Connect with us

PRIVREDA

Manjak zanatlija zapaprio cijene usluga

Objavljeno

 


BANJALUKA – Usluge zanatstva, posebno zidara, tesara, molera i vodoinstalatera, poskupjele su i biće sve paprenije jer je zanatlija na našim prostorima sve manje, a zanatstvo se mora afirmisati na svakom koraku, smatraju predstavnici iz ove oblasti.

Jedna Banjalučanka kaže da joj je za kvar u kupatilu vodoinstalater nedavno uzeo 50 maraka iako je ranije ta usluga koštala 30.

“Još sam ga čekala sedam dana da dođe, toliko ima posla”, rekla je ona.

Jovica Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, kaže da zanatstvo na našem području nestaje, te da zbog toga dolazi do poskupljenja, što bi trebalo da bude motivacija djeci da upisuju zanatske djelatnosti, jer je u njima budućnost.

“Ako budemo zanemarili zanatstvo, biće sve skuplje i skuplje. Sanjaćemo zanatlije. Da ih ne bismo sanjali, moraćemo im pružiti ozbiljnu zaštitu i cijeniti njihove usluge. Zidari, vodoinstalateri, moleri i svi drugi zanati su traženi u cijelom svijetu, ne samo kod nas, jer jednostavno zanata nema i potražnja za njima je sve veća i veća”, rekao je Bratić i naglasio da se moleri ili zidari danas ne mogu naći za dnevnicu ispod 70 KM, a koja je ranije bila 50 KM.

“Oni više neće da rade ni za dnevnicu, nego po kvadratu, što je u konačnici i skuplje. Pored zidara i molera, u pekarstvu se teško pronalazi pekar, tako je i u svim drugim branšama. Radnika je danas sve manje i to je problem, nema vozača u Evropi, nema konobara, jednostavno ih nema na tržištu i to je diglo cijenu, što je realno očekivati”, kaže Bratić.

Reklama

On kaže da i ono malo kadra što imamo odlazi vani, gdje je prividno više novca, jer, kako kaže Bratić, skuplji je život i ljudi tamo idu po inerciji.

On smatra da dobar majstor može zaraditi i ovdje ono što zaradi vani.

“Najviše nam nedostaje varilaca, tesara, zidara, mehaničara, tokara, nevjerovatno, ali nam fali svih zanata, te Evropa samo čeka naše zanatlije. Mi se moramo uozbiljiti, vratiti i rehabilitovati zanatstvo, djecu od petog razreda usmjeravati u zanatstvo, a ne od srednje škole”, kaže Bratić.

On ističe da će privatnici morati povećati plate, ne zato što hoće, nego zato što moraju, da bi zadržali radnike.

Enes Arapović, predsjednik Obrtničke komore Unsko-sanskog kantona, kaže da zanatlije u FBiH zasad ne mogu povećati cijenu svojih usluga iz razloga što bi izgubili tržište, odnosno posao.

“Mi imamo velike probleme sa sivim tržištem, ljudima koji jedva čekaju da se cijena poveća i da idu ispod cijene, tako da iz tog razloga naše registrovane zanatlije neće moći povećati cijenu, mada postoji stvarna potreba za povećanjem”, kaže Arapović.

Reklama

On ističe da je potražnja za zanatlijama u FBiH velika, te da ima radnih mjesta, ali da nema radne snage, posebno u Unsko-sanskom kantonu, iz kog je bila prva migracija radne snage iz razloga što su najbliži zapadnoj granici.

“Pokušavamo taj problem riješiti preko zavoda za zapošljavanje, prekvalifikujemo zanatlije. Više nisu problem ni finansije, dosta su dobre plate zanatlijama i radnih mjesta za njih ima, ali niko više ovdje ne želi ostati i raditi, nestabilna politička situacija je uzrok tome”, rekao je Arapović.

Lazo Šešić, jedan od najpoznatijih mesara u Banjaluci i predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore RS, kaže da danas nije problem naći samo mesara, nego i bilo koju drugu struku poput stolara, limara, jer roditelji ne žele djecu da upisuju na zanatska zanimanja iako u tome ima posla.

“Današnje zanatlije sa svojim uslugama mogu da ucjenjuju koliko hoće, ne samo kod nas, nego i u inostranstvu. Danas nijedan zanat nije težak, jer postoje mašine, sve je savremeno, samo treba rukovati njima. U mojoj mesnoj industriji ne diže teže od noža. Sve je mehanizovano, nema više patnje kao nekada”, rekao je Šešić.

On kaže da je jedan od osnovnih problema odlazak zanatlija u inostranstvo, a drugi je što se kod nas ne školuje takav kadar koji je potreban i kog nema na birou, te naglašava da su upis zanatlija u škole i njihova praksa ključni.

 

Reklama

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu