PRIVREDA
Olakšice privredi od iduće sedmice
BANJALUKA – Oprema namijenjena za proizvodnju biće od polovine iduće sedmice oslobođena od plaćanja carina, što će predstavljati značajan stimulans privrednicima.
Carina neće biti obračunavana na opremu za proizvodnju koja se ne proizvodi u BiH i koju privrednici uvoze za novu ili proširenje i modernizaciju postojeće proizvodnje.
Odluka o uslovima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina poslije dužeg vremena je objavljena u “Službenom glasniku BiH” i stupa na snagu u srijedu.
Nju je još krajem januara usvojio Savjet ministara BiH, a objavljena je nakon više od dva i po mjeseca i to slučajno ili ne tek nakon što je “Glas Srpske” postavio pitanje o tome.
Pomoćnik direktora za izdavaštvo u “Službenom glasniku BiH” Nino Hasanović najprije je odgovorio da odluka nije došla na objavu, a samo sat i po kasnije da je ona upravo došla i da će biti odmah objavljena.
Privrednici su duži period tražili pomenute carinske olakšice, jer su im dažbine koje su do sada plaćali bile kočnica za investicije i unapređenje proizvodnje.
Predsjednik Područne privredne komore Doboj i direktor fabrike obuće “Sanino” iz Dervente Radovan Pazurević je rekao da su carinske stope neprimjerene za uvoz repromaterijala i mašina za proizvodnju.
– Plaćamo više carine nego neuporedivo jača njemačka privreda. Neprestano smo zbog toga imali probleme i tražili smo da nam u tom smislu bude pružena pomoć da bismo mogli koliko-toliko da budemo ravnopravni sa inostranim firmama. Sad je to došlo na red i pozdravljam donošenje odluke, ali je neophodno da konačno počne i primjena Zakona o carinskoj politici, koji je usvojen još 2015. godine – istakao je Pazurević.
Dodao je da su se privrednici do sada uglavnom zaduživali kada su htjeli da uvezu mašine, a da će sada nabavka biti mnogo lakša.
– Ne očekujem da će kao posljedica ove odluke doći do drastičnog povećanja stranih investicija, ali će domaća privreda sigurno biti stabilnija – istakao je Pazurević.
Odlukom je propisano da nameti neće biti obračunavani ni prilikom uvoza donirane opreme za deminiranje, vojne, policijske i kazneno-popravne ustanove, vatrogasnu i civilnu zaštitu i škole.
Od plaćanja dažbina biće oslobođena i oprema koja je ulog stranog lica, sa izuzetkom automobila i automata za zabavu i igre na sreću.
Carinu neće plaćati ni fizička lica ukoliko prenose prebivalište ili boravište u BiH i robu koju su naslijedili u inostranstvu.
Mladenci će takođe biti pošteđeni carina na svadbenu opremu, poklone i predmete iz domaćinstva koji pripadaju supružniku koji se zbog sklapanja braka preseljava u BiH.
Internet kupovina i lični prtljag
Vrijednost robe kupljene putem interneta koja stiže u pismima i poštanskim paketima i koja je oslobođena plaćanja carine i PDV-a povećana je sa dosadašnjih 50 na 300 KM.
Odlukom je definisana i druga kategorija pošiljke, a odnosi se na robu koju besplatno šalje osoba iz inostranstva.
Carina neće biti plaćana na takve pošiljke ako procijenjena vrijednost robe ne prelazi 90 KM po pošiljci. Propisano je i da će putnik u ličnom prtljagu moći da prenese nekomercijalnu robu bez plaćanja carine u vrijednosti do 600 umjesto dosadašnjih 200 KM.
Izvor: Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Miroslav Mišković zvanično osnovao novu firmu u Sarajevu, kreće s velikim biznisom
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca