Stručnjaci su procijenili da je mjesečni minimum potreban za osnovne troškove u bogatoj Švajcarskoj 2.500 franaka (oko 2.200 evra), prenosi AP.
Prema ovom predlogu, svako dijete bi dobilo jednu četvrtinu predviđenog iznosa, dok oni koji mjesečno zarađuju više ne bi dobijali ništa.
Švajcarci su se, međutim, izjasnili velikom većinom protiv takvog predloga.
Kritičari ovakvog predloga naveli su da bi to dovelo do eksplozije državnog budžeta i oslabilo nacionalnu ekonomiju.
Švajcarska vlada je, takođe, savjetovala građanima da odbace prijedlog, a ankete pre glasanja su, takođe, pokazivale da on neće biti prihvaćen u zemlji koja je poznata po politici slobodnog tržišta, visokoj tehnologiji i kapitalističkom finansijskom sektoru, prenosi AP.
Ekonomisti su upozoravali da je taj iznos dovoljan za mjesečne potrebe u bogatoj Švajcarskoj, gde je obavezno privatno zdravstveno osiguranje i gde su životni troškovi izuzetno visoki. Kritičari upozoravaju da bi takva politika dovela do eksplozije državnog budžeta.
Zagovornici uvođenja osnovnog mjesečnog prihoda kažu da je došlo vrijeme za promjenu ekonomske politike u Švajcarskoj, jer novine u privredi, kao što je rad robota umjesto fabričkih radnika, čine radna mjesta sve nesigurnijim. Prema njihovom prijedlogu iznos od 2.500 švajcarskih franaka dobijali bi svi odrasli građani, dok bi djeca dobijala četvrtinu te sume. Za održavanje referenduma prikupljeno je 100.000 potpisa.
„Ljudsko biće želi da radi, to želi i moja generacija, ali u mnogim slučajevima mladi nemaju sreće da nađu posao u struci, pa često rade nešto što ne vole. Zato je svrha osnovnog mjesečnog prihoda da preoblikuje našu ekonomiju i tržište rada, kako bi više ljudi radilo ono što zaista želi i što ih ispunjava“, kaže Če Vagner, portparol kampanje za mjesečni osnovni prihod.
Švajcarska vlada predlaže biračima da odbace taj predlog na referendumu. Stranke i leve i desne orijentacije smatraju da bi to ugrozilo ekonomiju i konkurentnost zemlje na svjetskom tržištu.
„Odlučuje se o velikom novcu koji treba izdvojiti, umjesto da se ljudi koji mogu da rade ohrabre da nađu posao koji će im osigurati finansijsku nezavisnost. Ovom inicijativom ljudima se sugeriše da ne treba da rade ništa, što je u potpunoj suprotnosti s našim vrjednostima i politikom socijalne kohezije“, kaže Natali Fontane, predstavnica Radikalno-liberalne partije.
Ni ankete ne idu na ruku zagovornicima osnovog mjesečnog prihoda. Prema poslednjim istraživanjima, taj prijedlog podržava tek četvrtina birača.
U zemlji u kojoj se skoro svakog mjeseca održava referendum o pitanjima koja su od interesa za naciju, danas će se glasati o izdvajanju više novca za javne usluge i pojednostavljenju postupka za odobravanje azila.
Izvor: Studio B
