Connect with us

PRIVREDA

Ni poljoprivreda ne može bez digitalizacije

Objavljeno

 


Prateći razvoj tehnologije i domaći poljoprivrednici nastoje što više modernizovati proizvodnju i preradu, a na raspolaganju im je i 3,1 milion maraka bespovratnih sredstava za investicije u digitalnu transformaciju.

U okviru projekta EU i vlade Njemačke “EU for biznis rikaveri” objavljen je javni poziv za dodjelu novca mikro, malim i srednjim preduzećima u sektoru poljoprivrede u BiH. Mogu se prijaviti preduzeća koja se bave uzgojem ili preradom voća, uključujući sadni materijal, vinogradarstvo i masline, te uzgojem ili preradom povrća, mlijeka, mesa, jaja, ribe, žitarica, gljiva, začinskog bilja, ljekobilja ili meda.

– Po jednoj prijavi moguće je dobiti od 10.000 KM do 200.000 KM bez PDV-a, a novac se može koristiti samo za finansiranje prihvatljivih troškova – saopšteno je u petak iz UNDP-a.

Za svaki projekat podnosilac prijave mora obezbijediti vlastito sufinansiranje u iznosu od minimalno 15 odsto ukupnog iznosa prihvatljivih troškova predložene investicije, u koje se ubraja nabavka opreme, mašina, alata, komunikacijskih uređaja, hardvera i softvera za kontrolu, praćenje, upravljanje i nadzor proizvodnih procesa, profesionalnih i konsultantskih usluga.Cilj ove podrške je, kako navode, obezbijediti opstanak mikro, malih i srednjih preduzeća u važnim privrednim sektorima BiH kako bi se smanjili negativni efekti izazvani pandemijom “kovida 19”.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković rekao je da su informacione tehnologije sve prisutnije u svim sferama, te da je i poljoprivredna proizvodnja došla na red da bude digitalizovana.

– Svjedoci smo manjka radne snage pa nam je digitalizacija potrebna kako u pružanju stručnih usluga, od osmatranja i premjeravanja parcela, tako i kod procesa zalivanja, evidencije posijanih kultura i tome slično. Dosta toga se već koristi – rekao je Marinković naglasivši da je novac iz inostranih fondova za ove namjene dobrodošao, ali bi bilo dobro da konkurs obuhvata i poljoprivredna, porodična gazdinstva, a ne samo firme.

Reklama

Da je svaka podrška dobrodošla, saglasni su i u poljoprivrednom porodičnom gazdinstvu “Kapi zavičaja” iz Prnjavora.

– Svake godine ulažemo u nove mašine. Ne može se ni raditi ako se neće ulagati u opremu. Primjera radi, kupili smo savremenu punilicu koja puni 16 flaša odjednom – kazali su u ovom gazdinstvu dodajući da su pretprošle godine preradili 70 tona voća.

Prijava

Zainteresovani za učešće u javnom pozivu projekte sa potrebnom dokumentacijom treba da dostave do 8. avgusta isključivo putem onlajn platforme https://javnipoziv.undp.ba .

– Kroz projekat će, nakon prvog kruga evaluacije, biti pružena i ekspertska podrška daljem razvoju odabranih ideja – saopštili su iz UNDP-a.

Glas Srpske

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu