Connect with us

TEHNOLOGIJA

Leteći taksi do 2024. godine?

Objavljeno

 


Izvor:

Žitelje Pariza narednih godina čeka prava mala revolucija u prevozu, jer bi uskoro mogli da se sa mjesta na mjesto prebacuju letećim taksijem.

Inicijalna kapisla za ovaj projekat bilo je dodjeljivanje Olimpijskih igara 2024. gradu svjetlosti. Za tu priliku, ciljajući efikasniji prevoz gostiju i učesnika najveće svjetske smotre sporta, udružili su se “Erbas”, Aerodromi Pariza, Parisko gradsko saobraćajno preduzeće, Pariski region i Generalna direkcija za civilnu avijaciju.

Iz njihove saradnje, izrodio se projekat u okviru kog se sada ispituju različiti modeli futurističkih vozila nalik onima iz naučnofantastičnih filmova. Trenutno se testiraju prototipovi čiji izgled se drži u tajnosti. U “Erbasu” za “Novosti” ističu da rade na različitim modelima, a koji će od njih da bude prisutan na Olimpijskim igrama tek treba da se odluči u bliskoj budućnosti.

“Trenutno razvijamo i testiramo naše postojeće demonstratore leta, što će nam omogućiti da definišemo put za buduću generaciju letilica”, za “Novosti” priča Eduardo Domingez Puerta, rukovodilac “Erbasovog” odjeljenja za urbanu mobilnost.

Kao osnov za budući koncept služe modeli kao što su “Siti Erbas” i “Vahana”. Pretpostavlja se, međutim, da će nova letilica biti izgledom nešto između helikoptera, automobila i letećeg objekta budućnosti. S tim u vezi, ispituje se i novi sistem s aplikacijom “Vum” na bazi rezervacija za vazdušno prebacivanje koje se već koriste u Meksiku ili Sao Paulu. Ali, ovo će biti nešto sasvim novo.

Tamo gdje je danas, zbog velikih gužvi, za prebacivanje s najvećeg pariskog aerodroma, taksijem ili prigradskom željeznicom, potreban i čitav sat, vazduhom bi se to odigravalo za svega nekoliko minuta. Veze će se ostvarivati u niskom vazdušnom prostoru rezervisanom za letove helikoptera, a već se razmišlja i o cijeni. Cilj Pariskog gradskog saobraćajnog preduzeća je da ne košta više od jednog do dva eura po kilometru. Prosječna vožnja bi, tako, koštala od 30 do 60 eura, što je, čak, u nižoj projekciji, jeftinije i od običnog taksija.

Reklama

Zasad su planirane dvije linije, od aerodroma do budućeg Olimpijskog sela u Sen Deniju i do Diznilenda. Centar grada je, trenutno, isključen iz projekta, jer je nadlijetanje prijestonice kompleksno zbog bezbjednosnih pravila. Uskoro bi trebalo da bude odabrano i zemljište u blizini pariskog aerodroma “Šarl de Gol – Roasi”, a pista bi mogla da bude operativna već za godinu i po. Planiraju se polijetanja na svakih šest minuta!

 

Izvor: Novosti

TEHNOLOGIJA

Miškovićev „Ananas“ ulazi na tržište BiH

Objavljeno

 

Od

Najveća regionalna platforma za elektroničku trgovinu Ananas, članica Delta Holdinga Miroslava Miškovića, planira ove godine ući na tržišta Bosne i Hercegovine i Crne Gore, obznanila je danas na konferenciji za novinare viša potpredsjednica za strategiju i razvoj kompanije Delta Holdinga Marija Desivojević Cvetković.

– Platforma je u prošloj godini otvorila svoje urede u Sjevernoj Makedoniji, a u ovoj godini planiran je izlazak na nova tržišta regije, prije svega Crne Gore već u prvoj polovini godine. Smatramo kako ova zemlja ima veliki potencijal. Također, početkom druge polovine godine planiramo i ulazak na tržište Bosne i Hercegovine – kazala je Desivojević Cvetković.

Ananas na crnogorsko tržište neće ući putem akvizicije postojećeg e-trgovca kako je to uradio u Sjevernog Makedoniji nego izravno. Cvetkovićeva je najavila i širenje na tržišta Albanije i Kosova.

Manager.ba

Nastavite čitati

TEHNOLOGIJA

Google lansirao Gemini, odgovor na Chat GPT

Objavljeno

 

Od

Google je u srijedu lansirao ono što smatra svojim najvećim i najsposobnijim modelom vještačke inteligencije dok raste pritisak na kompaniju da odgovori kako će unovčiti AI.

Veliki jezički model Gemini uključivaće paket od tri različite veličine: Gemini Ultra, njegova najveća, najsposobnija kategorija; Gemini Pro, koji se prilagođava širokom rasponu zadataka; i Gemini Nano, koji će koristiti za specifične zadatke i mobilne uređaje.

Za sada, kompanija planira da licencira Gemini korisnicima putem Google Clouda za korištenje u vlastitim aplikacijama. Od 13. decembra programeri i poslovni korisnici mogu pristupiti Gemini Pro putem Gemini API-ja u Google AI Studiju ili Google Cloud Vertex AI. Android programeri takođe će moći da grade s Gemini Nano.

Gemini će se takođe koristiti za pokretanje Googleovih proizvoda kao što su njegov Bard chatbot i Search Generative Experience, koji pokušava odgovoriti na upite pretraživanja tekstom u stilu razgovora (SGE još nije široko dostupan).

Gemini Ultra je prvi model koji nadmašuje ljudske stručnjake na MMLU-u , koji koristi kombinaciju 57 predmeta kao što su matematika, fizika, istorija, pravo, medicina i etika za testiranje znanja o svijetu i sposobnosti rješavanja problema, kompanija je rekla u blog postu u srijedu. Navodno može razumjeti nijanse i razmišljanje u složenim temama.

Gemini je rezultat velikih zajedničkih napora timova Googlea, uključujući naše kolege iz Google Researcha – napisao je izvršni direktor Sundar Pichai u objavi na blogu u srijedu. “Izgrađen je od temelja da bude multimodalan, što znači da može generalizovati i neprimjetno razumjeti, djelovati i kombinirati različite vrste informacija uključujući tekst, kod, audio, sliku i video.”

Reklama

Počevši od danas, Googleov chatbot Bard koristit će Gemini Pro za pomoć s naprednim razmišljanjem, planiranjem, razumijevanjem i drugim mogućnostima. Početkom sljedeće godine pokrenuće “Bard Advanced”, koji će koristiti Gemini Ultra, rekli su rukovodioci  u razgovoru s novinarima u utorak. Predstavlja najveće ažuriranje Barda, njegovog chatbota sličnog ChatGPT-u, prenio je SEEbiz.

Nastavite čitati

TEHNOLOGIJA

Izvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM

Objavljeno

 

Od

Jedna od rijetkih djelatnosti u kojima BiH ostvaruje suficit u razmjeni sa svijetom je IT (informacione tehnologije) sektor, o čemu svjedoče podaci prema kojima je vrijednost izvoza kompjuterskih usluga lani premašila pola milijarde maraka, dok su u istom periodu strani stručnjaci domaćem tržištu prodali tek oko 51 milion KM svojih pametnih rješenja.

Centralna banka BiH u okviru procjena platnog bilansa na osnovu raspoloživih izvornih podataka vrši procjene uvoza i izvoza usluga i njihovih podkomponenti, između ostalog, i za telekomunikacijske, kompjuterske i informacijske usluge.

„Vrijednost izvoza kompjuterskih usluga u 2022. godini iznosila je 544,54 miliona KM, a u 2021. 396,67 miliona maraka. Kada je riječ o uvozu, BiH je lani uvezla kompjuterskih usluga u vrijednosti od 51,07 miliona maraka, a u 2021. 47,84 miliona KM“, istakli su u Centralnoj banci BiH i naglasili da ne raspolažu podacima o kojoj specifičnoj vrsti usluga se radi.

U Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS kažu da je, kada je u pitanju izvoz, IT sektor najbrže rastuća industrija u Srpskoj.

„Najbrža stopa rasta izvoza je upravo u oblasti IT usluga iako vrijednost izvoza u toj grani nije najviša jer drugi sektori ostvaruju veće vrijednosti izvoza. Nažalost, IT sektor je nedovoljno razvijen u Srpskoj i BiH, ali postoji značajan potencijal razvoja te industrije na ukupni privredni rast. Istraživanja pokazuju da rast izdvajanja za IT industriju dovodi do rasta BDP-a od dva odsto“, rekao je pomoćnik ministra za informaciono društvo Denis Turkanović i dodao da dalji razvoj IT sektora zahtijeva i veća ulaganja u ljudske potencijale.

Da je manjak stručnog kadra prepreka za ozbiljniji razvoj IT sektora u Srpskoj i BiH, smatra i suvlasnik i tehnički direktor banjalučke kompanije “East Code” Saša Matić.

Već sada našem tržištu nedostaje kvalitetnih, stručnih radnika, a plate senior programera idu i do pet, šest hiljada maraka. Ima dosta priučenih radnika i ko ima afiniteta, za godinu može postati solidan u ovom poslu, s tim da tehnologije toliko brzo napreduju i da, ako se dodatno ne usavršavaju i ne uče samostalno, ne mogu mnogo postići“, kazuje Matić i dodaje da su odlično poznavanje engleskog jezika i vješt rad na kompjuteru osnovne kvalifikacije koje moraju imati IT stručnjaci.

Prema podacima APIF-a, lani su u Srpskoj novoosnovana 53 poslovna subjekta u oblasti računarskog programiranja, a godinu ranije njih 38. Glas Srpske

Nastavite čitati

U trendu