PRIVREDA
Međugradski prevoz skuplji do deset odsto
BANJALUKA – Prevoznici iz Srpske od sutra će podići cijene autobuskih karata na većini međugradskih i regionalnih linija do deset odsto, a kao razlog za to navode poskupljenje goriva.
Na pumpama u BiH gorivo je poskupjelo 1. februara kao posljedica izmjena Zakona o akcizama BiH, od kada se građani svakodnevno suočavaju sa novim udarima na džep.
Predsjednik Skupštine Udruženja saobraćaja i veza pri Privrednoj komori RS i direktor banjalučkog “Autoprevoza” Dejan Mijić ističe da će do poskupljenja doći na većini linija u zemlji i regionu.
– Prema cjenovnicima koje prevoznici dostavljaju Autobuskoj stanici u Banjaluci, vidljivo je da će unutar RS i BiH od četvrtka poskupjeti prevoz na svim međugradskim linijama, kao i na pravcima prema Srbiji i Crnoj Gori. Sva poskupljenja su do deset odsto – rekao je Mijić.
Dodao je da će “Autoprevoz” podići cijene karata od Banjaluke prema Beogradu i Sarajevu za deset odsto.
– Što se tiče naše firme “Neobas”, svaku liniju prema inostranstvu ćemo posebno analizirati nakon čega ćemo znati da li će doći do promjene cijena – kaže Mijić.
Naveo je da su prevoznici prisiljeni na ovaj potez zbog poskupljenja goriva, jer bi u suprotnom poslovali sa gubicima.
– Tu je i niz drugih faktora koji utiču na naš rad. Poskupjeli su rezervni dijelovi za autobuse, a skočile su i cijene pojedinih putarina. Od prošle godine skuplja je i registracija vozila – tvrdi Mijić.
Predsjednik Izvršnog odbora pomenutog udruženja i direktor preduzeća “Pavlović turs” Goran Starčević ističe da prevoznici u međugradskom i međunarodnom saobraćaju cijene formiraju po tržišnim zakonima, odnosno svaki prevoznik slobodno odlučuje koliko će poskupljenje iznositi.
– Postoji interni dogovor da cijene ne budu ispod tržišnih kriterijuma, a uvažavajući promjene u cijenama goriva, poskupljenje je neminovno – rekao je Starčević. Naveo je da će do rasta cijena doći i na međugradskim linijama na kojima saobraća “Pavlović turs”.
– Banjalučki cjenovnik nam je orijentir i prema njemu ćemo usklađivati cijene na drugim relacijama. Karte bi u prosjeku trebalo da budu skuplje za četiri odsto – rekao je Starčević.
Direktor kotorvaroškog prevoznika “Golubić” Milan Škorić ističe da će građani od četvrtka više novca morati da izdvoje i za karte na relaciji Banjaluka – Kotor Varoš.
– Pojedinačna karta će biti skuplja za pola marke i koštaće pet KM, dok će cijena mjesečne karte iznositi 108 KM umjesto dosadašnjih 96 maraka – rekao je Škorić. Dodao je da cijene nisu podigli samoinicijativno, već su ih uskladili sa prigradskim cjenovnikom koji je dogovoren između predstavnika grada Banjaluka i lokalnih prevoznika.
– Za sada ne znamo da li ćemo dizati cijene karata na liniji za Beč jer smo u pregovorima, a cijenu prevoza do Beograda ćemo podići za desetak odsto – navodi Škorić.
Karte do Srbije biće skuplje i kod prevoznika “Smiljić”.
– Saobraćamo iz RS prema Beogradu i Novom Sadu i na tim linijama cijene karata će biti više za deset odsto, prema dogovoru sa drugim prevoznicima – rekli su u “Smiljiću”.
Vlasnik prijedorske firme “Milinović” Rajko Milinović kaže da još ne zna da li će doći do poskupljenja na relacijama na kojima saobraćaju autobusi ovog prevoznika.
– U pregovorima smo, ne znam šta će biti – kratko je rekao Milinović.
U preduzeću “Semberija-transport” ranije su istakli da će cijene karata i kod njih skočiti. Naveli su da će prevoz za Novi Sad, Banjaluku i Istočno Sarajevo poskupjeti, dok bi cijene karata prema Beogradu i Sarajevu trebalo da ostanu nepromijenjene.
Potrošači
Direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić smatra da je poskupljenje autobuskih karata neopravdano.
– Kada je cijena goriva pala na oko 1,5 KM, niko od prevoznika nije snizio cijene karata iako su imali mnogo prostora za to, a sada kad je gorivo poskupjelo, trebalo im je samo mjesec da podignu cijene. Udari na džep potrošača su preveliki – rekla je Marićeva.
Izvor: Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
DINECO: Domaći brend za svjetsko tržište
Miroslav Mišković zvanično osnovao novu firmu u Sarajevu, kreće s velikim biznisom
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
-
NEKRETNINE3 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE9 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI9 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE8 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE6 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE7 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca