BANJALUKA, ŠAMAC – Divlje svinje svake godine prave sve veću materijalnu štetu na poljoprivrednim usjevima, posebno kukuruzu, a ovog ljeta ostavljaju pustoš po njivama, saglasni su poljoprivrednici.

Nemanja Bijelić iz Donje Slatine, kod Šamca, koji je zasijao 40 hektara kukuruza, za mjesec očekuje berbu, kao i rekordne prinose ako ne bude padavina, ali je muku mučio sa divljim svinjama.

On je za Srnu rekao da na parcelama u blizini šuma štetu pričinjavaju divlje svinje i apelovao da svi koji imaju takav problem to prijave lovačkom udruženju da bi komisija izašla na teren radi procjene štete.

„Na našim parcelama na lokalitetu Lugova imamo i više od 20 odsto štete od divljih svinja, tako da nam pustoše njive, a očekujemo da će do žetve šteta biti i veća“, kaže Bijelić.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da divlje svinje najveću štetu prave u pograničnim dijelovima, jer preplivavaju rijeku Savu i dolaze na polja u RS, gdje pričinjavaju veliku štetu.

„Šteta će biti velika s obzirom na činjenicu da u tim priobalnim područjima u granici sa Hrvatskom one preplivavaju na polja gdje je ograničen lov, odstrel i jednostavno mogu da čine šta hoće. Znamo svi da divlje svinje u noćnim satima pričinjavaju veliku štetu na usjevima, na soji i kukuruzu, i na svim drugim kulturama, pa i na voćarskim zasadima“, kazao je Marinković za „Nezavisne“.

Reklama

Boro Agić, poljoprivrednik iz Gradiške, kaže da je šteta prošle i pretprošle godine bila velika, ali da trenutno nema štete, što ne znači da ih neće biti u narednom periodu.

„Ove godine je rodio žir i kukovica i divlje svinje su većinom u šumi, a poljoprivrednici su smanjili površine zbog toga, ali i suše i slično“, kazao je Agić.

Savo Minić, predsjednik Lovačkog saveza RS, ističe da štete koju prave divlje svinje na poljoprivrednim usjevima ima i u Šamcu, Derventi, Brodu, kao i u mnogim drugim lovištima.

„U vezi s tim napravili smo jedan sastanak sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, gdje su nam izašli u susret da se dozvoli vanredni odstrel ove divljači i da se lovačka udruženja, a i sam Savez, uključe u čuvanje usjeva od štete“, kazao je Minić.

On je dodao da je drugi vid sprečavanja ovakve štete nabavke plašilica.

„Plašilice puštanjem zvučnih signala, koji su najčešće nečujni za ljudsko uho, odvraćaju divljač“, ističe Minić.

Reklama

Objašnjava da, kada divlje svinje naprave štetu, formiraju se komisije u kojima su predstavnici lovačkih udruženja i lokalnih zajednica, koje izlaze na teren i vrše procjenu štete.

Prema njegovim riječima, i druge divlje životinje prave štetu poljoprivrednicima.

„Tu je i medvjed, koji pravi štetu najčešće na pčelinjim društvima ili na voću, a jednim dijelom imamo problem i sa srnećom divljači, a pogotovo sa srndaćima, koji u vrijeme čišćenja rogova ili pred parenje prave štetu na voćkama“, rekao je Minić.

Izvor: Nezavisne novine

Reklama