PRIVREDA
Veliki igrači dominiraju u BiH: Pivopijama slađe uvozno pivo
BANJALUKA – Kompanija „Molson Coors“ i dalje je lider na tržištu piva BiH s paletom regionalnih i međunarodnih brendova u više cjenovnih nivoa, pokazuje posljednje istraživanje Euromonitora, ugledne kuće za istraživanje tržišta.
Sa sličnom strategijom nastupaju i ostale multinacionalne kompanije poput „Carlsberga“ i „Heinekena“, stoji u izvještaju za 2017. godinu.
Kako se navodi, dok međunarodni pivari često imaju vrlo raznolike portfelje proizvoda, sa druge strane domaći proizvođači suočavaju se s poteškoćama na ovom području.
„Jedna od strategija kojoj su se domaći igrači okrenuli je potpisivanje sporazuma o licenciranju, koji im omogućavaju proizvodnju brendova manjih međunarodnih pivara“, konstatuje Euromonitor i dodaje kako su privatne robne marke prisutne u BiH, ali su zanemarive.
Kada su domaći proizvođači u pitanju, najbolje su poslovali oni koji pune premium lager pivo, gdje je došlo do dvocifrenog rasta u proizvodnji.
„Sarajevska pivara“ i dalje nastavlja da dominira ovom kategorijom, znatno poboljšavajući dostupnost svog premium piva – sarajevsko.
„Dobri rezultati posljedica su, prije svega, veoma toplog ljeta prošle godine, a što je podstaklo potražnju za hladnim i osvježavajućim pićima kao što je pivo, a koje je daleko najpopularnije alkoholno piće u zemlji“, ocjenjuje Euromonitor.
„Istorijski gledano, potrošnja piva u Bosni i Hercegovini ima snažnu povezanost s ljetnim vremenom“, navode oni.
Podsjećamo, nešto ranije ove godine domaći pivari su zatražili od nadležnih institucija u BiH da hitno ispitaju cijene po kojima pivo dolazi iz uvoza, navodeći da su one pale ispod svake granice nelojalne konkurencije. Proizvođači su uočili ogroman pad uvoznih cijena piva, na prvom mjestu iz Srbije, a zatim i iz Hrvatske.
Inače, craft (zanatsko) pivo i dalje drži tempo rasta u BiH zahvaljujući bogatstvu informacija dostupnih na internetu, te privlači pažnju i proizvođača i potrošača.
„Broj domaćih craft pivara eskalirao je na kraju prošle godine, a prve prave obrtničke pivare savladale su zakonske prepreke i probleme organizacije kako bi dobile svoje proizvode u maloprodajnim mjestima i u barovima i restoranaima“, ocjenjuju u Euromonitoru.
Vuk Vučetić, član Udruženja „Kištra“, koje okuplja proizvođače zanatskog piva, nam je potvrdio da je internet u velikoj mjeri doprinio popularizaciji ovog načina proizvodnje.
„U eri interneta sirovine i recepti su veoma dostupni, tako da nam je to u velikoj mjeri olakšalo naš proces upoznavanja s proizvodnjom. Popularnost raste prije svega jer je to kvalitetniji proizvod od industrijskog piva, gdje postoji široka lepeza različitih aroma, gorčine, količine alkohola i slično. To je pokret u razvoju koji je hit ne samo u svijetu, nego i kod nas, a pogotovo u regiji“, kazao nam je on.
Sa druge strane, kaže kako proizvođačima najveći problem predstavlja sirovina, tačnije hmelj, koji se ne sije u BiH, te zakonska regulativa koja zanatske pivare smatra za industrijske proizvođače.
Crnogorci dominiraju na polju vina
U analizi Euromonitora o vinu, navodi se da je udio domaćih vinara u BiH blago povećan u 2017. godini.
Vodeći brend ostao je crnogorski vranac, proizvođača „13. juli – Plantaže“, koji ima veliku tradiciju, još iz vremena bivše zajedničke zemlje.
„BiH i Balkan u cjelini sve više dobijaju reputaciju u proizvodnji vina u regiji. Tradicionalno, regionalna i domaća vina dominirala su u prodaji u BiH, ali fokus je bio prvenstveno na volumenu, a posljednjih desetak godina bilježi se pomak prema kvalitetu“, ocjenjuje ova kuća.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca