PRIVREDA
Kosovo prolongira uvođenje carina BiH
SARAJEVO, SKOPLJE – Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić i Ramuš Haradinaj, premijer Kosova, juče su u Skoplju, na marginama Prvog digitalnog samita zapadnog Balkana, dogovorili da Kosovo prolongira uvođenje carina na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH.
Dogovorili su da se ova odluka prolongira do sastanka nadležnih predstavnika ministarstava, koji će biti održan u narednih sedam dana.
“Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH žurno sprema ekspertni tim za pregovore po ovom pitanju. Ova odluka predstavlja narušavanje pravila CEFTA i to je naš stav. U ovom trenutku nastojimo da obezbijedimo odgađanje primjene odluke kako bi se stvorio prostor za razgovore dvije strane, odnosno uključivanje mehanizma CEFTA”, prethodno je rekao Mirko Šarović, resorni ministar.
Od ovog ministarstva i Spoljnotrgovinska komora BiH juče je tražila hitnu reakciju povodom uvođenja zaštitnih mjera UNMIK Kosova na uvoz mlijeka i pavlake porijeklom iz BiH i nametanje carine od 17%.
Napominju da je prošle godine mliječna industrija počela da bilježi znatan pomak u izvozu, te da tržište UNMIK Kosova predstavlja jedno od najznačajnijih tržišta za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH.
“Prema podacima kojima raspolaže STK, ukupan izvoz za tarife u 2016. godini je iznosio sedam miliona KM, a u 2017. godini oko 8,4 miliona KM iz čega je jasno vidljivo od kolikog je značaja ovo tržište za izvoz mliječne industrije BiH”, navode iz STK, ističući da se radi o postupku koji bi u velikoj mjeri ugrozio izvoz mliječne industrije BiH.
Na zvaničnoj stanici Ministarstva trgovine i industrije Kosova, ova odluka je objavljena 16. aprila.
U dokumentu je navedeno da na snagu stupa sedam dana kasnije, dakle u ponedjeljak, a odluka je dostavljena, između ostalog, i carini Kosova.
Napominju da je odluka donesena nakon istrage gdje je konstatovano da se uvoz iz BiH povećao za više od 20% i uticao na štetu domaćih proizvoda, jer je cijena uvoznih mliječnih proizvoda iz BiH ispod cijene domaćih proizvoda.
“Ministarstvo je ovlašćeno da primjenjuje zakon da zaštiti proizvođače mliječnih proizvoda kada prijeti da dođe do ozbiljne štete od uvoza mlijeka porijeklom iz BiH”, navodi se u saopštenju ovog ministarstva i napominje da će ove zaštitne mjere uticati na 3.000 farmera.
Adin Fakić, direktor sarajevskog “Milkosa”, za “Nezavisne” je rekao da su ga o svemu ovom obavijestili klijenti sa Kosova, a koji su sve to prethodno i provjerili u svom ministarstvu.
Ističe da im ukoliko budu uvedeni i novi nameti na osam odsto poreza koji sada plaćaju pri uvozu na Kosovo prijeti opasnost da se potpuno povuku sa ovog tržišta.
“To je 25 odsto s tim da ovih 17 odsto oni zovu zaštitna mjera. Kako su mi rekli, iako je u CEFTA, Kosovo se ograđuje od obaveza jer je UNMIK potpisnik tog sporazuma. A kao članica CEFTA Kosovo ne bi moglo ovakve mjere da uvede. To je veoma komplikovana sitacija, jer je Kosovo značajno tržište za izvoz. Čekamo razvoj situacije”, ističe on.
Napominje da su odmah reagovali i obavijestili sve kolege, Ministarstvo i medije jer je veoma značajan izvoz za Kosovo i sa novih 17 odsto neće moći biti konkurentni.
“To je i poenta da ne budemo konkurentni i u tom slučaju bićemo vjerovatno primorani zaustaviti izvoz tamo”, dodaje Fakić.
Vladimir Usorac, predsjednik poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, juče nam je rekao da mu nije jasno kako je uopšte to moguće jer je to direktno kršenje CEFTA sporazuma, te da po ovom pitanju mora reagovati naše nadležno ministarstvo.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca