Connect with us

PRIVREDA

Cijene u trgovinama na primorju “poletjele u nebo”: Bahato ili opravdano ponašanje trgovaca?

Objavljeno

 


Postalo je pravilo da početak ljetnje turističke sezone na primorju obilježi i porast cijena u trgovinama. Ovoga puta, ako je suditi po reakciji potrošača, ali i po istraživanju Radia Jadran iz Herceg Novog, došlo je do drastičnog skoka cijena mnogih artikala, u prosjeku od 20 do 40 odsto.

Mještani i turisti s razlogom negoduju. Cijene osnovnih namirnica su previsoke za prosječnog građanina, pričaju nam ljutito u anketi koju su napravili na glavnom gradskom trgu u Novom:

„Užasno su porasle cijene da se više ne može kupiti ni hljeb niti mlijeko. Dva puta je za mjesec dana došlo do skoka . Samo mlijeko koje sam plaćala 60 centi, sada je 70 centi. Hljeb koji sam kupovala za 29 centi, sada dajem 40 centi“, navodi jedna ogorčena penzionerka, koja kaže da sa 250 eura jedva preživljava. Zato uvijek i kupuje najjefinije namirnice.

„Svake sezone cijene rastu, a ove baš drastično. Naredne godine možemo očekivati nastavak poskupljenja, a plate i penzije ne mrdaju“, priča rezignirano sugrađanin.

„Nevjerovatno je sve otišlo, hrana, sanitarije, kozmetika… to je već divljanje. Najgore je što ćemo sve to plaćati i kada odu turisti. Trgovci su stvarno prećerali. Bezobrazluk“, srdita je Novljanka.

„Najviše su poskupili suhomesnati i mliječni proizvodi, sokovi, hrana za djecu, zatim voće i povrće, koje je daleko skuplje nego u ostalim gradovima. Sve je poskupilo, čak i voda. Strašno“, dodaje njena prijateljica.

Reklama

„Visoke cijene ne odgovaraju ni domaćima niti turistima. Trebalo bi da se zapitamo kakvu poruku šaljemo gostima od kojih većini na primorju zavisi egzistencija. Oni se žale , a žalimo se i mi. Oni odoše, a nama ostadoše nagrđene cijene u svim radnjama“, primjećuje i mladi bračni par.

Turistima koji stižu iz evropskih zemalja sve je podnošljivo, čak i povoljnije, međutim, onima iz regiona kupovina u hercegnovskim trgovinama je često šokantna:

„Povrće i voće, prehrambrene namirnice, garderoba, u Herceg Novom su skoro duolo skuplji. Prinuđeni smo da dobro pazimo gdje kupujemo, jer smo već prvog dana uočili različite cijene istih artikala u marketima. Po nešto suhomesnato smo i donijeli sa sobom“,  kaže nam jedan turista iz Sarajeva.

Herceg Novi ima razgranatu trgovinsku mrežu, konkurencija je velika, ali niko od velikih trgovinskih lanaca očigledno nije odolio izazovu veće zarade u sezoni. Jer, svi su korigovali cjenovnike.

Svi koji su prinuđeni da “čuvaju takulin”, pa i reporteri Radija Jadran uvjerili su se da su etikete s novim, većim cijenama na većini proizvoda u marketima.

Iz marketing službe “Volija” kažu da je “došlo do porasta troškova, što rezultira neminovnim povećanjem cijena”. Navode da neće biti novih poskupljenja tokom sezone, a sa njenim okončanjem cijene velikog broja artikala će vratiti na pređašnje stanje.

Reklama

Na pitanje Radija Jadran koliko je ukupnog asortimana u procentima poskupilo, iz kompanije Voli trade DOO kazali su da poskupljenje nije linearno.

„Poskupili su pojedinačno artikli, u skladu sa našom analizom stanja na tržištu i aktivnostima konkurencije. Najmanje povećanje cijena je primjenjeno na proizvodima koji spadaju u osnovne životne namirnice, kao i na proizvodima čija nabavna cijena nije povećana“, naveli su iz “Volija”.

To što u marketima iste kompanije, u jednom gradu, prodaju iste proizvode po različitim cijenama u “Voliju” objašnjavaju različitim formatima marketa – “veliki marketi imaju diskontnu ponudu i veći obrt, mali, kvartovski marketi koji su na turistički atraktivnim lokacijama su u drugoj cjenovnoj kategoriji, što je praksa svuda u svijetu”.

Koliko koštaju ulje, mlijeko, pivo…

Djeluje da je sve poskupilo. Prosječan građanin može da se suoči sa poskupljenjima luksuzne robe, jer bez nje može, ali sa skokom cijena osnovnih životnih namirnica i industrijskih proizvoda, teško. Najgore je što kvalitet često ne prati cijenu. Upoređivalili smo cijene samo nekih artikla u marketima četiri vodeće trgovinske firme u Novom.

U Jadranovoj potrošačkoj korpi našli su se: ulje Vital, organsko mlijeko Bello, Nikšićko pivo u limenci od pola litre, kisjela voda Knjaz Miloš od pola litra, vino Plantaže Vranac od litra, susam pečeni od 100 grama “Omega”i prašak za veš Ariel. Ovi artikli pokupili su inače za 20 centi do 1,20.

  • Ulje Vital u Idei iznosi 1,18 eura, ali je trenutno na akciji, te košta 1,09. U marketu Aroma je 1,25 eura, a u Voliju i HD Laković je 0,99 eura.
  • Organsko mlijeko Bello u Idei iznosi 1,61 eura, u marketu Aroma je 1,45 eura, a u Voliju 1,59 eura. Najjeftinije je u Lakoviću i iznosi 1,29 eura.
  • Nikšićko pivo u limenci od pola litre u Idei je 1,18 eura, u marketu Aroma je 1,09 eura, a u Voliju iznosi 1,15 eura. HD Laković ima najnižu cijenu od 0,79 eura.
  • Kisela voda Knjaz Miloš od pola litre u Idei iznosi 0,49 eura, u Aromi i Voliju je 0,45 eura, a u HD Laković je 0.39 eura.
  • Susam “Omega” od 100 grama u Idei iznosi 0,82 eura, u Voliju 0,85 eura, dok u HD Laković ima najnižu cijenu od 0, 69 eura.
  • Vino Plantaže Vranac od litre u Idei ima redovnu cijenu od 2,72 eura, ali trenutna akcijska cijena je 2,39 eura. U marketu Aroma iznosi 2,65 eura, u Voliju je 2,69 eura, dok je u Lakoviću 2,19 eura.
  • Prašak za veš “Ariel” od 3 kilograma u Idei iznosi 6,76, ali mu je akcijska cijena 5,99 eura. U marketu Aroma je 6,39 eura, u Voliju 5,99 i u Lakoviću 4,99 eura.
    Kako, ipak, ušparati?

Ko ima mogućnosti treba da prati akcijsku prodaju kojom trgovci nastoje da se izbore za mušterije. Ali, pazite da ne uštedite euro na siru, a potrošite dva i više na nešto drugo.
Ne kupujte uvijek u istom marketu, obiđite više njih i provjerite cijene i kvalitet namirnica, pogotovo sastojke.

Bez obzira šta kupujete, gledajte obavezno deklaraciju i datum proizvodnje na artiklima.
Provjeravajte račun na kasi!

Reklama

Kupujte domaće!

Smanjite obroke, zdravije je!

 

Izvor: radiojadran.com

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu