PRIVREDA
Početkom devedesetih pola ih nije imalo telefon, danas dijele digitalna državljanstva
TALIN – Mala zemlja na sjeveroistoku Evrope sa samo 1,3 miliona stanovnika, nakon raspada Sovjetskog Saveza i osamostaljenja 1991. godine postigla je nevjerovatnu transformaciju.
Reforme sprovedene devedesetih pretvorile su Estoniju u modernu tržišnu ekonomiju, a globalno je postala poznata po uvođenju raznih elektronskih usluga.
Prije dvadesetak godina, kada je Estonija krenula u digitalizaciju, vrlo malo stanovnika imalo je pristup internetu, a administracija je imala vrlo malo, ili ništa, digitalizovanih podataka o građanima. Pola stanovništva početkom devedesetih nije imalo ni telefon. Ali sada, par decenija kasnije, zahvaljujući vizionarskoj odluci da se što više raznih administrativnih usluga prebaci na internet, Estonija je postala uzor cijelom svijetu.
Razvili su cijeli niz e-usluga pa danas 99 odsto poslova koje građanin treba obaviti s državom može izvesti elektronskim putem, bez fizičkog prisustva.
Prije četiri godine otišli su korak dalje i uveli e-Residency, odnosno elektronsko državljanstvo, digitalni identitet koji svakom u bilo kojem dijelu svijeta omogućuje da dobije estonsku digitalnu ličnu kartu, pristup uslugama njihove administracije te da otvori globalnu kompaniju sa sjedištem u EU i vodi je iz bilo kojeg dijela svijeta, potpuno online.
Žele podijeliti 10 miliona e-državljanstava
Plan je Estonije koja, kako smo već spomenuli, ima samo 1,3 miliona stanovnika, da do 2025. podijeli deset miliona e-državljanstava. Zbog ovakvog pristupa Estonija je postala jedna od najatraktivnijih destinacija za preduzetnike, privukavši brojne visokotehnološke kompanije.
Nakon devedesetih godina koje su obilježene transformacijom u tržišnu ekonomiju, Estonija hvata zamah te je u periodu od 2000. do 2008. godine imala stopu rasta BDP-a od čak 7 odsto. Tome je pridonio i ulazak u EU 2004. godine čime je dobila pristup golemom tržištu od 500 miliona ljudi i postigla veću atraktivnost za strane investitore.
Ali ni Estonija, kao i gotovo sve zemlje svijeta, nije ostala imuna na globalnu krizu, na koju je odgovorila vrlo oštrim mjerama. Uvela je strogu kontrolu trošenja javnog novca i mjere štednje poput smanjenja plata u javnom sektoru za 16 osto. To joj je omogućilo da zadrži najviše ocjene kreditnog rejtinga čak i tokom krize. S druge strane, kriza je potakla iseljavanje pa su se mnogi Estonci, pogotovo mlađi, u potrazi za poslom odselili u druge zemlje. No već 2010. ponovno je krenuo ekonomski rast, koji je prošle godine dosegao 4 odsto.
Javni dug ispod 10 odsto BDP-a
Važnu ulogu u estonskoj ekonomiji ima međunarodna trgovina – izvoz dobara i usluga prelazi 95 procenata BDP-a, a glavni partneri su im Švedska, Finska, Njemačka i Rusija. S obzirom na usmjerenost ka visokim tehnologijama, ne iznenađuje da imaju vrlo dominantan IT sektor koji je dosegao 15 odsto BDP-a.
Imaju i jedan od najkonkurentnijih poreskih sistema na svijetu, koji osim što omogućuje da se sve obavi online nudi i povoljne poreske stope. Porez na dohodak iznosi 20 odsto, porez na dobit takođe 20 odsto (ili 14 odsto ako se dividenda isplaćuje pravnim licima). Nema poreza ako se dobit reinvestira – porez se plaća samo ako se dobit isplaćuje. PDV iznosi 20 odsto, uz međustope od 9 % i 0 % za neke proizvode.
Estonija ima BDP od oko 25 milijardi dolara, prema paritetu kupovne moći BDP po stanovniku iznosi oko 31.000 dolara, a odgovorno upravljanje javnim finansijama vidi se iz nivoa javnog duga koji je na oko 9 odsto BDP-a.
Izvor: Index.hr
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca