PRIVREDA
BiH ostaje bez zanatlija, poskupljuju usluge
BANJALUKA – Do dobrih majstora u BiH sve teže dolaze firme koje ih zapošljavaju, ali i građani kojima trebaju usluge keramičara, parketara, vodoinstalatera, električara i slično.
Mnogo njih već je iskoristilo to što su zanatlije tražene u cijeloj Evropi, pa su svoje znanje ponijeli u inostranstvo, gdje zarađuju bolje nego u BiH. Istovremeno, do onih koji su ostali, teško se dolazi, jer imaju puno posla, a u prilici su i da zacijene svoje usluge.
– Planirali smo da kupimo veći stan i zbog lokacije gledamo stariju gradnju. Međutim, kao veliki problem sad nam se pojavilo to što bi takav stan trebalo da renoviramo, a dobre majstore je vrlo teško naći. To je velika investicija i važno nam je da stolarija, parketi, vodoinstalacije i ostalo bude kvalitetno urađeno. A, majstori su uglavnom otišli u Sloveniju, Njemačku i dalje – priča Sandra D. iz Banjaluke, koja sa suprugom traži da kupi stan.
Plaši se, dodaje, i koliko bi cjelokupno renoviranje stana potrajalo, jer majstori koji rade u Banjaluci, imaju puno poslova.
Direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS Jovica Bratić potvrđuje da je činjenica da majstora gotovo da i nema.
– Kao komora već 15-tak godina upozoravamo da ćemo ostati bez zanatstva i evo sad je došlo to vrijeme. Mladi ljudi neće na zanatska zanimanja, stariji ne rade ili rade ilegalno, pa je teško doći do njih. Morate pitati komšiju ko je njemu radio moleraj, gdje je onaj stari majstor koji je nekad nešto radio u kući i slično. Ovih malo majstora što ima, to su velike građevinske firme uzele i drže ih kod sebe, a do njih je teško doći, jer rade velike poslove. Oni nemaju ni vremena da rade poslije radnog vremena, jer su i preumorni. Ima nešto malo i onih koji su otišli u penziju, pa rade ponešto u kućama, ali to je sve, praktično i nažalost, ilegalan rad, a mi smo u problemu. Oni koji rade legalno onda plaćaju ceh toga – kaže Bratić.
Visoke cijene majstorskih usluga su, kaže, samo posljedica toga što ih na tržištu nema dovoljno. Tako su ranije keramičari radili za 7 KM po kvadratu, a danas su njihove cijene od 13 do čak 18 KM po kvadratu. Dok su prethodnih godina moleri i zidari radili za dnevnicu, dodaje, danas i oni rade po kvadratu, što čini i njihove usluge dosta skupljima. Vodoinstalaterske popravke su se nekada plaćale oko 30 KM, a danas je to obavezno 50 KM.
– Vidite sada da kao nikad prije imate na sve strane oglase da se traže majstori i građevinski radnici. Jednostavno, nema ih. Da bi se to promijenilo, poslodavci prije svega moraju platiti majstore, a ne da ih prijave na 400 KM, a onda im daju 200 na ruke. To radnik trpi jedno vrijeme, a onda se pokupi i ode, posebno ako je dobar u svom poslu. Neće više da se ponižava. Isto tako, država mora da smanji obaveze, poreze, te da motiviše ljude da prijave svoje poslove – kaže Bratić, dodajući da gotovo svakodnevno poslodavci iz Slovenije i Hrvatske angažuju naše radnike, a oni odlaze i u Njemačku, te skandinavske zemlje.
Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH to nedvosmisleno potvrđuju. Po njima je za samo četiri prva mjeseca ove godine za radnike iz BiH u Sloveniji izdato 4.307 radnih dozvola, što je gotovo jednako kao i u cijeloj 2016. godini, te duplo više nego u 2015. godini.
– Po broju oglasa za poslove u Sloveniji na prvom mjestu su varioci sa 23 odsto, zatim vozači sa 22,8 odsto, zidari 6,5 odsto, bravari čine odsto, te ostali: armirači, elektroinstalateri, bravari, fasaderi i slično. Sva navedena zanimanja se odnose na SSS i KV kvalifikaciju. Svega do tri odsto oglasa se odnosi na visoko obrazovanu populaciju (VSS) i tu su mašinski inžinjeri i građevinski inžinjeri – navodi direktor Agencije za rad i zapošljavanje Muamer Bandić.
Po podacima Agencije, u šest posljednjih godina u Sloveniji je posao našlo više od 24.000 radnika iz BiH. Na to, ipak, treba dodati i one koji su zaposlenje našli bez posredovanja ove agencije, što u Sloveniji, što u Hrvatskoj. U susjednoj zemlji se, naime, svakim danom traži više radnika iz BiH – građevinaca, majstora, kuvara, sobara, čistača i slično.
Djecu usmjeriti po rezultatima, ne po željama
Jovica Bratić podsjeća da je jedan od problema i to što mladi ne žele da se školuju za zanate, jer ih ne cijene i misle da ni oni, kao majstori, neće biti cijenjeni u društvu jednako kao kada završe neki privatni fakultet.
– Godinama govorim o tome da treba usmjeravati djecu na vrijeme. Danas su djeca profesora profesori, djeca doktora su obavezno doktori, a djeca majstora, polako idu vani. Škola mora da se uozbilji i da se djeca usmjeravaju po rezultatima, a ne po željama – ističe Bratić.
Izvor: Srpskainfo.com
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca