Connect with us

PRIVREDA

Farmerima svaka marka dobro dođe

Objavljeno

 


Farma goveda

Za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju BiH lane je ukupno izdvojeno nešto više od 164 miliona KM, što je od 2012. godine najveći zabilježeni iznos podrške domaćem agraru.

Riječ je o podacima iz izvještaja Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa iz oblasti poljoprivrede za BiH za 2017, u kojem se navodi da je BiH u regiji na trećem mjestu po izdvajanju za poljoprivredu.

Ispred je Srbija koja je izdvojila oko 223 miliona evra i Makedonije čija su izdvajanja 143 miliona evra. Na posljednjem mjestu je Crna Gora sa izdvojenih 30 miliona evra.

– Broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava takođe je porastao, i to za 12 odsto ili 11.883, pa je lane iznosio 114.576, a za 21 odsto veći je u poređenju sa 2015. – navodi se u izvještaju.

Ukupan budžet namijenjen poljoprivredi entiteta i distrikta Brčko u prošloj godini bio je veći za oko osam miliona KM ili 5,2 odsto u odnosu na godinu prije. Povećanje izdvajanja sredstava zabilježeno je u Federaciji BiH i Brčko distriktu, dok su izdvajanja u Srpskoj ostala na istom nivou.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštili su da je posredstvom Agencije za agrarna plaćanja u ovoj godini isplaćeno nešto više od tri miliona KM za podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju, a do sada je ukupno isplaćeno 26,8 miliona KM. Naglašavaju da je za pet godina u agrarni sektor Srpske uloženo više od 100 miliona KM.

Reklama

Farmeri ističu da ulaganja u domaći agrar nisu velika u poređenju sa ulaganjima u razvijenim zemljama Evrope, ali da nisu ni zanemarljiva.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, kaže da je u domaćoj poljoprivredi stanje prilično teško, zbog čega farmerima bilo kakva pomoć dobro dođe.

– Najvažnije je da su podsticaji ravnomjerno raspoređeni. Činjenica je da mljekari dobiju najviše novca, ali to je zato što ih ima najviše – kaže Usorac.

Prema njegovim riječima, najveći problem za domaćeg poljoprivrednika su otvorene granice, tako da je naše tržište preplavljeno robama agroindustrijskog sektora iz inostranstva.

– Takođe, podsticaji u državama EU daleko su veći nego kod nas, tako da su njihovi proizvodi kudikamo konkurentniji od domaćih – ističe Usorac.

Naglašava da farmerima posebno dobro dođe pomoć za nabavku mehanizacije, koja je izuzetno skupa.

Reklama

– Poljoprivredni proizvođač teško može da izdvoji 65.000 za nov ili 25.000 za polovan traktor – ističe Usorac.

Podsjetimo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS usmjerilo je 4,5 miliona KM bespovratnih sredstava u kapitalna ulaganja, među kojima je i nabavka mehanizacije.

Podrška

Za BiH je za period od 2018. do 2020. godine planirano više od 300 miliona evra pretpristupne pomoći, saopšteno je iz Delegacije EU u BiH.

Iz Delegacije EU u BiH navode da će podrška poljoprivredi i ruralnom razvoju doprinijeti povećanju konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora i boljem životnom standardu poljoprivrednika i stanovništva u ruralnim zajednicama.

EU je najznačajniji partner BiH u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a vrijednost izvoza na to tržište lane je iznosila je 303 miliona KM i povećana je za 39 miliona u odnosu na godinu ranije.

Reklama

 

Izvor: Srpskainfo.com

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu