PRIVREDA
Berba počela, a kruške nemaju kome da prodaju
Proizvođači krušaka iz Srpske našli su se na velikoj muci jer je berba počela, a njihovo voće neće niko da otkupi ili za njega daje malo para.
Tako, kako kažu, od otkupljivača imaju ponudu od 20 do 40 feninga po kilogramu, što smatraju više nego mizernom cijenom.
– Ništa bolje nije ni sa kruškom prve klase, za koju nam po kilogranu nude 60 do 65 feninga. Berba je već počela, a kruška naglo zri, tako da smo u velikom problemu – naglašavaju voćari.
Ističu da nemaju nikakve vajde od toga što je ove sezone voće dobro rodilo.
– Ne znamo šta da radimo sa kruškama, a ne ipslati nam se da ih dajemo u bescijenje, jer nas onda nema nigdje. Otkupljivači se pravdaju da imaju velike zalihe, ali sve liči na to da žele da spuste cijenu i tako dodatno zarade. Problem je i što resorno ministarstvo ništa ne radi da pomogne voćarima da prodaju svoju robu – ogorčeni su proizvođači.
I otkupljivači se slažu da je cijena krušaka niska, ali da nemaju puno prostora da reaguju.
– Imamo velike zalihe kojih se nećemo moći riješiti narednih pet godina, tako da se suočavamo sa problemom lagerovanja. I mi proizvodimo voće, tako da smo svjesni da je za proizvođače ovo jedna zaista teška situacija. S druge strane, sve ispod 50 feninga po kilogramu je loša cijena. Naravno da treba izaći u susret ljudima, da ne dođu u poziciju da bacaju voće – kaže za Srpskainfo generalni direktor „Prijedorčanke“ Nikola Vukelić.
Krediti
Dodaje da bi država mogla da popravi situaciju i pomogne tako što bi otkupljivačima dala beskamatne kredite da otkupe voće od proizvođača.
– Kad bi nam omogućili da taj kredit bez kamata vraćamo dvije-tri godine mogli bismo da otkupimo voće. Ovako, ne isplati nam se da ulazimo u ovu priču, jer, prije svega, moramo da vodimo računa o svom poslovanju – ističe Vukelić.
– Međutim, i da jeste, ne možemo da utičemo na cijenu ni kruške, ni maline, ni pšenice. Naime, kao i u slučaju goriva, vlada princip tržišne ekonomije, pa cijene diktiraju tržište, berze i slično. Vlada, odnosno Ministarstvo trgovine i turizma, može reagovati na tržištu jedino ako dođe do poremećaja u cijenama osnovnih životnih namirnica – naglašavaju u ovom ministarstvu.
Kako god, činjenica je da su loša podsticajna politika, nezaštićeno tržište, niske otkupne cijene samo neki od razloga zbog kojih ljudi u RS mahom odustaju od bavljenja voćarstvom.
Motorke
U Udruženju voćara RS kažu da proizvođači voća problem nerentabilnosti sve češće rješavaju – motorkama.
– Nemamo puno izbora, jer se bavljenje voćarstvom zaista ne isplati. Proizvodimo, a onda ne znamo kome ćemo prodati. Dok uvoz cvjeta, mi bacamo svoje voće, a nemamo ni neke veće pomoći od države. Kad se tome dodaju česte vremenske neprilike, jasno je da smo svake godine samo na gubitku – kažu u ovom udruženju.
Dodaju da se sve češće dešava da ljudi zatiru voćnjake, pa čak i one stare sedam-osam godina, koji daju najbolje prinose.
– Motorkama sijeku voćke, jabuku bace, a drvo kruške dobro gori, pa ga iskoriste za ogrijev. Ima i onih koji jednostavno ostave sve, odnosno puste da voćnjaci sami od sebe propadnu. Za nekoliko mjeseci samo je na području Potkozarja deset odsto voćara odustalo od bavljenja ovom granom poljoprivrede. U poslednjih pola decenije, na ovom lokalitetu je zasađeno 100 hektara voća, a iskrčeno sedam puta više – kažu u ovom udruženju.
Na mukama i malinari
I malinari poručuju da je ovogodišnja otkupna cijena maline veoma niska, te apeluje na vlasti i hladnjačare da pomognu kako ne bi došlo do gašenja proizvodnje.
– Smatramo da je ponuđena otkupna cijena od 1,40 KM veoma niska i da ne pokriva ni osnovne troškove proizvodnje. Plašimo se da će ovakve niske cijene u narednih par godina u potpunosti uništiti malinarstvo na ovim prostorima. Kada je u pitanju kupina, poljoprivredni proizvođači je ne beru, takođe zbog niske cijene – kažu malinari.
Izvor: Srpskainfo.com
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca