PRIVREDA
Obaranje svjetskih rekorda u graditeljstvu i ekonomiji realnost je ‘nove’ Kine
PEKING – Kineska ekonomija raste po godišnjoj stopi od skoro sedam posto i usprkos turbulencijama u globalnim političkim i ekonomskim odnosima, tehnološki, znanstveni i svaki drugi razvoj ove zemlje je takav da je transformacija Kine vidljiva iz dana u dan.
Uvjerili su se u to i novinari iz središnje i istočne Europe koji su u okviru mehanizma 16+1 (platforme za suradnju Kine i zemalja ovog dijela Europe) boravili u studijskom posjetu Narodnoj Republici Kini.
Brzog ekonomskog razvoja Kine ne bi moglo biti bez brojnih znanstvenih i istraživačkih te centara visokosofisticirane tehnologije diljem zemlje. Samo jedan od njih, BOE Tehnology Group Co. ima više od 60.000 korisnih patentnih rješenja uvrštenih u vrhunsku industriju. BOE se može pohvaliti s preko 3.000 prekomorskih novih patenata pokrivajući SAD, Europu, Japan, Južnu Koreju i druge zemlje i regije.
Sve što je vezano za infrastrukturu i tehnologiju u Kini je ili najveće na svijetu ili je pri samom vrhu. I nije više riječ samo i Velikom kineskom zidu, impozantnoj građevini, svjetskom čudu koje privlači milijune turista iz cijelog svijeta. Sve je više modernih građevina i projekata koji ruše svjetske rekorde.
Možda i najbolji primjer tog tehnološkog napretka i spremnosti da se ulaže u istraživanja i tehnologiju je FAST (The Five-hundred-meter Aperture Spherical radio Telescope), jedan od najznačajnijih znanstvenih infrastrukturnih projekata u zemlji. Nakon 20 godina potrage za najboljom lokacijom kineski stručnjaci su ovaj divovski teleskop, izgradili u planinskom području Guizhou provincije i ponosno ističu kako je riječ o najvećem radio teleskopu s jednim otvorom na svijetu. Riječ je o paraboličkom teleskopu fiksnog promjera 500 metara, koji omogućava visoko precizna astro-promatranja na velikoj površini neba. FAST je trenutno najveći i najosjetljiviji radio teleskop na svijetu.
Na tisuće nebodera brzo i trajno je promijenilo izgled mnogih kineskih gradova, a svojevrsni nacionalni ponos predstavlja Canton Tower. Ta džinovska građevina dominira u šumi nebodera modernog južnog grada Guangzhou. Toranj visok 600 metara, od čega na samu građevinu otpada 450 metara, najviši je toranj u Kini i treći u svijetu. Toranj je oborio nekoliko svjetskih rekorda, uključujući činjenicu da sadrži najveću vanjsku promatračku palubu. Osim što je velika turistička atrakcija, Canton Tower je još jedan u nisu simbola kineskog graditeljstva i narastajuće tehnološke i ekonomske moći.
Guangzhou je i sjedište provincije Guangdong, koja je vjerojatno i najbolji primjer ekonomskog razvoja Kine. Smještena na jugoistoku Kine predstavlja i svojevrsni prometni izlaz zemlje prema svijetu, kako pomorski, tako i željeznički. Četvrtina kineskog izvoza i devetina nacionalnog GDP-a otpada upravo na ovu provinciju koja je izravno povezana s Hong Kongom i Macaom. Značajan doprinos tomu daje i veliki izvozno-uvozni sajam koji je u proteklih 50 godina akumulirao obujam izvoza u vrijednosti od 1,2335 trilijuna dolara.
Željeznicom i morskim putom odvija se glavnina trgovinske razmjene, a posebno važnu ulogu u tomu ima grad Dongguan, svjetski poznato proizvođačko središte s više od 30.000 industrijskih postrojenja. Njegovom, ali i razvoju cijele provincije pa i Kine kao države, umnogome će doprinijeti razvoj slobodnih trgovinskih zona te jače prometno povezivanje s Hong Kongom i Macaom.
Kinezi su posebno ponosni na novo graditeljsko čudo, najveći prekomorski most koji u ukupnoj dužini od 55 kilometara povezuje Zhuhai, Hong Kong i Macao. Glavni dio ove megastrukture, čije se otvaranje očekuje ove godine, sastoji se od 22,9 kilometara dugog mosta i 6,7 kilometara dugog podvodnog tunela. U novo kinesko čudo uvjerilo se i tridesetak novinara iz središnje i istočne Europe, uključujući i izvjestitelja Fene.
Mnogo toga ovdje spomenutog, kao i bogato povijesno i kulturno naslijeđe privlači sve veći broj turista. Otvaranje Kine prema svijetu rezultiralo je i turističkim bumom i dodatnoj popularizaciji kineske kuhinje. Bilo da je riječ o restoranima koji služe čuvenu „Pekinšku patku“ ili uličnoj prodaji morskih i drugih specijaliteta, turistima je zajamčeno nezaboravno gastronomsko iskustvo.
Izvor: Fena
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca