PRIVREDA
Seljacima je svaka marka bitna
Najavljeno povećanje Agrarnog budžeta u Republici Srpskoj od 180 miliona KM za narednu godinu poljoprivrednici uglavnom pozdravljaju, ali pod uslovom da raspodjela sredstava bude pravednija i da ne bude nikakvih malverzacija.
Podsjećamo, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, ali i Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, najavili su prije nekoliko dana da se Agrarni budžet sa ovogodišnjih 75 miliona KM povećava iduće godine na 180 miliona KM.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara RS, istakao je za „Nezavisne“ da bi s obzirom na velika poskupljenja Agrarni budžet mogao biti i veći.
„Ipak je veći za 105 miliona KM u odnosu na ovu godinu, što znači da je više nego duplo povećan. Sada treba naći mogućnosti i subvencionisati sve ono što nema na tržištu. Mi ćemo tražiti da se izjednače subvencije na mlijeko sa Federacijom BiH, jer je kod nas trenutno 25 feninga po litru, a kod njih 45 feninga. Predložićemo da se investira više u poljoprivrednu proizvodnju koje fali na tržištu, odnosno u svinjarstvo, govedarstvo i tako dalje. Takođe, pravedniju raspodjelu sredstava Agrarnog budžeta, da se kod kupovine mehanizacije ograniči po hektaru i da se uvede reda.
Da jedno domaćinstvo može kupiti samo jedan traktor, a ako nema dovoljno zemlje da ga ne može ni kupiti“, objašnjava Usorac.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, kazao je da bi Agrarni budžet uvijek mogao biti veći, ali da je ovo povećanje ipak veliki pomak.
„Sigurno će ovo poljoprivrednicima povrtarima dobro doći. Mi sada očekujemo usvajanje budžeta i da će nas ministar u decembru zvati na dogovor za raspodjelu kako bi ta sredstva bila raspoređena i što veći broj poljoprivrednika imao koristi od Agrarnog budžeta. Očekujem duplo veća sredstva za povrtare, a naš stav je da najviše treba uložiti u tekuću proizvodnju, kako bi sljedeće godine mogli zasijati što više povrća. Ako sredstva budu operativna odmah početkom godine, kao što su uvijek bila, mi ćemo u novu proizvodnju ući mnogo jači“, rekao je Mastalo.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, naveo je da će se i ovo povećanje Agrarnog budžeta veoma brzo istopiti ukoliko cijene nastave ići ka gore.
„Od svih proizvođača voćari imaju najmanju podršku i povučemo najmanje sredstava kroz kapitalna ulaganja, ali i kroz premiju za proizvodnju. Voćarstvo je najskuplji biznis i najveće ulaganje, a dobija se najmanji podsticaj. Više od 40 odsto voćara je napustilo proizvodnju jer niko neće džaba da radi. Vidjećemo kada se sve voće bude uvozilo po kojim će cijenama biti i da li će to opravdati naše zahtjeve. Ako ne dobijemo premiju za proizvedeno i prodano voće od 12 do 15 feninfa sigurno je da će još voćara napustiti proizvodnju. Voćari se zalažu za to da procentualno svima ide jednako sredstava iz Agrarnog budžeta bez obzira koja to grana poljoprivrede bila“, pojasnio je Dojčinović.
Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS, naglasio je da je seljaku svaka marka bitna, ali da to treba da bude realnije raspoređeno jer ima dosta nepravilnosti u raspodjeli sredstava.
„Pravilnik o dodjeli sredstava treba pod hitno mijenjati, ne treba se asocirati samo na velike proizvođače, nego treba dati i sirotinji da nešto dobije. Selo je zasnovano na sitnim seljacima, a ne gazdama. Mnogo sredstava ode mimo seljaka jer ima fiktivnih računa i svašta se dešavalo zadnjih godina. Mi se zalažemo da manjim proizvođačima bude dostupno više novca, odnosno podsticaja. I onaj što ima četiri, pet krmača i njemu treba dati nešto, jer ponavljam, selo nije zasnovano na gazdama nego na običnim seljacima“, zaključio je Banjac.
Preuzeto: Nezavisne novine
Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisna pravna osoba, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu, izvještava BiznisInfo.ba.
Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je tvrtka Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja”.
Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.
No, valja podsjetiti kako se sličan događaj dogodio prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.
Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de facto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.
Da bi se ovo moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.
List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plaće prijete i poteškoće s likvidnošću.
Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.
Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.
– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.
Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.
U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.
– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.
Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.
– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.
Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.
– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija – navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.
– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.
– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.
Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.
BHRT
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%
Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
Ekonomski stručnjaci ulaganjima: Koje su najisplativije investicije u 2024.
Air Montenegro otkazuje Banja Luku i Sarajevo
Hoće li Mostar dobiti letove za Beograd prvi put nakon 1991.
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeZaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
PRIVREDA12 meseci prijeSajić: Investitor iz Njemačke pokreće proizvodnju u Novoj Topoli