PRIVREDA
Nekadašnji gigant SFRJ stao na noge
SMEDEREVO – Nakon otpuštanja radnika, stečaja, privatizacije i višegodišnjih problema s proizvodnjom, kapije nekadašnjeg jugoslovenskog giganta za popravku vagona “Želvoz” iz Smedereva ponovo su otključane, zapošljavaju novi kadar, a sa “traka” ovog preduzeća nedjeljno izlazi pet do šest novih vagona.
Sunovrat ovog preduzeća trajao je do 2015. godine, kada je na višedecenijski nemar, loše upravljanje i nenamjensko trošenje novca, zbog čega se i dalje vode sudski postupci, stavljena tačka i otvoren stečajni postupak. Generalni direktor “Želvoza” Milorad Stojković kaže da očekuje bolje dane za kompaniju, ali i Smederevo, pa je konkurs za prijem novih radnika stalno otvoren, a nada se da će u narednim godinama biti još više ugovorenih poslova kako bi opet imali 2.000 zaposlenih, koliko ih je nekada i radilo u ovoj firmi.
“U proteklom periodu uspeli smo ponovo da dobijemo sve licence koje postoje u našoj državi jer smo ih prethodno izgubili zbog stečaja. Na tenderu smo od ‘Železnica Srbije’ dobili posao popravke 160 teretnih vagona, 50 već popravljamo, a prve završene vagone smo isporučili prošle nedelje”, kaže Stojković.
Preduzeće je u posljednjih godinu i po ugovorilo poslove vrijedne 1,5 miliona evra, pa je plan, kaže Stojković, da do kraja godine u hale uđe još 50 do 60 radnika zbog povećanog obima posla.
Međutim, “muku muče”, objašnjava Stojković, s nedostatkom obučene radne snage pa radnike traže po cijeloj Srbiji, a “kradu” i radnike iz fabrike “Goša”, koja je nedavno otišla u stečaj.
Iako su hale “ostarjele”, ispod njihovih krovova bruje nove mašine, za sada u dvije smjene, kako bi se što prije popravili teretni vagoni, cisterne i oštećeni i grafitima išarani putnički vagoni. Među 160 radnika su i varilac, majstor Jovica Đokić, koji 29 godina popravlja vagone u “Želvozu”, i pomoćnik, mladi bravar Kriziju, “nasljednik” majstora Joce. Priča majstor Joca da mladi neće “da uče školu za bravare i varioce, sramota ih, šta li, svi bi da budu menadžeri”, a na pitanje da li je posao težak pa se zato mladi ne odlučuju da ga prihvate, majstor Joca kaže:
“Nije baš ni teško, a nije baš ni lako, ali plate su redovne, nisu loše, ima i prekovremenih sati pa zaradimo 50.000 do 60.000, a to je solidna plata”, a zatim stari majstor zove svog mladog kolegu pa ga hvali, da ne bude da baš niko neće mlađi da “krpi” pokvarene vagone.
“Radim već četiri meseca kao bravar, dobar sam, hoću da naučim”, zadovoljan je Kriziju Jakov novim radnim mjestom, “ide posao, nije loše, izbacujemo po pet šest novih vagona svakih pet dana”.
Da bi bio jasan i da se zna da će dobro obučiti mlade koji dođu da rade u “njegovu halu”, majstor Joca poručuje:
“Ja kad zavarim vrata, to ne puca”.
A koliko je za Smederevo i njene žitelje važna ova fabrika, priča i jedina žena koja je svakog dana u halama ovog giganta, okružena majstorima, inženjer mašinstva Biljana Mutavdžić. “Očekujemo i nadamo se da će u narednim godinama biti dosta posla, da vratimo staru slavu koju smo nekada imali. Za Smederevce ovo mnogo znači, pre svih, onima koji su nekada ovde radili i koji su na polovini radnog staža. Sve su to ljudi s iskustvom, a gradu obnova proizvodnje znači mnogo jer će biti zaposleno dosta mladih kadrova”, kaže Mutavdžićeva.
Direktor Stojković podsjeća da su prvo obnovljene mnoge mašine nakon godina “ležanja” pod prašinom i da ponovo mogu da popravljaju i 1.000 vagona godišnje. Kako bi izvozili iz Srbije, očekuju narednih nedjelja još jedan sertifikat koji će preduzeću omogućiti da odmjeri snagu na međunarodnim tenderima s najvećim svjetskim igračima.
“Želvoz” se inače prostire na 20 hektara zemljišta u Smederevu, a sa oko 95.000 kvadratnih metara hala i pogona jedno je od najvećih takvih preduzeća u ovom dijelu Evrope.
Izvor: Tanjug
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca