PRIVREDA
Otkupna cijena zavadila voćare i prerađivače u RS
BANJALUKA – Prerađivači voća i povrća u RS započeli su dogovoreni otkup tržišnih viškova, koji premašuju 700 tona, dok proizvođači izražavaju nezadovoljstvo ponuđenim otkupnim cijenama koje su dostavile pojedine firme, te ih smatraju potcjenjivačkim.
Tako je Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, ustvrdio da neki prerađivači, misleći tu na firmu „Prijedorčanka“ iz Prijedora, nude otkupne cijene koje su i do 0,20 KM niže od ostalih, ali i da traže da im se roba isporuči u Prijedor, te da im je rok plaćanja godinu dana.
S druge strane, kaže da su druge firme korektnije i daju višu cijenu, dolaze po robu, ali i plaćaju odmah ili u roku od dva mjeseca. Međutim, Nikola Vukelić, generalni direktor „Prijedorčanke“, odgovara Dojčinoviću da ovo preduzeće nisu robne rezerve, već privatna firma koja posluje kao i sve druge i koja kupljenu robu treba preraditi i pokušati prodati na tržištu. „Ja nisam kupio firmu da zadovoljavam seljake u RS, nego sam kupio firmu da ona pozitivno posluje. Znači, ja bih trebao gubiti 30 odsto samo zato što neki prozivođači misle da je nešto realna cijena“, smatra Vukelić. Govoreći o isplatama za otkupljenu robu, Vukelić je rekao da su oni svih ovih godina plaćali robu odmah, tako što su uzimali kredit od Investiciono-razvojne banke (IRB) RS, ali se nisu mogli oslobađati zaliha i prodavati tu robu kako bi vraćali kredit, zbog čega su im uračunavate zatezne kamate. „Ti proizvođači ne gledaju na te stvari, oni samo gledaju da se onog momenta kada uberu voće riješe svog problema.
Oni misle da je ‘Prijedorčanka’ robne rezerve, a naravno da nije, jer je ona privatna firma koja posluje kao i svaka druga. Znači, uzmeš robu, preradiš je, pa ako možeš prodati – prodaj, ako ne možeš – nikom ništa“, kazao je Vukelić. On je dodao da je sličan pritisak pojedinih voćara napravljen i 2013. godine, kada su otkupili 18,5 hiljada tona voća.
„Sad mi nude krušku santa mariju, a ja ne znam ko pravi alkohol od santa marije. Meni ne treba ta sorta kruške i zato joj je i stavljena takva cijena od 0,20 KM po kilogramu. Ja otkupljujem viljamovku po 0,40 KM po kilogramu i bolje im je i to nego da je bace“, smatra Vukelić, koji kaže da ulaz voća u „Prijedorčanku“ iznosi oko 14.000 tona. Odgovarajući na konstataciju Dojčinovića da je firma „Spektar drink“ odmah isplatila otkupljeno voće, Vukelić je rekao da je ta firma otkupila tek šest tona kruške za svoju kućnu upotrebu.
Dojčinović je rekao da je otkup voća počeo, ali ne baš u količinama koje su prerađivači na posljednjem sastanku najavili da će otkupiti. „Ipak, biće otkupljeni svi tržišni viškovi. Primjera radi, dobro se pokazala firma ‘Spektar drink’, koja je već preuzela svoje količine i rekli su da će odmah isplatiti svima od kojih su otkupili. ‘Vitaminka’ će uzeti oko 10 tona, odnosno jedan vagon, a pojavio se ‘Bio plod’, koji je uzeo 100 tona i po solidnoj cijeni od 0,60 KM po kilogramu kao i ovi ostali.
Takođe, firma ‘Herba komerc’ iz Bijeljine, koja se bavi hemijskom industrijom, otkupiće oko 200-300 tona, što će nam dosta ublažiti probleme“, rekao je Dojčinović. Međutim, on je naveo da je najnekorektnija i najnerealnija bila „Prijedorčanka“, iz koje su rekli da će otkupiti sve viškove, a onda dostavili cjenovnik u kome su otkupne cijene dosta niže od ostalih. „Za krušku santa marija nude cijenu od 0,20 KM po kilogramu, što je potcjenjivački i još traže da im se doveze u Prijedor, a platiće za godinu dana. To je čisto samo da se kaže da će otkupiti, a da na kraju ne otkupe.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS rekli su da je ponude za otkup tržišnih viškova dostavilo pet domaćih firmi, i to „Vitaminka“, „Prijedorčanka“, „Spektar drink“, „MB Impex“ i „Agrocentar EkoBel“. Kako su istakli, sve ove firme su ponudile otkup kruške, što je bio i najveći problem voćarima, dok je „Prijedorčanka“ ponudila otkup i ostalih tržišnih viškova voća, šljiva, jabuka. Prema njihovim riječima, ukupan višak proizvedenog voća koje proizvođači nisu mogli plasirati je 690 tona. „Što se tiče povrća, odnosno krastavaca kornišona kojih ima viška na tržištu, nije bilo zainteresovanih firmi“, rekli su iz resornog ministarstva.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca