PRIVREDA
Povećanje akciza dovešće do pada potrošnje i jačanja crnog tržišta
BIH – Uvođenje namjenskih akciza na alkoholna i bezalkoholna pića putem kojih bi se novac ubirao za zdravstvo mogle bi donijeti više štete nego koristi Bosni i Hercegovini, mišljenja su čak i stručnjaci Uprave za indirektno oporezivanje.
U biltenu koji svako dva mjeseca izdaje Odjel za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH navodi se kako postoje rizici u provođenju ove ideje. U analizi u kojoj se predviđaju kretanja u oblasti poreza u idućih nekoliko godina, navedene su ohrabrujuće brojke, no s druge strane stručnjaci upozoravaju kako svaka izmjena politike oporezivanja sa sobom nosi veliki rizik.
Poseban osvrt urađen je po pitanju najavljenih izmjena Zakona o akcizama u pogledu povećanja akciza na pivo, alkoholna pića i prirodne rakije, gorivo i auto-plin.
Akcize za zdravstvo
U rubrici koja se bavi rizicima provođenja planiranih povećanja stručnjaci UNO-a navode da se očekuje da će povećanje poreza na alkohol, pivo, alkoholna i bezalkoholna pića dovesti do pada potrošnje.
Pad potrošnje ne samo da će se negativno odraziti na prikupljene prihode za zdravstvo, već će imati i negativne proračunske implikacije, stoji u biltenu UNO-a. Također se navodi kako je izvjesno da će povećanje poreza na navedene proizvode dovesti do distorzija na tržištu, odnosno do jačanja crnog tržišta, pojave i širenja nelegalnih punionica pića, nelegalne prodaje po tržnicama i sličnog. Sve to će, navode stručnjaci UNO-a, ugroziti poslovanje domaćih proizvođača, a time i zaposlenosti i povećati poresku evaziju, ne samo indirektnih već i direktnih poreza i socijalnih doprinosa.
Drastično povećanje poreza za zdravstvo proizvodi efekt „bumeranga“. Jačanje crnog tržišta i pojava nekvalitetnih jeftinih proizvoda koji nisu bili predmet zdravstvenih, sanitarnih i drugih kontrola ugrozit će zdravlje građana, što će povratno dodatno opteretiti zdravstvene fondove, smatraju iz UNO-a.
Odjel za makroekonomsku analizu je predvidio da bi prihodi od oporezivanja alkoholnih i bezalkoholnih pića na godišnjoj razini iznosio oko 67,4 milijuna maraka.
Prelazak na lož-ulje
Stručnjaci UNO-a uradili su projekcije i za povećanje akciza na gorivo.
Inicijalni statički efekti povećanja akciza na dizel/biodizel, benzin i lož-ulje procjenjuju se na 234,5 milijuna maraka na godišnjoj razini.
Međutim, s obzirom da će rast poreskog opterećenja derivata dovesti do rasta maloprodajnih cijena izvjesno je smanjenje potrošnje derivata, a time i smanjenje očekivanih efekata te na prihode od akciza, smatraju iz UNO-a.
Stručnjaci iz UNO-a smatraju kako će povećanje akciza na naftne derivate neminovno oslabiti konkurentnu poziciju BiH na regionalnom tržištu derivata, te se može očekivati slabljenje prekogranične i tranzitne maloprodaje derivata koja je u 2015. i prvom kvartalu 2016. bila jedan od važnih faktora snažnog rasta prihoda od akciza i putarine. Podsjećaju i na to da je dosadašnja politika oporezivanja energenata poticala nezakonitu potrošnju lož-ulja za pogon vozila.
Iako se prijedlogom izmjena zadržava isti jaz između oporezivanja lož-ulja i dizela izvjesno je da će porast akciza na dizel pojačati posticaje na korištenje lož-ulja zbog nominalnog rasta maloprodajnih cijena dizela. Eventualni rast cijena nafte na tržištu imaće negativan efekt na potrošnju derivata, što će se negativno odraziti i na proračunske (akciza, PDV) i na namjenske prihode od poreza na derivate nafte (putarina), smatraju stručnjaci UNO-a.
S druge strane u biltenu su naveli i pozitivne efekte primjene, odnosno povećanje priliva novca, posebno u fondovima zdravstva i direkcijama za puteve.
Podsjetimo da je Vijeće ministara BiH u aprilu ove godine odložilo izjašnjenje o Nacrtu zakona o dopunama Zakona o akcizama u BiH, kojim je predviđeno povećanje akcize na pivo, alkoholna pića i prirodne rakije, gorivo i auto-gas. Ovaj potez uslijedio je nakon snažnog pritiska javnosti i privrednika koji su upozorili kako bi povećanje akciza bilo pogubno za domaću proizvodnju.
Iako je odluka odložena dok se smire strasti poznato je kako entitetski premijeri i predstavnici vlasti sa državne razine, odnosno političke stranke koje čine vlast na svim razinama, imaju saglasnost po pitanju povećanja akciza i poručuju kako od ovog cilja neće odustati.
Izvor: Dnevni list
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca