PRIVREDA
BiH Kinezima nudi med i mlijeko
SARAJEVO – Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine uputila je prema Kini službeni zahtjev za odobravanje izvoza proizvoda od mlijeka i meda, za šta trenutno postoji interes domaćih proizvođača.
To je rezultat pregovora između dvije strane potpisnice Sporazuma u oblasti poljoprivrede, a koji je parafiran na sedmom samitu država srednje i jugoistočne Evrope i Kine (16+1), koji je održan u Sofiji.
Međutim, kada će izvoz biti odobren, u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH nisu nam mogli precizirati.
Kada je BiH u pitanju, pravna procedura se odnosi na ratifikaciju ugovora i objavljivanje u “Službenom glasniku BiH”.
Kažu kako je Sporazumom o saradnji u području zdravlja životinja i karantina učinjen značajan iskorak u smislu plasmana domaćih proizvoda na kinesko tržište. Njime se, ocjenjuju, otvaraju mogućnosti za izvoz mesa peradi, čiji je proizvodni potencijal veći od 60.000 tona, zatim govedine oko 20.000 tona, više hiljada tona autohtonih sireva kao što su livanjski sir, vlašićki sir, mješinski sir, ali i drugih proizvoda životinjskog porijekla.
“Osim proizvoda životinjskog porijekla, značajni potencijali se ogledaju i u proizvodnji vina. Samo tokom prošle godine u Kinu je izvezeno oko sto hiljada boca domaćeg vina. Takođe, i proizvodi od šljive, jabuke i kruške su potencijalni izvori izvoza iz Bosne i Hercegovini u Kinu. Značajan potencijal za nastup na ovom dalekom tržištu imaju i proizvodi i prerađevine od jagodičastog voća”, kazali su nam u Ministarstvu.
Kažu kako je interes kineskih investitora naročito izražen i za otkup eteričnog ulja ljekobilja.
“Svakako ne treba zanemariti ni činjenicu da je na kineskom tržištu velika potražnja za kvalitetnim proizvodima organskog porijekla, a za šta BiH ima kapaciteta da proizvede, ali i iskustva da ponudi ove proizvode osim evropskim i kineskim potrošačima”, zaključuju u Ministarstvu trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Faruk Borić, predsjednik Udruženja “Bosansko-kinesko prijateljstvo”, koje se zalaže za čvršće odnose dvije države, kaže kako je sporazum temelj za trgovinu namirnicama životinjskog porijekla, a koji je izuzetno značajan za razvoj više grana industrije, mljekarstva i mliječnih proizvoda, potom mesa i mesnih prerađevina, pčelinjih proizvoda i slično.
“Mljekare koje izvoze na tržište Evropske unije kao što su ‘Pađeni’, ‘Milkos’, ‘Poljorad’, ‘Natura Milk’, ‘Mljekara Livno’, svojim kvalitetom mogu zadovoljiti i zahtjevno kinesko tržište, koje ima i neke svoje specifičnosti. Stoga se nadam da će prisustvo mlijeka i mliječnih proizvoda ovih domaćih privrednih subjekata zavisiti od njihovih poslovnih strategija. Podsjetio bih šta za privredu BiH znači izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u Evropsku uniju, ili pak mesa i mesnih prerađevina u Republiku Tursku. Slični ostvareni bilateralni sporazumi s Kinom bi donijeli značajan razvoj privrede”, kazao je Borić.
Izvoz iz BiH u Kinu se bazira na nekoliko proizvoda, prije svih na izvoz vina i proizvoda mlinske industrije, dok je uvoz značajnije zastupljen i dosta raznovrsniji.
Inače BiH je u spoljnotrgovinskoj razmjeni s Kinom u izuzetno nepovoljnom položaju. Za pet mjeseci ove godine u jednu od najmnogoljudnijih zemalja svijeta izvezeno je robe u vrijednosti od oko 15 miliona maraka, dok je, sa druge strane, uvoz iz Kine iznosio 205,7 miliona maraka.
Slično je bilo i prošle godine, kada je vrijednost izvoza bila 38,3 miliona maraka, a uvoza čak 424,7 miliona KM.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
BIZNIS
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca