LIČNE FINANSIJE
Život na selu, deset koza i 60.000 din mjesečno
SRBIJA – Život i rad u prirodi, bez zahtjevnog šefa i uz zaradu veću od prosječne u državi, moguće je ostvariti sa samo deset koza. Kozarstvo je vrlo rentabilna proizvodnja koja daje solidnu zaradu uz skromna ulaganja. Ko gaji svega 10 koza mjesečno može da zaradi platu od 60.000 dinara.
“Svako seosko domaćinstvo ima kakav objekat koji se bez mnogo ulaganja može preurediti za gajenje koza”, kaže za Politiku profesor dr. Nikola Bajić, direktor Centra za organku proizvodnju u Užicu.
On pomaže u sertifikovanju organske proizvodnje i dijeli savjete proizvođačima. Uglavnom se gaji alpino rasa, jer je najotpornija i najproduktivnija.
Gojko Vučićević ima veliku farmu od 500 koza u Kruščici kod Arilja, u Zvijezdu kod Prijepolja Bogdan Dosković gaji 230, a u mnogim selima su gazdinstva sa po desetak-petnaest koza. Profesorka u penziji Vera Ristanović gaji u Šljivovici 15 koza i pravi odlične proizvode od kozjeg mlijeka, takođe i porodica Nićiforović na Beloj Zemlji i drugi.
Čista računica
Organsko mlijeko i proizvodi imaju svoje kupce. Litar kozjeg mlijeka košta između 100 i 140 dinara, kozji sir od 700 pa preko 1.000 dinara (ako je sa ljekovitim biljem), surutka od 50 dinara pa naviše.
“Uz povoljne uslove gajenja, dobra koza može dati i 1.000 litara mlijeka za jednu laktaciju (traje bezmalo devet mjeseci). Ako je cijena mlijeka 100 dinara po litru, a može i više, eto prvog miliona samo sa 10 koza na gazdinstvu”, objašnjava profesor.
Kozari kažu da samo jedan litar mlijeka može da izdržava kozu: ona pojede dnevno kilogram kukuruza, dva kilograma sijena i popije pet litara vode. A daje tri litra mlijeka. Dakle, od 10 koza dobije se 30 litara mlijeka, pa kao čista dobit ostane 20 litara na dan. To je najmanje 2.000 dinara, dakle mjesečno oko 60.000 dinara.
Početkom 50’ih godina, koze su državnom odlukom bile zabranjene, kao štetočine koje brste mlado voće. Naša domaća balkanska koza tada je proganjana, proglašena nevoljom. Zato se, kažu kozari, domaća rasa vremenom izgubila pa su ih u ovo doba kod nas zamenile uvozne – alpska i sanska. S tim što su sada, kažu proizvođači, selekcijom stvorene rase mirnije i pogodnije za ispašu, pri čemu im je lakše premještati torove, a moguće ih je gajiti i u štalama.
Izvor: Gde investirati
LIČNE FINANSIJE
Svako veče uradite ovo: Najbolji savjeti za uštedu novca
Kako uštedeti više novca je tema koja sve zanima, posebno poslije praznika i kad počnemo da razmišljamo o ljetovanju. (više…)
LIČNE FINANSIJE
Koliko se razlikuje potrošnja goriva po putnom računaru od stvarne potrošnje
Zanimljivo je da većina kompjutera u automobilu obmanjuje u korist vozača i pokazuje više u odnosu na ono koliko vozilo zaista troši. (više…)
LIČNE FINANSIJE
Kako da izbjegnete postpandemijsko trošenje i uštedite
Pandemija koronavirusa finansijski je oštetila brojne porodice, ali je i neke osobe naučila da budu štedljive. (više…)
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca