PRIVREDA
Ovaj posao vraća porodice na selo, a ulaganje je isplativo
TRSTENIK – Proizvodnja kalemova vinove loze, voća i cvijeća može biti veoma unosan posao. Najveći proizvođači i izvoznici kalemova u Srbiji žive u okolini Trstenika.
Isključivo od ovog posla žive mnoge porodice, a sada kada je država odlučila da ih subvencioniše, ispričali su za da će mnogi odlučiti da se vrate na selo i započnu da se bave kalemljenjem. Čak 85 odsto proizvoda sa ovog područja se izveze, uglavnom u istočnu Evropu i Rusiju.
– Kalemarstvo je posao koji se može naučiti, ali sa malo većim odricanjem. Porodice se vraćaju na selo. Moja i još šest-sedam porodica koje su zaposlene kod mene, živimo isključivo od kalemarstva. Prihod zavisi od realizacije i tržišne cijene. Ako se slože kockice, može lijepo da se živi. Godišnje proizvedemo 100.000 loznih kalemova i oko 400.000 voćnih sadnica – priča Žarko Brzaković iz Stragara kod Trstenika.
Kalemar i njegov pomoćnik vezivač mogu dnevno da iskaleme 3.500 kalemova, a zarada na 1.000 kalemova može da ide i do 35 evra.
Kako je objasnio ovaj kalemar, ako biste počeli da se bavite ovim poslom, koji može biti isplativ jer se na jedan uložen dinar dobijaju dva, potrebno je bar 100.000 sadnica, hektar kvalitetne obradive zemlje, i bar 20.000 evra ulaganja.
– Kalemar i njegov pomoćnik vezivač mogu dnevno da iskaleme 3.500 kalemova vinove loze. Tako da je potrebno da u startu imate bar tri radnika koje morate da platite – kaže ovaj kalemar iz Stragara.
Recimo, za hiljadu iskalemljenih sadnica ruža možete da zaradite 35 evra, a kada se porodično radi, onda dnevno može da se iskalemi i 3.000 sadnica.
To znači da porodica može da zaradi stotinak evra dnevno.
Za kalemljenje 40.000 sadnica treba dvadesetak dana efektivnog rada, što je za početnike sasvim dovoljno, a tako se može zaraditi i do 1.400 evra mjesečno.
Raca Pantelić iz Selišta kod Trstenika godišnje proizvede čak 500.000 kalemova vinove loze. On kaže da za ovaj posao morate biti spremni, da imate vješte ruke, ali i dobre učitelje.
– Postoje firme sa kojima imamo sklopljen ugovor i onda one od nas otkupljuju određeni broj kalemova. Takođe, jedan dio prodajemo vinarijama, ali nešto i izvezemo. Kalemarstvo traži puno odricanja, ali s druge strane može da donese i zaradu – priča Pantelić.
U budžet Srbije je 2017. godine po prvi put uvedena stavka koja se odnosi na pomoć proizvođačima sadnica, odnosno kalemarima.
Milena Turk, poslanica iz Trstenika koja je prošle godine bila inicijator donošenja pravilnika za podsticaj proizvodnje sadnog materijala, kaže da su predviđena sredstva do 500.000 dinara po korisniku.
– Prošle godine su po prvi put u budžet Srbije uvrštena podsticajna sredstva za proizvodnju sadnica. Ove godine će za tu namjenu biti izdvojeno skoro 115 miliona dinara. Inicijativa je krenula iz okoline Trstenika jer na tom području postoji veliki broj kelamara, koji čak 95 odsto proizvoda izvezu – kaže Milena Turk.
Godišnji prihod čak 20 miliona evra
Trstenički kalemari godišnje proizvodu od 10 do 12 miliona komada loznih kalemova, osam miliona komada voćnih sadnica i nekoliko desetina miliona komada sadnica ruža.
Danas je preko 80 odsto proizvodnje u moravskim selima sertifikovano. Proizvede se oko 12 miliona sadnica vinove loze i zajedno sa voćnim sadnicama zapadnomoravski kalemari ostvaruju prihod od oko 20 miliona evra.
Izvor: Srpskainfo.com
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca