Connect with us

PRIVREDA

Snažan rast uvoza u ovoj godini: Da li u BiH rastu investicije?

Objavljeno

 


SARAJEVO – U prvih pet mjeseci ove godine rast uvoza u Bosni i Hercegovini procentualno je gotovo identičan rastu izvoza.
U razdoblju januar-maj 2018. godine ostvaren je izvoz u vrijednosti 4,7 milijardi KM, što je za 10,9 posto više nego u istom razdoblju 2017. godine, dok je uvoz iznosio 7,6 mlrd KM, te je povećan za 9,6 posto.

Ovo je različito od trendova prethodnih godina kada je izvoz prednjačio u odnosu na uvoz. Da li ovakav razvoj znači da je došlo do rasta investicija u BiH?
Porast domaće tražnje evidentan je kroz podatak da je u prvom kvartalu 2018. godine u BiH ušlo 382.849 tona robe, što je čak za 46,2 posto više u poređenju s prvim kvartalom 2017.

Iako Agencija za statistiku BiH još nije objavila BDP za prvi kvartal ove godine, neki podaci sugerišu da je ekonomski rast iz prethodnih kvartala nastavljen i na početku ove godine.

Direkcija za ekonomsko planiranje navodi u svojoj analizi za prvi kvartal 2018. da povećanje uvoza kapitalnih dobara od više od 15%, porast kredita nefinansijskim preduzećima od 7,6%, te povećanje proizvodnje i uvoza
građevinskog materijala ukazuju na moguće povećanje investicija.

Iako zbog političkih blokada još uvijek nisu otvoreni radovi na novim dionicama Koridora Vc ( trenutno se radi na mostu Svilaj i kod Zenice), u građevinarstvu se dešavaju pozitivni pomaci.

Podaci Agencije za statistiku BiH, pokazuju da je nakon dužeg perioda negativnih trendova, građevinarstvo u BiH krenulo u 2018. godini sa rastom.

Reklama

U prvom kvartalu ove godine zabilježena je stopa rasta od 1,7 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine, nakon što su svi kvartali u 2017. godini bili negativni. Iako bilježe skroman rast od 0,3 posto građevinski radovi u niskogradnji u prvom kvartalu ove godine ušli su u pozitivan teritorij nakon dugogogodišnjeg perioda negativnog rasta.

Između ostalog, ohrabrujuće je da nakon dugogodišnjih odgađanja počela gradnja ceste Stolac-Neum.

Svjetska banka i MMF predviđaju BiH u ovoj godini rast od 3,2 posto, što je bolje od procijenjenih 3 posto u 2017. godini. Ove svjetske institucije prognozirale su da će se efekti povećanja akciza i otvorenih infrastrukturnih radova na bazi toga osjetnije vidjeti tek u 2019. godini.

Austrijska Erste grupa u nedavnoj prognozi navela je da očekuje povećanje stope rasta BDP-a u BiH na 3,2 posto u ovoj godini uz potporu stabilne privatne potrošnje i potencijalnog ubrzanja investicijske aktivnosti.

-Gledajući unaprijed, privatna potrošnja zadržat će svoju robusnu snagu, uz potporu povećanja plaća, poboljšanje uvjeta tržišta rada, stabilnih priljeva novčanih sredstava, stabilne stope inflacije i jačeg prihoda od turizma, navela je Erste banka.

Banka dodaje da bi na strani finansiranja, strane direktne investicije trebale ojačati u srednjoročnom razdoblju, krećući se iznad 2% BDP-a, zbog čvrste ekonomske uspješnosti, niskih troškova rada i nastavka poboljšanja poslovne klime.
U toku su i veoma skupi energetski projekti, kao što su TE Ugljevik 3, HE Ulog i HE Mrsovo, ali Erste navodi da je oprezan u pogledu brzine provedbe tih projekata.

Reklama

 

Izvor: Indikator.ba

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu