Connect with us

PRIVREDA

Stigle tri ponude za prodaju bijeljinske “Šećerane“, ali nijedna prava

Objavljeno

 


BIJELJINA – Za kupovinu Fabrike šećera Bijeljina u stečaju stigle su tri ponude, ali su neprihvatljive jer ni u jednoj od njih nije garantovano da će biti ponovo pokrenuta proizvodnja u ovom nekada strateškom preduzeću.

Tu ocjenu je u izvještaju iznio stečajni upravnik bijeljinske “Šećerane” Nebojša Matić, a konačna odluka je u rukama Odbora povjerilaca.

Na javni poziv za prodaju bijeljinskog preduzeća ponude su dostavile dvije kompanije i jedno fizičko lice. Riječ je o turskoj kompaniji “Soltist”, vijetnamskoj “Sisivan” i Goranu Vajkiću iz Banjaluke. Sudeći prema njihovom sadržaju, potencijalne kupce interesuje samo imovina preduzeća, a ne i pokretanje proizvodnje.

Turci su naveli da su spremni da plate 5,1 milion evra i da obezbijede bankarsku garanciju, ali da će se tek nakon što uđu u posjed i detaljno sagledaju stanje u kojem su postrojenja i oprema izjasniti da li će investirati u ponovno pokretanje proizvodnje.

U ponudi vijetnamske kompanije je navedeno da su za preuzimanje akcionarskog društva, 50.000 hektara zemljišta i imovine koja je ranije pripadala “Šećerani”, spremni da plate pet miliona evra u četiri rate. Prvu od 500.000 evra bi uplatili odmah, a ostale kada uđu u posjed fabrike. Za razliku od turske kompanije, oni nisu planirali da obezbijede bankarsku garanciju. Zatražili su i da se prije nego što budu uknjiženi kao novi vlasnici država odrekne svih svojih potraživanja od fabrike, odnosno da imovinu koja se nalazi u stečajnoj masi preduzeća preuzmu bez ikakvih obaveza prema povjeriocima koja trenutno iznose oko 16 miliona maraka.

Najmanje novca ponudio je Goran Vajkić iz Banjaluke – 6,95 miliona KM. On je predložio da stečajni dužnik formira novo akcionarsko društvo, gdje bi “Šećerana” u stečaju bila jedini osnivač, a da funkciju skupštine novog društva obavlja stečajni upravnik. Novo društvo bilo bi formirano na 14 mjeseci, s tim da bi Vajkić bio direktor i on bi u periodu od godinu obezbijedio novac kojim bi isplatio povjerioce, nakon čega bi postao stoodstotni vlasnik novoosnovanog preduzeća.

Reklama

Moje mišljenje je da nijednu od ponuda ne treba prihvatiti jer ni u jednoj od njih nije iskazana ozbiljna namjera da ovaj privredni gigant bude oživljen. Ne postoje ni bankarske garancije kojima bi to garantovali. Postoje i ozbiljni zakonski propusti kod ponuda koje su dostavile vijetnamska kompanija i Vajkić jer nije priložena adekvatna dokumentacija kojom bi garantovali da će i ono što je napisano biti moguće sprovesti u djelo – kaže Matić.

Alternativa

Nebojša Matić je istakao da je Odboru povjerilaca predložio da ne prihvati nijednu od pristiglih ponuda i da ponovo bude otvoren proces pronalaska firmi koje bi pokazale interesovanje da pokrenu proizvodnju.

Ukoliko ne bi bilo takvih kompanija, prema njegovom mišljenju, trebalo bi raspisati novi javni oglas u kojem ne bi uslovljavali kupce pokretanjem proizvodnje, već bi bila utvrđena samo minimalna cijena prodaje koja bi trebalo da se kreće oko pet miliona evra.

– Konačnu odluku treba da donese Odbor povjerilaca na sjednici koja će najvjerovatnije biti održana krajem avgusta – rekao je Matić.

 

Reklama

Izvor: Glas Srpske

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu