PRIVREDA
Izvoz sporo pobjeđuje uvoz
BANJALUKA – Pokrivenost uvoza izvozom u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 73 odsto, dok je u istom periodu 2017. godine iznosila 70 odsto, saopšteno je u Republičkom zavodu za statistiku RS.
Prema mišljenju stručnjaka, trend rasta pokrivenosti je svakako pozitivan, ali bi trebalo da bude u većem procentu, te je još nedovoljan.
„Ta pokrivenost u nekom prethodnom periodu ima pozitivan trend, međutim to je nešto što bi trebalo da bude u većem procentu jer bi to onda značilo da naša privreda jača i sve više izvozi“, rekao je Predrag Duduković, ekonomski analitičar i član SWOT-a.
Istakao je da je tržište RS vrlo malo i sa skromnim mogućnostima, tako da veći izvoz, kako kaže, znači da se više proizvodi i više prodaje na inostranom tržištu, gdje su jača, značajnija i veća tržišta, što onda dalje otvara mogućnost za razvoj privrede.
„Pitanje je u kojoj mjeri su ti statistički pokazatelji dobri jer se tu ne posmatraju podaci o trgovini između FBiH i RS, a znamo da su mnoga preduzeća, čak i inostrana registrovana u Federaciji, te da se onda roba uvozi u FBiH i prebacuje u RS“, pojašnjava Duduković i dodaje da bi, da je uvršten taj pokazatelj, slika bila mnogo lošija.
Naglasio je da postoji pozitivan trend u pokrivenosti uvoza izvozom, ali da je on nedovoljan da bi se u značajnijem obimu povećao razvoj preduzeća u RS.
Stevo Pucar, ekonomski analitičar, rekao je da je spoljnotrgovinski bilans RS problematičan, ali da je dobro to što pokrivenost uvoza izvozom raste.
„Naš izvoz je i dalje relativno mali u nekom apsolutnom iznosu. Mislim da je za razvoj ključno povećanje tog izvoznog dijela, odnosno izvoznog potencijala naših firmi“, istakao je Pucar i dodao da je jako značajno što privreda, iako mala, napreduje.
Ocijenio je da bi u ovom trenutku najvažnije bilo da se izvozni potencijal privrede u RS povećava jer je on, kako kaže, još mali, te bi, ističe, trebalo raditi kako bi se povećao životni standard građana RS.
Dodaje da bi, kada bi se trgovina FBiH i RS uzela u obzir i kada bi se uzeli u obzir oni proizvodi koji se uvezu u Federaciju pa prebace u RS, bilans bio lošiji.
Mihajlo Vidić, potpredsjednik Privredne komore RS, istakao je da pokrivenost uvoza izvozom u RS ima stalni trend rasta.
„Taj trend rasta uopšte nije mali. Riječ je o veoma visokom stepenu pokrivenosti uvoza izvozom“, rekao je Vidić i dodao da rezultate treba posmatrati kontinuirano kako bi se došlo do pravih pokazatelja.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, obim robne razmjene RS sa inostranstvom u prošloj godini iznosio je 8.375.174.000 KM, od čega se, kako navode, na izvoz odnosilo 3.476.093.000 КМ, a na uvoz 4.899.081.000 КМ. U prvih šest mjeseci ove godine, kako je ranije saopšteno, ostvaren je izvoz u vrijednosti od 1,825 milijardi KM, što je, kako su naveli, za 11,7% više u odnosu na isti period lani.
„Uvoz je u istom periodu iznosio 2,508 milijardi KM, što je za 7,3% više u odnosu na isti period prošle godine“, saopšteno je ranije iz Zavoda.
U prvih šest mjeseci najviše se izvozilo u Italiju, i to u vrijednosti od 280 miliona KM, odnosno 15,3%, te u Hrvatsku 236 miliona, odnosno 13% od ukupno ostvarenog izvoza. U istom periodu najviše se uvozilo iz Srbije, i to u vrijednosti od 415 miliona KM, odnosno 16,5 odsto, i iz Rusije 338 miliona, odnosno 13,5% od ukupno ostvarenog uvoza.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca