PRIVREDA
Transatlantsko trgovinsko partnerstvo za BiH i dalje misterija
BIH – EU i SAD već nekoliko godina pregovaraju o Transatlantskom trgovinskompartnerstvu (TTIP), najvećem trgovinskom i investicionom sporazumu u istoriji, kojim bi bile ukinute brojne trgovinske barijere, a u BiH, na koju bi sporazum takođe imao veliki uticaj, o njemu se gotovo ni ne govori. Ukoliko bi sporazum bio potpisan, obuhvatao bi područje sa ukupnim bruto domaćim proizvodom od više od 35.000 milijardi dolara, a značio bi liberalizaciju trgovine i mogućnost slobodnog investiranja na teritorijama država u EU s jedne i SAD s druge strane.
Pregovori koji se trenutno vode obuhvataju tretman GMO proizvoda, nadležnost arbitražnih sudova u slučaju sporova kompanija sa državama, ujednačavanje standarda u smislu aditiva u ishrani, načinu tretiranja mesnih proizvoda i mnogih drugih standarda koji se trenutno dosta razlikuju u SAD i EU.
Na sajtu Evropske komisije ističu da bi usvajanje sporazuma godišnje Evropi donijelo 120 milijardi evra, a SAD oko 90 milijardi evra, te da bi dovelo do otvaranja miliona novih radnih mjesta. Bh. stručnjaci se slažu da se u našoj zemlji veoma malo o tom sporazumu govori, dijelom i zbog toga što ni evropska ni američka javnost još ne znaju o čemu se tačno pregovara i kakav će biti konačan dogovor, ako bude postignut.
Azra Hadžiahmetović, profesor ekonomije na Sarajevskom univerzitetu i odličan poznavalac ove oblasti, ističe da je dijelom interes za TTIP manji u BiH i zbog toga što smo preokupirani prilagođavanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. „A puno se ne govori dijelom i zbog nemogućnosti BiH da u ovoj fazi utiče na pregovarački proces. Mi ćemo najvjerovatnije biti objekt dogovorenog sporazuma. Mislim da je posebno važno da se naš poslovni sektor na vrijeme pripremi na ono što nas očekuje kao rezultat primjene takvog sporazuma, naravno ako do njegovog potpisivanja na kraju dođe“, rekla je ona. Zoran Pavlović, ekonomski stručnjak iz Banjaluke, ističe da male zemlje poput BiH ionako niko neće ni pitati za mišljenje o samom sporazumu.
„Imamo i situaciju da moramo da prihvatimo i tradicionalnu trgovinu sa Hrvatskom u okviru prilagođavanja SSP-a. U međunarodnim odnosima uvek je tako da veći i jači pobedi. A koliko bismo mi koristi ili štete imali ako bi sporazum stupio na snagu, u ovom momentu se može samo nagađati“, ocijenio je on. Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Sarajeva, ocjenjuje da sporazum, ako bude potpisan, neće imati direktnog uticaja na BiH dok ona ne postane članica EU, ali da će imati indirektne uticaje.
„Ukoliko EU otvori tržište za uvoz iz SAD, konkurencija na tržištu EU će se dodatno povećati i bh. izvoznici će morati biti konkurentniji i od američkih kompanija koje budu plasirale svoje konkurentne proizvode. Naravno, privrede SAD i BiH se teško mogu uspoređivati pa je ovaj efekat teško unaprijed procijeniti“, rekao je on.
On je, pak, upozorio da je još rano pričati o usvajanju sporazuma, s obzirom na to da postoje veliki otpori i u EU i u SAD. „Sporazum se tek dijelom odnosi na trgovinu, a ostali segmenti poput standarda koje proizvodi moraju ispunjavati su veoma sporni i nailaze na sve negativniju percepciju javnosti na obje strane Atlantika, ali i nekih od vodećih političara ili kandidata za preuzimanje vlasti“, rekao je on.
I Pavlović takođe misli da njegovo potpisivanje nije izvjesno jer, kako on smatra, on bi bio dosta nepovoljniji za EU s obzirom na to da su SAD mnogo integrisanije i politički i ekonomski. „Ali u svakom slučaju TTIP neće biti skoro usvojen jer bi doneo jako puno promena u Evropi koja pokušava da se izbori sa unutrašnjim konsenzusom. Podsećam da je on još od 2013. na dnevnom redu“, rekao je Pavlović. Hadžiahmetovićeva, pak, smatra da je njegovo usvajanje u ovoj ili onoj formi skoro neminovnost, ako SAD i EU žele da se izbore sa rastućim ekonomijama u Aziji, posebno Kine, Indije i Vijetnama. „Sporazum bi jačao konkurentnost i američke i evropske ekonomije u odnosu na narastajuće ekonomije u Aziji. EU i SAD na neki način pokušavaju da doskoče tome pronalazeći mehanizme da se lakše nose sa sve žešćom konkurencijom“, navela je ona.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca