Connect with us

PRIVREDA

Domazet: U BiH se susrećemo sa fenomenom preuranjene deindustrijalizacije

Objavljeno

 


SARAJEVO – ‘Reindustrijalizacija Bosne i Hercegovina: mit ili stvarnost’ bila je tema predavanja koje je član Odbora za ekonomske nauke Odjeljenja društvenih nauka ANUBiH prof.dr. Anto Domazet održao u Sarajevu.

Kako je kazao u svom izlaganju, deindustrijalizacija je globalni fenomen, a iskazuje se kroz smanjenje udjela industrije u stvaranju bruto dodane vrijednosti (BDV) i doprinosu zapošljavanju.

„U BiH se susrećemo sa fenomenom preuranjene deindustrijalizacije (Premature Deindustrialization) koja je se u posljednjim decenijama iskazala u tri vala. Razmjere deindustrijalizacije mogu se ilustrirati podacima da je prerađivačka industrija (Manufacturing) u 1990. godini stvarala 34,8 posto bruto dodane vrijednosti i 40,5 posto ukupne zaposlenosti SR BiH. U 2016. godini industrija stvara 15 posto bruto dodane vrijednosti i 19,9 posto ukupne zaposlenosti BiH. Prerađivačka industrija u Federaciji BiH bilježi oko 20 posto veću produktivnost nego industrija u Republici Srpskoj“, kazao je Domazet.

Na pojavu deindustrijalizacije u BiH, ističe, utjecali su faktori unutarnje destrukcije, faktori globalne liberalizacije koja domaću industriju izlaže oštroj međunarodnoj konkurenciji (pojava Kine i novoindustrijaliziranih zemalja), te faktori tehnološkog razvoja koji se ispoljavaju u 4. industrijskoj revoluciji zasnovanoj na digitalizaciji.

Sve to dovodi do visokog rasta produktivnosti u industriji koja zadovoljava rastuću tražnju manjim brojem radnih mjesta, što dovodi do toga da u svijetu udio industriji više opada u zaposlenosti, nego u stvaranju dodane vrijednosti. Ta pojava je sasvim suprotna od prikazanog stanja industrije u BiH.

„Međutim, koliko god tranzicija bila vođena lošim politikama, osnovni razlog deindustrijalizacije u BiH su tektonske promjene u globalnom i regionalnom okruženju: urušavanje socijalizma i tranzicija ekonomija bivšeg SSSR i SEV-a, disolucija SFRJ i slom privrednog sistema tržišno-planske privrede SR BiH koji se oslanjao na privredni sistem SFRJ. Posebno su se u BiH na udaru našla velika poduzeća, koja su bila asocijacije industrijskih poduzeća.Tijekom tranzicijskog perioda izostala je transformacija društva i ekonomije u efikasnu tržišnu ekonomiju, a sve reforme su zastale na pola puta“, rekao je Domazet.

Reklama

Po njegovim riječima, obnova i razvoj industrije provode se primarno na osnovi tržišnih poticaja, a sistem institucionalne podrške kroz industriji prilagođen društveni i privredni sistem tek je u povoju.

„Pokazuje se da razvoj industrije zahtijeva mnogo veću i raznovrsniju podršku od puke liberalizacije u tranzicijskom razdoblju, dok je izostala podrška kroz politike i strategije razvoja i građenje efikasnih institucija za podršku industriji. Posebno je vidan izostanak efektivnih industrijskih politika.Stvorena ekonomska struktura sa izrazitom dominacijom usluga nije imanentna stupnju i potrebama razvoja BiH“, kaže Domazet.

Reindustrijalizacija je, kako ističe, nezamjenjiva strategija sektorskog rasta u BiH zbog naslijeđene industrijske baze, zbog potrebe provođenja modela rasta zasnovanog na izvozu, zbog faze konkurentnosti koja je zasnovana na efikasnosti, pokretanoj investicijama (proizvodnja standardiziranih proizvoda na efikasniji način od konkurenata), zbog tradicije industrijske proizvodnje i strukture ponude radne snage koja tradicionalno inklinira industriji.

 

Izvor: Fena

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu