U biltenu koji svako dva mjeseca izdaje Odjel za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH navodi se kako postoje rizici u provođenju ove ideje. U analizi u kojoj se predviđaju kretanja u oblasti poreza u idućih nekoliko godina, navedene su ohrabrujuće brojke, no s druge strane stručnjaci upozoravaju kako svaka izmjena politike oporezivanja sa sobom nosi veliki rizik.

Poseban osvrt urađen je po pitanju najavljenih izmjena Zakona o akcizama u pogledu povećanja akciza na pivo, alkoholna pića i prirodne rakije, gorivo i auto-plin.

Akcize za zdravstvo

U rubrici koja se bavi rizicima provođenja planiranih povećanja stručnjaci UNO-a navode da se očekuje da će povećanje poreza na alkohol, pivo, alkoholna i bezalkoholna pića dovesti do pada potrošnje.

Pad potrošnje ne samo da će se negativno odraziti na prikupljene prihode za zdravstvo, već će imati i negativne proračunske implikacije, stoji u biltenu UNO-a. Također se navodi kako je izvjesno da će povećanje poreza na navedene proizvode dovesti do distorzija na tržištu, odnosno do jačanja crnog tržišta, pojave i širenja nelegalnih punionica pića, nelegalne prodaje po tržnicama i sličnog. Sve to će, navode stručnjaci UNO-a, ugroziti poslovanje domaćih proizvođača, a time i zaposlenosti i povećati poresku evaziju, ne samo indirektnih već i direktnih poreza i socijalnih doprinosa.

Drastično povećanje poreza za zdravstvo proizvodi efekt „bumeranga“. Jačanje crnog tržišta i pojava nekvalitetnih jeftinih proizvoda koji nisu bili predmet zdravstvenih, sanitarnih i drugih kontrola ugrozit će zdravlje građana, što će povratno dodatno opteretiti zdravstvene fondove, smatraju iz UNO-a.

Odjel za makroekonomsku analizu je predvidio da bi prihodi od oporezivanja alkoholnih i bezalkoholnih pića na godišnjoj razini iznosio oko 67,4 milijuna maraka.

Prelazak na lož-ulje

Stručnjaci UNO-a uradili su projekcije i za povećanje akciza na gorivo.

Inicijalni statički efekti povećanja akciza na dizel/biodizel, benzin i lož-ulje procjenjuju se na 234,5 milijuna maraka na godišnjoj razini.

Međutim, s obzirom da će rast poreskog opterećenja derivata dovesti do rasta maloprodajnih cijena izvjesno je smanjenje potrošnje derivata, a time i smanjenje očekivanih efekata te na prihode od akciza, smatraju iz UNO-a.

Stručnjaci iz UNO-a smatraju kako će povećanje akciza na naftne derivate neminovno oslabiti konkurentnu poziciju BiH na regionalnom tržištu derivata, te se može očekivati slabljenje prekogranične i tranzitne maloprodaje derivata koja je u 2015. i prvom kvartalu 2016. bila jedan od važnih faktora snažnog rasta prihoda od akciza i putarine. Podsjećaju i na to da je dosadašnja politika oporezivanja energenata poticala nezakonitu potrošnju lož-ulja za pogon vozila.

Iako se prijedlogom izmjena zadržava isti jaz između oporezivanja lož-ulja i dizela izvjesno je da će porast akciza na dizel pojačati posticaje na korištenje lož-ulja zbog nominalnog rasta maloprodajnih cijena dizela. Eventualni rast cijena nafte na tržištu imaće negativan efekt na potrošnju derivata, što će se negativno odraziti i na proračunske (akciza, PDV) i na namjenske prihode od poreza na derivate nafte (putarina), smatraju stručnjaci UNO-a.

S druge strane u biltenu su naveli i pozitivne efekte primjene, odnosno povećanje priliva novca, posebno u fondovima zdravstva i direkcijama za puteve.

Podsjetimo da je Vijeće ministara BiH u aprilu ove godine odložilo izjašnjenje o Nacrtu zakona o dopunama Zakona o akcizama u BiH, kojim je predviđeno povećanje akcize na pivo, alkoholna pića i prirodne rakije, gorivo i auto-gas. Ovaj potez uslijedio je nakon snažnog pritiska javnosti i privrednika koji su upozorili kako bi povećanje akciza bilo pogubno za domaću proizvodnju.

Iako je odluka odložena dok se smire strasti poznato je kako entitetski premijeri i predstavnici vlasti sa državne razine, odnosno političke stranke koje čine vlast na svim razinama, imaju saglasnost po pitanju povećanja akciza i poručuju kako od ovog cilja neće odustati.

Izvor: Dnevni list