu stabilnost.
Podsjećamo da je promet na dvije berze u BiH, u prva četiri mjeseca ove godine, premašio 420 miliona maraka, što je za čak skoro 150 miliona maraka više nego u istom periodu prošle godine. Ovo je posebno zanimljivo zbog činjenice da se većina prometa u tom periodu odnosila na prodaju dužničkih hartija od vrijednosti – obveznica i trezorskih zapisa, koje su emitovale entitetske vlade.
Izvor: Nezavisne novine
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca