PRIVREDA
Transatlantsko trgovinsko partnerstvo za BiH i dalje misterija
BIH – EU i SAD već nekoliko godina pregovaraju o Transatlantskom trgovinskompartnerstvu (TTIP), najvećem trgovinskom i investicionom sporazumu u istoriji, kojim bi bile ukinute brojne trgovinske barijere, a u BiH, na koju bi sporazum takođe imao veliki uticaj, o njemu se gotovo ni ne govori. Ukoliko bi sporazum bio potpisan, obuhvatao bi područje sa ukupnim bruto domaćim proizvodom od više od 35.000 milijardi dolara, a značio bi liberalizaciju trgovine i mogućnost slobodnog investiranja na teritorijama država u EU s jedne i SAD s druge strane.
Pregovori koji se trenutno vode obuhvataju tretman GMO proizvoda, nadležnost arbitražnih sudova u slučaju sporova kompanija sa državama, ujednačavanje standarda u smislu aditiva u ishrani, načinu tretiranja mesnih proizvoda i mnogih drugih standarda koji se trenutno dosta razlikuju u SAD i EU.
Na sajtu Evropske komisije ističu da bi usvajanje sporazuma godišnje Evropi donijelo 120 milijardi evra, a SAD oko 90 milijardi evra, te da bi dovelo do otvaranja miliona novih radnih mjesta. Bh. stručnjaci se slažu da se u našoj zemlji veoma malo o tom sporazumu govori, dijelom i zbog toga što ni evropska ni američka javnost još ne znaju o čemu se tačno pregovara i kakav će biti konačan dogovor, ako bude postignut.
Azra Hadžiahmetović, profesor ekonomije na Sarajevskom univerzitetu i odličan poznavalac ove oblasti, ističe da je dijelom interes za TTIP manji u BiH i zbog toga što smo preokupirani prilagođavanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. „A puno se ne govori dijelom i zbog nemogućnosti BiH da u ovoj fazi utiče na pregovarački proces. Mi ćemo najvjerovatnije biti objekt dogovorenog sporazuma. Mislim da je posebno važno da se naš poslovni sektor na vrijeme pripremi na ono što nas očekuje kao rezultat primjene takvog sporazuma, naravno ako do njegovog potpisivanja na kraju dođe“, rekla je ona. Zoran Pavlović, ekonomski stručnjak iz Banjaluke, ističe da male zemlje poput BiH ionako niko neće ni pitati za mišljenje o samom sporazumu.
„Imamo i situaciju da moramo da prihvatimo i tradicionalnu trgovinu sa Hrvatskom u okviru prilagođavanja SSP-a. U međunarodnim odnosima uvek je tako da veći i jači pobedi. A koliko bismo mi koristi ili štete imali ako bi sporazum stupio na snagu, u ovom momentu se može samo nagađati“, ocijenio je on. Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Sarajeva, ocjenjuje da sporazum, ako bude potpisan, neće imati direktnog uticaja na BiH dok ona ne postane članica EU, ali da će imati indirektne uticaje.
„Ukoliko EU otvori tržište za uvoz iz SAD, konkurencija na tržištu EU će se dodatno povećati i bh. izvoznici će morati biti konkurentniji i od američkih kompanija koje budu plasirale svoje konkurentne proizvode. Naravno, privrede SAD i BiH se teško mogu uspoređivati pa je ovaj efekat teško unaprijed procijeniti“, rekao je on.
On je, pak, upozorio da je još rano pričati o usvajanju sporazuma, s obzirom na to da postoje veliki otpori i u EU i u SAD. „Sporazum se tek dijelom odnosi na trgovinu, a ostali segmenti poput standarda koje proizvodi moraju ispunjavati su veoma sporni i nailaze na sve negativniju percepciju javnosti na obje strane Atlantika, ali i nekih od vodećih političara ili kandidata za preuzimanje vlasti“, rekao je on.
I Pavlović takođe misli da njegovo potpisivanje nije izvjesno jer, kako on smatra, on bi bio dosta nepovoljniji za EU s obzirom na to da su SAD mnogo integrisanije i politički i ekonomski. „Ali u svakom slučaju TTIP neće biti skoro usvojen jer bi doneo jako puno promena u Evropi koja pokušava da se izbori sa unutrašnjim konsenzusom. Podsećam da je on još od 2013. na dnevnom redu“, rekao je Pavlović. Hadžiahmetovićeva, pak, smatra da je njegovo usvajanje u ovoj ili onoj formi skoro neminovnost, ako SAD i EU žele da se izbore sa rastućim ekonomijama u Aziji, posebno Kine, Indije i Vijetnama. „Sporazum bi jačao konkurentnost i američke i evropske ekonomije u odnosu na narastajuće ekonomije u Aziji. EU i SAD na neki način pokušavaju da doskoče tome pronalazeći mehanizme da se lakše nose sa sve žešćom konkurencijom“, navela je ona.
Izvor: Nezavisne novine
Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisna pravna osoba, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu, izvještava BiznisInfo.ba.
Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je tvrtka Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja”.
Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.
No, valja podsjetiti kako se sličan događaj dogodio prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.
Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de facto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.
Da bi se ovo moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.
List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plaće prijete i poteškoće s likvidnošću.
Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.
Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.
– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.
Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.
U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.
– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.
Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.
– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.
Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.
– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija – navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.
– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.
– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.
Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.
BHRT
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%
Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
Ekonomski stručnjaci ulaganjima: Koje su najisplativije investicije u 2024.
Air Montenegro otkazuje Banja Luku i Sarajevo
Hoće li Mostar dobiti letove za Beograd prvi put nakon 1991.
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeZaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
INVESTICIJE2 meseca prijeBanjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke