PRIVREDA
Slovenija i Njemačka odvlače radnike iz BiH
BANJALUKA – Veće plate, bolji uslovi rada i uređen sistem godinama su glavni motivi za odlazak građana BiH u inostranstvo, a koliko je situacija alarmantna pokazuje podatak da je Njemačka samo lani našim građanima izdala 15.000 viza, dok je istovremeno na hiljade njih bolji život potražilo u Sloveniji.
Poslodavci iz EU zbog nedostatka kadra u raznim branšama sve češće se okreću zemljama zapadnog Balkana, kao riznici nezaposlenih, a radnici iz BiH vrebaju svaku priliku da se zaposle u inostranstvu, što dovodi do odliva stanovništva.
Prema statističkim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Slovenije, dozvole za rad i život u ovoj zemlji u maju je imalo 71.112 građana iz BiH, a samo prošle godine ova zemlja je našim ljudima izdala 25.745 boravišnih dozvola.
Podaci slovenačkog ministarstva pokazuju da se broj izdatih dozvola povećava iz mjeseca u mjesec, pa su tako u januaru ove godine stalnu boravišnu dozvolu dobila 242 građana sa pasošem BiH, a privremenu njih 2.166, dok je u maju pravo na stalni boravak ostvarilo njih 250, a privremeni 2.675.
U Ambasadi Slovenije pojašnjavaju da je riječ o građanima sa državljanstvom BiH koji su zahtjeve za boravak u Sloveniji predali, kako u Sarajevu tako i u slovenačkim ambasadama u drugim zemljama. Naglasi su da se dozvole za boravak građanima iz BiH izdaju u svrhu zaposlenja u Sloveniji, spajanja porodice i studiranja.
– U posljednje vrijeme primjetan je povećan broj zahtjeva državljana BiH za izdavanje boravišnih dozvola u Sloveniji, a razlozi su od socijalnih prilika u BiH, do nedostatka radnika pojedinih zanimanja u Sloveniji i EU – naveli su u Ambasadi Slovenije.
U njemačkoj ambasadi u Sarajevu ističu da su građanima BiH lani izdali 15.000 viza, te da naši ljudi koji su kvalifikovan kadar na vizu čekaju maksimalno osam mjeseci, dok građani za koje nije potrebno predočiti stručnu spremu u Njemačkoj trenutno vizu čekaju oko godinu.
Direktor Agencije za posredovanje pri zapošljavanju “Spektar” Miroslav Vukajlović kaže da naši radnici najviše biraju Sloveniju i Njemačku, jer obje države sa BiH imaju sporazum o radnom i socijalnom zbrinjavanju.
– Po osnovu tog ugovora oni veoma lako ostvaruju uslove za boravak u Sloveniji, koja je prva stanica na putu do zaposlenja u EU. Njemačka je interesantna zbog zapošljavanja medicinskog kadra – rekao je Vukajlović. Dodao je da su razlozi za odlazak uglavnom lični i porodični prosperitet.
– Nije to toliko zbog nedostatka posla, kao što se najčešće misli, jer posla ima i ovdje. Problem je što je u BiH sve predodređeno ljudima koji su podobni, a izostanak jednake šanse za sve glavni je okidač za migriranje – rekao je on.
Među onima koji su lani odlučili da bolji život potraže daleko od ognjišta je i mladić Bojan Simić iz Dervente, koji je posao dobio u Njemačkoj. Kaže da je papire čekao dugo, ali da se sve isplatilo, jer njemački poslodavci cijene njegov rad i trud. Naglašava da mu motiv za odlazak nije bio novac, već stanje u državi.
– Nepotizam i sugrađani koji rade za male pare naveli su me da okrenem novi list, spakujem kofere i teška srca napustim svoj grad i sa nadom u bolji život odem u Njemačku. Ovdje radim već godinu, a moje znanje i trud, koje sam uzaludno trošio u našim firmama, napokon su došli do izražaja – kazao je Simić. Sreću u tuđini potražio je i Banjalučanin Marko P., koji je posao zidara prije tri godine dobio u slovenačkom Velenju.
– Radio sam i u Banjaluci, posla je bilo, ali dnevnica u Sloveniji mi je tri puta veća, a i prava radnika se mnogo više poštuju – rekao je on.
Agencija za zapošljavanje BiH
U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH kažu da su lani putem njih, na osnovu sporazuma o zapošljavanju posao u Sloveniji dobila 9.923 naša radnika, a u Njemačku je otišao 851.
– Sa Njemačkom imamo sporazum koji se isključivo odnosi na zapošljavanje medicinskih radnika, odnosno takozvanih njegovatelja, dok ugovor sa Slovenijom podrazumijeva zapošljavanje radnika svih profila. Oba sporazuma su na snazi od 2013. godine i od tada do 30. aprila ove godine u Sloveniju je otišlo 24.216 građana, dok je u Njemačkoj od 2013. godine do kraja maja posao dobilo 3.917 njegovatelja – rekao je zamjenik direktora Agencije Željko Tepalčević.
Odobrene dozvole za život i rad građanima:
BiH u Sloveniji (za prvih pet mjeseci)
Stalne dozvole privremene dozvole
januar 242 2.166
februar 175 1.502
mart 229 2.322
april 210 2.182
maj 250 2.675
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca