Vijek eksploatacije plantaže lješnika je i do 50 godina, a životni vijek ide i do sto godina. U punom rodu, prinos po jednom stablu iznosi 8 do 12 kilograma, od čega polovina otpada na ljusku. Prinos lješnika po hektaru iznosi od 2.2 do 3.6 tona po hektaru, zavisno od brojnih faktora.

Cijena oljuštenih lješnika srednje veličine domaće proizvodnje iznosi od 1.000 do 1.100 dinara, podaci su STIPS-a.

Ne vodimo ni statistiku
Srbija daleko zaostaje za Turskom, koja daje čak 70 odsto svijetske proizvodnje, Italijom, Španijom, SAD-om, pa čak i Gruzijom, kaže prof. dr Čeda Oparnica sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

“Najorganizovanija proizvodnja ljeske je u Italiji u kojoj imaju veoma savremene plantažne zasade sa kompletnim sistemima za navodnjavanje i primjenom svih agro i pomotehničkih mjera za razliku od Turske gde su najveće populacije ljeske na strmim padinama na ka obodima Crnog mora. Tek u posljednje vrijeme oni podižu savremene zasade na savremenim principima”, kaže profesor Oparnica.

O uzgoju ljeske u Srbiji ne vodi se ni statistika. Potrebe domaćeg tržišta i agroekološke povoljnosti otvaraju vrata ne maloj proizvodnji što je prepoznao italijanski Ferrero koji planira zasad na deset hiljada hektara.

Reklama

Proizvođači nisu upoznati sa procesom proizvodnje
Vlada Rankov iz Poljoprivredne stanice Vrbas, koja je bila domaćin predavanja o uzgoju lješnika, kaže da su zasadi ljeske neznatni u Južno-bačkom okrugu.

“Proizvođači, koji to rade, nisu dovoljno upoznati u samu proizvodnju. Ovo je jedan način da se upoznaju još bolje i da, naravno, možda i prošire svoje zasade i površine pod ljeskom”, objašnjava Rankov.

Isplativost ljeske, naglašava Oparnica, je i u činjenici da pet hektara pod njom zadovoljava sve potrebe četvoročlanog domaćinstva.

Važan odabir sorte
Srpsko tlo je pogodno za uzgoj lješnika. Neki dijelovi su rodniji čak i od Italije.

Od suštinske važnosti je odabir sorte, mnogo više nego kod drugih vrsta voća.
Lješniku je potrebno rastresito, duboko, umjereno vlažno zemljište i dobra osunčanost terena. U centralnoj Srbiji je skoro 90 odsto zemljišta ispod 1.000 metara nadmorske visine, što je takođe izuzetno pogodno. U Vojvodini su za uzgoj lješnika dobri Srem i zapadni dijelovi Bačke, a zbog nepovoljne klime i visokog nivoa podzemnih voda, lješniku ne odgovaraju Banat i sjeverni i istočni dijelovi Bačke.

Od suštinske važnosti je odabir sorte, mnogo više nego kod drugih vrsta voća. Sorta se bira prema specifičnim klimatskim uslovima i karakteristikama zemljišta određenog područja. Pogrešan način sadnje može odložiti rađanje čak dvije godine.

Reklama

Prvi ozbiljniji povraćaj novca može se očekivati tek u osmoj ili devetoj godini. Ipak, čekanje se isplati, jer je cijena lješnika stabilna i nema velikih oscilacija u tražnji.
Najveći kupci lješnika su konditori, od kojih je u Srbiji najveći kupac italijanski Ferrero.

Izvor: Gdeinvestirati.com, RTV.rs