Evropska bankarska industrija nastavila je da se bori sa problemima zarada u 2018. godini.

Iako je 50 najvećih banaka u Evropi imalo mogućnost da poveća svoj prinos na vlasnički kapital nakon poreza, sa 6,6% (u 2017.) na 7,2% (2018. godine), njihova profitabilnost je i dalje niska, a više od deset godina nakon finansijske krize još uvijek je ispod zahtjeva tržišta kapitala.

Većina velikih evropskih finansijskih institucija nije uspjela da postigne održivo povećanje operativne zarade, niti da poboljša svoju osnovicu za troškove do traženog stepena.

Osim toga, kada se gleda unaprijed, jasno je da će konkurencija za evropske banke postati još jača zbog ulaska novih igrača na tržište iz segmenta FinTech i BigTech, kao i sve većeg prihvaćanja novih, nebankarskih proizvoda i usluga. Stoga ne čudi što su se psoebno u Evropi razvile banke koje su digitalizovale svoje poslovne modele.

U 2018, njihova profitabilnost nakon oporezivanja od 9,2% nije bila samo jasno iznad prosjeka u odnosu na najveće evropske kreditne institucije, već i iznad zahtjeva tržišta kapitala. Kao posljedica toga, oni su digitalni pioniri i vodeći u čitavoj industriji, kao što pokazuje Zebova Ebropska studija o bankarstvu 2019 (EBS).

Za ovo najnovije izdanje svoje renomirane studije, konslting kompanija specijalizovana u oblasti strategije i menadžmenta za evropsku industriju finansijskih usluga još jednom je analizirala 50 najvećih banaka u Evropi, odredila njihov status prema različitim parametrima i izračunatim scenarijima za njihovu budućnost. To je šesta studija u seriji, koja je pokrenuta 1998. godine.

Reklama

Dr. Dirk Holländer, koautor EBS 2019 i viši partner u Zebu, komentira: „Tokom proteklih nekoliko godina, evropske banke su uspjele da značajno poboljšaju svoju kapitalizaciju i likvidnost. Međutim, ključno pitanje je da je njihova profitabilnost i dalje preniska. Samo smanjenje troškova neće riješiti ovaj problem. Banke će morati fundamentalno povećati zaradu. Jednostavno se nadajući da će se povoljna ekonomska klima nastaviti ili da će se kamatne stope povećati, moglo bi se pokazati samo kao želja.

Evropska studija o bankarstvu također simulira buduća kretanja.
Različiti ekonomski scenariji ne uzimaju samo u obzir buduće propise, već i globalnu ekonomsku neizvjesnost i njene implikacije za banke. U najvjerovatnijem scenariju, kapitalizacija i profitabilnost banaka će biti niži 2023. nego što su danas, osim ako radikalno ne restrukturiraju svoje poslovne modele.
To pogoršava ključno pitanje – bez značajnog povećanja zarada i smanjenja troškova, banke neće moći da smanje svoje profitne razlike.

Stoga, najnovija Evropska studija o bankarstvu uzima sveobuhvatan pogled na digitalizaciju i njen doprinos profitabilnim poslovnim modelima.

Autori studije su otkrili da banke koje se bave temom digitalizacije vrlo aktivno iu ranoj fazi („pioniri“) imaju tendenciju da postignu značajno veći finansijski učinak.
Štaviše, njihov učinak na tržištu kapitala bio je očigledno iznad prosjeka analiziranih 50 ebropskih banaka. Ova grupa digitalnih pionira sastoji se uglavnom od banaka sa snažnim fokusom na maloprodaji, kao i manje složenih univerzalnih banaka. One su svoj strateški fokus stavili na digitalizaciju u ranoj fazi, dosljedno provodili odgovarajuće mjere i komunicirali ih transparentno i pouzdano prema unutra i izvana.

Izvor: Indikator.ba

Reklama